Kako se činjenica da su cijene žitarica na globalnoj razini pale ispod (predratne) razine s kraja 2021. godine uklapa u (zamjetno povišenu) percepciju inflacije među hrvatskim građanima? Nikako. Ili, još bolje, kako se intenzivna korekcija uklapa u službenu statistiku za Hrvatsku, koja zamjetno odudara od izrazito pesimistične percepcije velikog broja stanovnika? Opet, ne baš najbolje. I to je zapravo prilično blaga konstatacija jer, prema podacima Eurostata, cijena kruha u Hrvatskoj je od siječnja 2022. godine kontinuirano – rasla. Pa i nakon prve polovine 2022. godine, od kada datira globalni trend pada cijena, koji, eto, još nije stigao do polica u hrvatskim trgovinama. Unatoč subvencioniranim energentima i zamjetno nižim cijenama žitarica, što su redom krucijalni ulazni troškovi u proizvodnji i prodaji kruha.
Kad je panika splasnula, uslijedio je preokret: Cijene kukuruza i pšenice padaju, a Putin ih po Africi dijeli šakom i kapom
Rast cijena žitarica na globalnoj razini zabilježen 2022. godine zbog rata u Ukrajini posve je anuliran, ali taj preokret hrvatski građani uopće nisu osjetili
Komentara 7
a cijene pekarskih proizvoda ostale iste…kako to kako to ?
Zato cijene repromaterijala nikada veće. Biti će veliki problem na ljeto kada seljaci budu u problemu i praktično u minusu ako cijena ne ode gore.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Svi ser... a ne vidimo kako nam političari sredili duplu cijenu, mali kruh od 50dkg-80dkg košta skoro 2€ a bio je 6 kuna. Trgovci nisu smanjili ni lipe cijene a dosta toga je jeftinije a vlada šuti jer velikim porezom ne mogu stavljati zabrane na cijene.