Tijekom 2022. godine pod nazivom “Projekt Radar” priredio sam za Nedjelju Večernjeg lista seriju životnih intervjua s dvadeset mladih ljudi iz Hrvatske koji su u svojim područjima postigli iznimne uspjehe, iskoristivši nove prilike u 21. stoljeću. Serija je hrvatskoj javnosti predstavila najzanimljivije mlade ljude koji su u velikim promjenama 21. stoljeća prepoznali prilike za nove karijerne puteve, opisujući svojim djelovanjem duh promjena i mogućnosti novoga doba. Svim “radarovcima” bilo je zajedničko da su na svoj životni put krenuli iz Hrvatske. Neki su počinjali u vrlo malim sredinama, drugi u većima. Neki od njih i danas žive i rade u Hrvatskoj, a neki su aktivni diljem svijeta. Neki su se školovali na najboljim svjetskim sveučilištima, a drugi studirali u Hrvatskoj. Treći, pak, nisu smatrali da bi im sveučilišna izobrazba mogla pomoći u njihovim planovima pa su je čak i preskočili. Neki su radili, ili još uvijek rade, za najveće svjetske kompanije poput Applea, Googlea ili Facebooka, a neki razvijaju vlastite tvrtke.
Nakon što je serija intervjua “Projekt Radar” objavljena, kontaktirali su me Tomo Ricov i Boris Kovaček, organizatori Weekend Media Festivala, koji se tada već 15 godina održavao u Rovinju. Svidjele su im se priče o uspjehu tih mladih ljudi te su mi ponudili da osmislim jedan od glavnih panela za idući, 16. Weekend Media Festival i da nekoliko “radarovaca” dovedem kao govornike. Za naslov panela odabrali su riječ “Intelligiant 20” – izvedenicu od riječi “Intelligent” i “Giant”, tj. “inteligentni div”. Ta je riječ u engleskom jeziku naziv za vodeni top, koji je izum jednog Hrvata, Johna Miškovića. Mišković je radio u rudnicima zlata na Aljasci i prijavio oko 300 patenata, uglavnom iz područja rudarstva. Njegov vodeni top danas najviše koriste rudari, vatrogasci, policajci i radnici u praonicama automobila.
Tako smo u rujnu 2023. održali panel “Intelligiant 20”, na kojem su se publici predstavili, ali i međusobno upoznali, znanstvenica Mirta Stantić, s iskustvom studija na Harvardu i rada u Facebooku u Kaliforniji te doktoratom iz neuroznanosti na Oxfordu; Vladimir Ivković, koji je radio za NASA-u i letio na rub svemira, a na Harvardu provodi istraživanja ponašanja ljudskog organizma u ekstremnim uvjetima i bestežinskom stanju, a pritom je i vatrogasac, ronilac i humanitarac; Alen Žunić, naš najznačajniji mladi arhitekt, s iskustvima usavršavanja na Harvardu, ETH i Sveučilištu Columbia u New Yorku, čiji ured Albatross dizajnira održive gradove budućnosti, te Srđan Kovačević, inženjer, serijski poduzetnik, bivši fond-menadžer u velikoj banci, koji se usavršavao na Oxfordu, a zatim vratio u Osijek i tamo pokrenuo firmu Orqa, koja proizvodi sjajne naočale za pilote dronova. Ovi izvrsni mladi ljudi podijelili su u Rovinju brojna inovativna razmišljanja i ideje, predviđajući pritom iduće glavne smjerove napretka, ali i ljudskih potreba i odgovora na izazove u 21. stoljeću.
Kao rezultat tog druženja dobili smo ideju za objavljivanje knjige “Projekt Radar – izbor karijere u 21. stoljeću”, koju sam napisao i uredio u suradnji s Tonkicom Rudan, Božom Skokom i Draženom Klarićem. Koristeći spomenute intervjue kao primjere, knjiga je nastojala odgovoriti na pitanja kako najbolje iskoristiti mogućnosti koje 21. stoljeće pruža te kako se snaći u stalnim promjenama i pažljivo isplanirati korake svoje karijere. Knjiga bi trebala pomoći svakome da što bolje prepozna i razumije širok spektar mogućnosti obrazovanja i stjecanja kompetencija u Hrvatskoj i u inozemstvu te na primjerima najuspješnijih mladih ljudi iz Hrvatske, kao i iz dodatnih analiza autora knjige, unaprijedi planiranje svog karijernog puta. U toj sam knjizi s Tonkicom Rudan analizirao zajedničke osobine “radarovaca” koje su bile najvažnije za postizanje njihovih iznimnih rezultata. Prof. dr. sc. Božo Skoko kroz njihove je primjere razmotrio kako inovativnost i kreativnost mogu biti novi aduti hrvatske države u njezinu međunarodnom pozicioniranju. Dražen Klarić podsjetio je na povijesni kontekst i utjecaj koji su intelektualci i inovatori podrijetlom iz Hrvatske tijekom stoljeća imali na cijeli svijet, ali i na one koji su svoje najveće uspjehe postigli radeći iz Hrvatske.
Ovu smo knjigu, zatim, zajedno predstavili na 17. Weekend Media Festivalu u Rovinju, na kojem je za nju nastala ideja, čime je zaokružena priča o “Projektu Radar”. Najzanimljiviji uvid projekta bio je da su, uz upornost i hrabrost da pokušaju sasvim nove stvari, bez straha od pogreške, “radarovci” imali još dvije zanimljive zajedničke osobine. U mladosti su uglavnom bili “generalisti”, zainteresirani za mnoge stvari, pa se njihov uspjeh nerijetko temeljio na tome da su znanja iz više različitih područja spojili u nešto sasvim novo i zanimljivo. Također, većina su i izraziti humanitarci, koji uza sav posao uvijek posvećuju dosta vremena i truda kako bi sudjelovali u rješavanju izazova svoje zajednice humanitarnim radom.