U travnju 2008. godine, na summitu NATO-a u Bukureštu, Hrvatska je primila pozivnicu za punopravno članstvo u Sjevernoatlantskom savezu. Neposredno nakon toga, 4. i 5. travnja te godine, tadašnji je američki predsjednik, George W. Bush, posjetio Zagreb, no tamo su ga dočekali antiNATO prosvjedi. Inicijativom 'NATO na referendum' apeliralo se pak da o ulasku Hrvatske u NATO trebaju odlučiti hrvatski građani. No, iako je prikupljeno više od 124.000 potpisa građana referendum ipak nije bio raspisan. U HDZ su smatrali da je takav referendum nepotreban, jer Hrvatska ulaskom u NATO ne gubi dio svog suvereniteta.
Nakon što su održani pregovori o pravnim, obrambenim i financijskim pitanjima, te je određen doprinos koji će Hrvatska uplaćivati u proračun Sjevernoatlantskog saveza, 1. travnja 2009. godine, samo tri dana prije obilježavanja 60 godina postojanja Sjevernoatlantskog saveza, naša je zemlja, polaganjem svog ratifikacijskog dokumenta, postala članica NATO-a te je 3. i 4. travnja po prvi puta, kao punopravna članica, sudjelovala na summitu Saveza u Strasbourgu i Kehlu.
"Zaboravit ću da su neki htjeli referendum. Da smo išli u tu avanturu, ne bismo ovo ostvarili", rekao je tadašnji hrvatski premijer, Ivo Sanader, 18. ožujka 2009., kada je Hrvatska vlada Saboru poslala prijedlog ratifikacije Sjevernoatlantskog ugovora. Ubrzo nakon toga, 1. travnja 2009., tadašnja hrvatska veleposlanica u SAD-u, Kolinda Grabar-Kitarović, u pratnji vojnog izaslanika RH u SAD-u, predala je američkom State Departmentu ratifikacijski dokument Hrvatskog sabora kojim se potvrđuje ulazak Hrvatske u NATO savez. Tim je činom Hrvatska postala punopravna članica NATO-a, a šest dana kasnije, u sjedištu Sjevernoatlantskog saveza zavijorila se hrvatska zastava.
U ovih 17 godina članstva Hrvatska je sudjelovala u svim najvažnijim aktivnostima, savezničkim operacijama i misijama NATO-a - na Mediteranu, u Libiji, na Kosovu, u Iraku, a do rujna 2020. i u Afganistanu. Naša je zemlja među najsnažnijim zagovarateljima daljnjeg proširenja Saveza na prostor Jugoistoka Europe, a tijekom 2018. Hrvatska je povećala izdvajanja za obranu.
Iako osnivačica, ova članica NATO-a nema vojsku
Prije točno 77 godina, 4. travnja 1949. godine u Washingtonu, 12 je država osnivača potpisalo Sjevernoatlantski ugovor. Od tada do danas, u deset krugova proširenja, Savezu je pristupilo još dvadeset država. Iz redova bivših jugoslavenskih republika u NATO je 2004. godine prva ušla Slovenija, pet godina kasnije Hrvatska. Godine 2017. Savezu se priključila i Crna Gora, a 2020. Republika Sjeverna Makedonija. Posljednje veliko proširenje dogodilo se nedavno - 4. travnja 2023. godine Savezu se pridružila Finska, a 7. ožujka 2024., nakon više od dva stoljeća vojne neutralnosti i Švedska.
Za NATO, pristupanje Švedske i Finske, koja s Rusijom dijeli granicu dugu 1340 km, najznačajniji je događaj u posljednjih nekoliko desetljeća proširenja. Ovim najnovijim proširenjem broj članica NATO-a povećao se na čak trideset i dvije zemlje, a jedna od njih se izdvaja - iako je bio među zemljama-osnivačima, Island niti danas nema vlastitu vojsku. Ta jedina članica NATO-a bez vojske vjerna je svom stavu da se na globalne prijetnje može odgovoriti samo kroz aktivnu međunarodnu suradnju.
FOTO Pogledajte kako je izgledala prisega ročnika, u Požegi svi htjeli selfie s Thompsonom
Otvori KEKS Pay
