Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 9
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
prvi susret

Josipović i Tadić: Tužbe za genocid možemo riješiti nagodbom

tadić, josipović (5)
Foto: Nel Pavletić/PIXSELL
1/16
24.03.2010.
u 09:00

Odjeveni u tamna odijela, plave košulje i bez kravate ukrcali su se na rivi u Omišlju na jahtu Hrvatske ratne mornarice “Čista Velika”, dugu “tek” desetak metara.

Već na svome prvom sastanku, održanom u Opatiji, hrvatski predsjednik Ivo Josipović i njegov srbijanski kolega Boris Tadić najavili su mogućnost rješavanja obostranih tužbi za genocid izvansudskom nagodbom.

– Bilo bi dobro da izvansudskom nagodbom riješimo i taj spor, što ne znači da bismo u bilo kojem trenutku odustali od sudskih procesa protiv onih koji su počinili zločine – kazao je Tadić te dodao da se svi koji su počinili zločine moraju naći pred sudom i biti osuđeni. “To ne znači da zemlje trebaju biti taoci zlih, odnosno krivičnih djela koja su počinili pojedinci iz naših naroda.”

>>Komentar Jasmine Popović: Predsjednici nisu čekali da ih privede EU

>>Tadić na brodu NATO-a na dan kad je Srbija bombardirana

Josipović je kazao kako, nađe li se mogućnost izvansudske nagodbe o pitanjima koja jesu predmet tužbi, te tužbe doista ne bi imale smisla.

– Ali to je stvar procesa, dogovora i akcije – rekao je Josipović. Oba su predsjednika istaknula angažman Vlade u tome.

Put kojim je išao i papa

Susret dvaju predsjednika tek na prvi pogled uspostavlja red u “asimetričnu komunikaciju” između dviju država – naime, predsjednik Tadić nedavno je u Ptuju razgovarao s premijerkom Kosor – no sam Tadić otkrio je kako poznanstvo, a i komunikacija s Josipovićem sežu i prije predsjedničkih izbora u Hrvatskoj te se odvijaju cijelo vrijeme.

Susret je imao sve naznake neformalna sastanka – predsjednik Tadić sletio je u 10.10 na aerodrom na Krku gdje ga je dočekao hrvatski kolega Josipović. Odjeveni u tamna odijela, plave košulje i bez kravate ukrcali su se na rivi u Omišlju na jahtu Hrvatske ratne mornarice “Čista Velika”, dugu “tek” desetak metara.

Isti put prošao je i papa Ivan Pavao II., no za razliku od papinskog dolaska, danas je osiguranje bilo gotovo nevidljivo – samo nekoliko policijskih brodica pratilo je “Čistu Veliku” na kojoj je obavljen najveći dio razgovora. Njihov dolazak u Opatiju bio je posve neupadljiv. Predsjednici su se družili u šetnji kroz park Angiolinu te susret završili ribljim ručkom, sladoledom i hrvatskim vinima u restoranu Bevanda iz kojeg se, netom prije nego što su izišli, čula pjesma “My Heart will go on”.

Prvi radni susret – za koji je, očito, predsjednicima bilo važno da se dogodi kao bilaterala, a ne na margini kakva susreta – donio je nastavak dijaloga. Oba predsjednika 
složila su se da treba očuvati integritet BiH, a predsjednik Tadić odbacio je prijetnje Milorada Dodika o odcjepljenju Republike Srpske.

Bez pritisaka na BiH

– Srbija je potpisnica Daytonskog sporazuma. Integritet BiH ne smije doći u pitanje – kazao je Tadić, a Josipović je dodao kako su se složili s time da pritisaka na BiH ne smije biti te da se prihvati sve što dogovore legitimni predstavnici triju naroda. Jedino otvoreno pitanje o kojem nisu postigli dogovor, kazao je Tadić, koji je sebe prozvao “prvim ovosezonskim srpskim turistom na Hrvatskom primorju”, ostaje rezultat susreta Davisova kupa između Hrvatske i Srbije.

Komentara 588

OB
-obrisani-
16:08 24.03.2010.

Eto otvorili smo turisticku sezonu...

DA
daba
16:22 24.03.2010.

Avi ja samo kazem sto jeste!!

PR
Pravedni.
15:03 25.03.2010.

Ali valja ponoviti, pragmatični razlozi smanjivanja napetosti između Hrvatske i Srbije mogu donijeti kudikamo više koristi nego u slučaju nastavka sukoba. Makar se radilo i o sukobu pravosudnim podnescima. Prije svega, vrlo su mali izgledi za uspjeh hrvatske tužbe, abe, a u srpskom slučaju više se radi o kapricioznom ponašanju Beograda negoli relevantnom pravnom dokumentu. Međunarodni sud pravde rijetko donosi presude u kojima neku državu eksplicitno proglašava odgovornom za genocid, a realno, Hrvatska je u četverogodišnjem ratu bila izložena agresiji i zločinačkim napadima, međutim teško da se radilo o genocidu. To je sretna okolnost jer nitko pametan ne može žaliti zato što je u Domovinskom ratu poginulo oko 15, a ne 150 tisuća ljudi. Srpska tužba još je besmislenija, i bepredmetno je govoriti da je Hrvatska izvršila genocid nad srpskim stanovništvom. Zločina je, nažalost bilo, često nisu sankcionirani, ali spominjanje termina genocid je jednostavno govoreći glupo. Drugi razlog u prilog povlačenju tužbi jest životna svakodnevica. Hrvatska i Srbija su susjedne države koje imaju dobre ekonomske odnose, koji imaju potencijal daljnjeg rasta i razvoja. Politička nestabilnost šteti objema stranama - Hrvatskoj jer je ekonomski snažnija i od suradnje može profitirati, a Srbiji zato što će prije ili poslije za ulazak u Europsku uniju trebati dokazati da se odrekla hegemonističkih ideja. Konačno, o hrvatsko-srpskoj suradnji bitno ovisi i stabilnost susjednih država. Jedna od dobrih stvari koje su se dogodile u proteklom desetljeću je to što još od 2000. u Hrvatskoj nema važnije stranke ili političke opcije koja razmišlja o podjeli Bosne i Hercegovine. Politička normalizacija beogradskog establishmenta pridonosi pacificiranju Jugoistočne Europe i to je misija koju će morati odraditi i ovdašnja visoka politika. U ovom trenutku može zvučati nerealno, međutim, Hrvatska će odigrati važnu rolu u uvjeravanju Srbije da napusti aspiracije koje ima u odnosu na BiH, Kosovo pa i Crnu Goru. U tom kontekstu treba podržati početni dogovor Tadića i Josipovića. Iako ne treba imati iluzija kako će ubuduće hrvatsko-srpski odnosi biti poput nirvane, ali na Balkanu vrijedi pravilo \"bolje išta nego ništa\". 666kamocemo...

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije