„Ministarstvo može potvrditi da se suradnja hrvatskih znanstvenih i visokoobrazovnih institucija s izraelskim partnerima odvija u okviru znanstveno-istraživačkih aktivnosti, ponajprije kroz programe Europske unije poput Obzora Europa, kao i kroz druge međunarodne mehanizme koji podliježu jasno definiranim pravilima, evaluacijskim postupcima i nadzoru. Takvi programi usmjereni su na jačanje znanstvene izvrsnosti, inovacija i društveno korisnih rješenja, uz strogo poštivanje etičkih i pravnih standarda te usklađenost s civilnim i miroljubivim ciljevima.“, poručili su iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih na naš upit da se očituju o za petak najavljenom prosvjedu kojim tri neformalne inicijative (ili inicijativa, s obzirom da ne postoji pravna osobnost, niti osoba koja ih službeno predstavlja, pa je nemoguće jasno razlučiti je li posrijedi jedan entitet ili umjetno stvoren dojam da ih je više) pozivaju na prekid akademske suradnje s Izraelom.
U pozivu koji potpisuju Studentice za Palestinu, Inicijativa za akademiju solidarnosti i epistemičke pravde i Inicijativa za slobodnu Palestinu iznose se ozbiljne optužbe na račun hrvatskih znanstvenih i obrazovnih institucija, uključujući tvrdnje o njihovoj navodnoj suodgovornosti u vojnim i sigurnosnim aktivnostima stranih država. Ministarstvo znanosti to odlučno opovrgava.
Poručuje da se mobilnost studenata, nastavnika i istraživača ostvaruje kroz program Erasmus+ te srodne inicijative koje omogućuju razmjenu znanja, stjecanje međunarodnog iskustva i unapređenje kvalitete visokog obrazovanja.
- Iako se radi o relativno ograničenim brojkama u odnosu na ukupnu mobilnost unutar Europske unije, takve razmjene imaju pozitivan učinak na akademski razvoj svih dionika i pridonose otvorenosti i kvaliteti hrvatskog sustava visokog obrazovanja – kažu u Ministarstvu te naglašavaju važnost očuvanja otvorene i međunarodno povezane znanstvene zajednice, utemeljene na akademskim slobodama, autonomiji sveučilišta i suradnji koja doprinosi općem društvenom i gospodarskom razvoju.
Naglašavaju da RH slijedi zajedničku viziju EU i pragmatičan kodeks ponašanja u području znanstvene diplomacije radi obrane demokratskih vrijednosti, strateških interesa i suvereniteta Unije nad tehnologijama i podacima, jačanja konkurentnog položaja Unije kao jednog od vodećih globalnih aktera u području znanosti i tehnologije te jačanja predanosti EU održivom upravljanju globalnim i zajedničkim dobrima i doprinosa postizanju Programa Ujedinjenih naroda za održivi razvoj do 2030. i ciljeva održivog razvoja.
- Konačno, međunarodna znanstvena suradnja ima i širi društveni značaj. Ona pridonosi jačanju međusobnog razumijevanja među državama i narodima te može djelovati kao most suradnje čak i u politički osjetljivim situacijama. Znanost nije samo alat za napredak, već i sredstvo povezivanja ljudi – očitovali su se u Ministarstvu koje kaže da je takva otvorenost i uključenost u međunarodne tokove znanja neophodna za daljnji razvoj znanstvene izvrsnosti, jačanje institucionalnih kapaciteta te pozicioniranje Hrvatske kao relevantnog i pouzdanog partnera u međunarodnoj znanstvenoj zajednici.
Sudjelovanjem u međunarodnim znanstvenim projektima hrvatske institucije ostvaruju brojne koristi: jačanje znanstvene izvrsnosti kroz međunarodnu suradnju s vodećim istraživačkim centrima, pristup suvremenoj istraživačkoj infrastrukturi i znanju, kao i transfer tehnologije i razvoj inovacija. Dodatno, takva suradnja pridonosi njihovoj internacionalizaciji i jačanju konkurentnosti u globalnom istraživačkom prostoru.
- Pritom se RH uvijek držala sljedećih načela: akademske slobode i slobode znanstvenog istraživanja, etike i istraživačkog integriteta, raznolikosti, jednakosti i uključivosti, otvorene znanosti i otvorenih podataka, oblikovanja politika utemeljenih na dokazima u globalnoj međunarodnoj suradnji u području istraživanja i inovacija, iskorištavanja istraživanja i inovacija za jačanje mira, kao zaštite globalnih javnih dobara. Uostalom, to su i načela nedavno donesenih Preporuka Vijeća o okviru Europske unije za znanstvenu diplomaciju – konstatiraju u Ministarstvu.
Prema javno dostupnim podacima vidljivo je da se suradnja hrvatskih institucija s izraelskim partnerima odvija kroz jasno definirane kanale: bilateralne znanstvene programe i ponajprije kroz Horizon Europe. Riječ je o sustavu u kojem projekti prolaze međunarodnu evaluaciju, uključuju etičke provjere i imaju precizno definirane ciljeve. To nije neformalna suradnja bez nadzora, nego strukturiran okvir u kojem sudjeluju sve države članice i partnerske zemlje.
U posljednjem ciklusu bilateralne suradnje (2023.–2026.) odobreno je pet zajedničkih projekata hrvatskih i izraelskih institucija. Tematski su usmjereni na vodik kao energent, solarne tehnologije, skladištenje energije i energiju vjetra. U njima sudjeluju Fakultet elektrotehnike i računarstva, Institut Ruđer Bošković te sveučilišta u Splitu i Osijeku. Financiranje iznosi približno 200.000 eura po projektu, podijeljeno između dviju država. Svrha im je razvoj tehnologija koje su u samom središtu europske energetske tranzicije. Tvrdnja da takvi projekti imaju vojnu ili represivnu primjenu zahtijevala bi konkretne dokaze koje inicijative/a nisu podastrijele.
Kroz Horizon Europe hrvatske institucije sudjeluju u širim međunarodnim konzorcijima zajedno s partnerima iz više zemalja, uključujući i izraelske. U takvim projektima fokus je najčešće na digitalnim tehnologijama, zdravstvu, okolišu i energiji. Ključno je da se sredstva dodjeljuju projektima, ne državama i da podliježu pravilima koja isključuju izravno financiranje vojnih aktivnosti.
Ako se želi otvoriti ozbiljna rasprava, potrebno je razlikovati potencijalnu dualnu primjenu nekih tehnologija (što vrijedi za gotovo svaku napredniju tehnologiju, od umjetne inteligencije do komunikacijskih sustava) od konkretne, dokazive vojne primjene u pojedinom projektu. Bez toga se svaka tehnološka suradnja može proizvoljno proglasiti spornom.
Uz istraživačke projekte, važan dio suradnje čini mobilnost kroz Erasmus+. Hrvatski studenti i nastavnici sudjeluju u razmjenama s izraelskim institucijama, stječu međunarodno iskustvo i sudjeluju u zajedničkim obrazovnim programima. Opseg tih razmjena nije velik u odnosu na ukupnu mobilnost unutar Europske unije, ali je njihov učinak na pojedince i institucije mjerljiv: od razvoja kompetencija do međunarodnog umrežavanja.
Uz odgovore na pitanje što se dobiva takvom suradnjom, važnije je pitanje što bi se izgubilo njezinim prekidom. Na razini konkretnih projekata, prekid bi značio gubitak financiranja za već ugovorene projekte, prekid istraživačkih aktivnosti u području energetike i tehnologije i smanjenje sudjelovanja hrvatskih institucija u međunarodnim konzorcijima. Na razini sustava, posljedice su šire: slabiji pristup budućim EU projektima zbog narušene pouzdanosti partnera, smanjenje međunarodne vidljivosti hrvatskih institucija i otežano privlačenje stranih partnera u budućim istraživanjima. Na razini pojedinaca posljedica bilo bi manje prilika za mobilnost i međunarodno iskustvo te za povezivanje s globalnim istraživačkim mrežama. Posrijedi su mjerljivi gubici, ne simbolički.
Izraelska strana redovito dodjeljuje hrvatskim državljanima i stipendije za ljetne tečajeve suvremenog hebrejskog jezika, kao i stipendije za diplomsko i postdiplomsko usavršavanje na vrhunskim izraelskim sveučilištima. Hrvatska je preuzela specifična izraelska znanja u preciznoj poljoprivredi i tehnologijama navodnjavanja, što je ključno za razvoj domaćeg agrarnog sektora u uvjetima klimatskih promjena. Suradnja uključuje i razvoj naprednih elektroničkih komunikacija, gdje je izraelsko iskustvo u kibernetičkoj sigurnosti i inovacijama poslužilo kao model za hrvatske institucije, a izraelski model "startup nacije" snažno je utjecao na hrvatski ekosustav, potičući suradnju između sveučilišta i privatnih poduzeća radi komercijalizacije istraživanja.
Inicijatori prosvjeda uspoređuju situaciju s isključenjem Rusije iz europskih programa. No kad je riječ o Rusiji riječ je o odluci donesenoj na razini Europske unije u kontekstu formalnih sankcija. Hrvatska kao pojedina država ne donosi takve odluke, niti ih može jednostrano replicirati unutar zajedničkih programa. U tom smislu, poziv na “ponavljanje istog modela” zanemaruje institucionalni okvir u kojem hrvatske institucije djeluju.
Korisno je pogledati i druge primjere gdje se obrazovna politika počela voditi političkim ili sigurnosnim kriterijima. Ujedinjeni Arapski Emirati su nedavno najavili ograničenje slanje svojih studenata u Veliku Britaniju i Irsku, između ostalog, zbog procjena o društvenom okruženju i moguće opasnosti od radikaliziranja njihovih studenata - ekstremističkim islamizom.
- Iz europskog proračuna izdvajaju se stotine milijuna eura za proizvodnju aparature genocida za izraelske okupacijske sile, a hrvatskim institucijama krvave su ruke! Europska unija kroz program Obzor Europa (Horizon Europe) financira akademsku suradnju između sveučilišta, instituta i privatnih poduzeća unutar zemalja članica. Međutim, Država Izrael ima posebni sporazum kojim sudjeluje u programu kao bilo koja država članica Europske unije. Tako je EU od 2021. Izraelu dala preko 1,1 milijardu eura – navode aktivisti u pozivu na prosvjed te tvrde da izraelski Obzor projekti uključuju ulaganja u bespilotne letjelice, oružje (Elbit i Israel Aerospace Industries), kao i u tzv. „anti-terorističke projekte” razvoja nadzora, tehnika ispitivanja i korištenja umjetne inteligencije u svrhu represije.
No smetaju im i projekti „koji ne proizvode tehnologiju nadzora i smrti, a u službi su normaliziranja i odobravanja izraelske državne politike“. Navode koje sve institucije uspješno surađuju s Izraelom na Obzor projektima: to su Sveučilišni računski centar (SRCE), Hrvatska akademska i istraživačka mreža (CARNET), Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, Ministarstvo gospodarstva, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, KBC Sestre milosrdnice, Medicinski fakultet u Zagrebu, Filozofski fakultet u Zagrebu, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Arheološki muzej u Zagrebu, Hrvatski šumarski institut i Agencija za mobilnost i programe EU, kao i Sveučilište u Splitu i Fakultet političkih znanosti u Zagrebu.
Otvori KEKS Pay
