Plenković je u pravu kada kaže da zbog rata na Bliskom istoku na početku najveće energetske krize koju bi ova generacija mogla zapamtiti. Za razliku od naftnih šokova koje smo imali nakon Jomkipurskog rata sada imamo šok cijelog sistema. Poručila je to u Političkom intervjuu tjedna Večernji TV-a ekonomska stručnjakinja Vedrana Pribičević koja objašnjava kako poremećaji koji se događaju i koji će se dogoditi idu u više smjerova. Kao prvo, nafta je, kaže, input u proizvodnji, a isto tako i u poljoprivredi jer je hrpa kemijske industrije vezana je uz naftu. Tu je i poremećaj avionskog prometa jer Dubai i Doha su čvorišta koja povezuju Aziju i Europu i to će sigurno utjecati na troškove transporta, što ljudi, što roba avionom. A imamo, kaže, i činjenicu da premije rizika za bilo koji brodski promet koji prolazi putem zahvaćenim ratom raste.
Iako je predviđanja jako nezahvalno raditi Pribičević kaže kako će prvi sigurno biti pogođeni isporučitelji energije jer petina nafte i plina prolazi Hormuškim tjesnacem. S druge strane ranjiva će biti kućanstva pogotovo ona u zemljama Europske unije gdje veći dio dohotka odlazi na hranu kao što je, kaže, slučaj upravo s Hrvatskom. Lančana poskupljenja treba očekivati i ona su, kaže, već krenula. - Zato je premijer ljude i digao s nedjeljnog ručka kako bi im rekao što se zapravo događa i što su oni to u Bruxellesu pričali. Iskustva s krizama imaju i ove mjere koje su donijeli su vatrogasne mjere, kupovanje vremena. Jer počinju rasti cijene inputa i postupno će, kroz dobavni lanac, stići do potrošača na neki način za par mjeseci - kazala je Pribičević.
Nada se da će se naći načina da se sukob što prije zaustavi jer u protivnom kada proces krene u globaliziranoj ekonomiji stvar se samo zakotrlja i u okolnostima u kojima je svijet ovako međusobno povezan, ne govorimo više o samo o energetskoj krizi već sistemskoj krizi. Pribičević kaže i kako je premijer izašao s desetim paketom mjera i da je novi problem koliko postoji fiskalnog prostora za dalje. - Mjere kontrola cijene su poznati ekonomski instrumentarij. Nema tu lijeve i desne politike. Kada to morate raditi, to je vatrogasna mjera, ali nemate drugog izbora. No to ne može trajati beskonačno i u jednom trenutku će doći do trijaže, a to znači da neki ljudi više neće imati pravo na subvencije, a drugi hoće zato što su, recimo, siromašni - kaže Pribičević.
Pozitivno je, nastavila je, što Hrvatske ima povećani kreditni rejting jer smo, između ostalog, kaže, uspjeli javne financije nekako dovesti u red. Dobrim dijelom, dodaje, i europskim sredstvima umjesto trošenjem vlastitih budžetskih sredstava. - Na neki način smo dobro iskoristili činjenicu da smo još uvijek nerazvijeni dio EU-kazala je. Na pitanje jesmo li novac iz EU koristili dobro koristili da u slučaju krize budemo otporniji na šokove kazala je da u jednom dijelu jesmo, ali da smo svakako trebali ići jače u karbonizaciju.
- Europska unija je ovisna o uvoznoj energiji i onda morate kako bi se reklo birati svoj otrov. Hoćete li biti ovisni o zaljevskim zemljama, SAD-u i njihovom LNG-u ili ćete radije biti ovisni o Kanadi ili Kazahstanu ili Australiji koji su glavni dobavljači urana - kaže Pribićević. Produži li se kriza, potraje li godinama, cijeloj Europskoj uniji prijeti stagflacija, kombinacija ekonomske stagnacije, ekonomskog pada i inflacije. U ratu, nastavlja, treba biti objektivan. Treba shvatiti svog neprijatelja i znati koje su njegove prednosti, a što eventualne mane da bi ste ga pobijedili. Tu nema, kaže, prostora za simpatije.
-Iran nije jednostavan neprijatelj. Koliko je to jasno drugoj strani? Nadam se da je i da shvaćaju da Iran nije Venezuela - kazala je. Do porasta cijena dovesti će i turistička sezona koja je pred nama kao što je slučaj uvijek pred sezonu. Pribičević kaže kako je za Hrvatsku dobro što raste interes za nas kao destinaciju jer smo na dobrom geografskom položaju i jer smo sigurni, daleko od dometa raketa i od samog rata. Međutim, ovisno o tome koliko će se brzo energetski šok primijeniti na ostatak ekonomije Europske unije ovisit će o tome možemo li bez gostiju i ostati ukoliko se odluče radije na štednju nego na putovanja zbog krize.
- Za nas je to vrlo opasno. Znamo što se dogodilo za vrijeme korone kada nas je spasila Europska centralna banka jer smo već planirali uvođenje eura. Moramo biti realistični. Hrvatska ekonomija je mala ekonomija od 3,8 milijuna ljudi. Imamo čudan oblik zemlje, a geografija određuje jako puno stvari. Turizam je i naš blagoslov i naše prokletstvo i od toga ne treba bježati. Treba gledati da budemo što bolji u turizmu. Isto tako hrvatska ekonomija doživjela je i diverzifikaciju svojih proizvodnih aktivnosti. Imamo IT sektor, neke proizvodne kompanije, pogotovo na sjeveru koje su integrirane u EU dobavne lance. Nije baš sve tako crno-bijelo. Ali htjeli, ne htjeli, turizam je naša strateška grana - kazala je Pribićević.
Komentirala je i najave da će ministarstva morati rezati proračune i to za sedam posto, ali i znači li to da država više nema ni prostora za izdašnije pomaganje. Kazala je da postoji jako puno materijalnih troškova i neefikasnosti koji se mogu rezati i da je dobro da se ide u tom pravcu, da se razmišlja da se otvori fiskalni prostor u slučaju da će potreba za nekim drugim mjerama biti još.
- Rekla bih da je to zrelost ekonomske politike, da ne živimo samo od jednog do drugog političkog ciklusa. Sjetimo se u kakvom je stanju Hrvatska isporučena 2011. godine tadašnjem premijeru Zoranu Milanoviću za kojeg se govori da je najgori premijer u povijesti Hrvatske. Treba biti iskren i reći da je dobio najgoru situaciju - kazala je Pribičević te dodala kako se, u slučaju da kriza potraje dugo, ne može isključiti ni opcija da se će rezanja doći i do plaća, mirovina, radnih mjesta.
Vlada je, kaže, napravila jako puno ustupaka sindikatima. I ono što je zabrinjavajuće, nastavila je, što ne znamo koliko javnih službi pokrivenih kolektivnim ugovorima u tim istim ugovorima imaju automatski ugrađenu klauzulu da plaće prate inflaciju ili prosječnu plaću u Zagrebu što, kazala je Pribičević, imaju neke sastavnice Zagrebačkog holdinga. Komentirala je i koristi li premijer Plenković krizu u političke svrhe i je li to legitimno.
- Svi pokušavaju nametnuti taj frame ili kako bi financijaši rekli "Nemojte potratiti dobru krizu". Onda možemo kazati i kako je Rooseveltu bilo super jer je imao Drugi svjetski rat, prije toga veliku depresiju. Malo se šalim, čisto da razbijemo to nekakvo mesijansko pozicioniranje političara. Kada nema kriza političari su manje - više neki dosadni ljudi, birokrati koji nešto tamo rade, razmišljaju. U krizama političari dobiju moć da djeluju i da to bude odmah primijećeno - kazala je.
Dodala je i kako su ljudi neskloni riziku i promjenama i da u krizi vole stabilnost što je pokazala i corona kriza i zato će i aktualnu krizu koristiti u političke svrhe. Na pitanje ima li takva retorika i svoju opasnu stranu, odnosno koliko teške riječi kada ih izgovaraju političari utječu na tržište kazala je kako apelira na sve političare, i lijeve i desne, da svoju komunikaciju korigiraju.
- Neka jednostavno pokušaju ne stvarati previše panike i da, s druge strane, ne govore sintagme poput Netanyahu inflacije i slično jer to izgleda kao nešto iz Mein Kampfa. Neka shvate u kakvoj situaciji se nalazimo, da je vrlo ozbiljna i u komunikaciji koriste rječnik primjeren ozbiljnosti situacije-zaključila je Pribičević.
Otvori KEKS Pay
Vedrana da ne troši tolko na hranu imala bi svake godine novog range rovera