Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 1
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
poluge

HNB: 13,13 tona zlata prodali smo dobro – za 117, 2 milijuna dolara

zlatna poluga
Foto: DPA/PIXSELL
1/3
12.06.2013.
u 18:00

Zastupnik Goran Marić opet povlači pitanje prodaje zlatnih poluga koje je Hrvatska naslijedila u sukcesiji od SFRJ tvrdeći da bi sad vrijedile milijardu dolara

Povratkom Gorana Marića u saborske klube Hrvatska narodna banka ponovno je u fokusu saborskih rasprava. Raspravu o strategiji upravljanja državnom imovinom Marić je začinio starim optužbama na račun HNB-a o \"tajnovitoj i nepotrebnoj\" prodaji zlatnih poluga koje je Hrvatska naslijedila od SFRJ.

Ne isplati se bez kamate

Radi se o 13,127 tona zlata u polugama – 28,49 posto svih sredstava koje je SFRJ držala u banci u Baselu, a Hrvatska ih je 2001. godine prodala za 117,2 milijuna dolara. Marić tvrdi da bi Hrvatska za to zlato sada dobila milijardu dolara, no HNB odgovara da je prodaja bila optimalna odluka. U vrijeme kad je Hrvatska stekla nasljedstvo u zlatu, zlato su prodavale brojne središnje banke (Velike Britanije, Austrije, Švicarske, Belgije, Nizozemske, Luksemburga, Irske...) smatrajući da se ne isplati držati imovinu koja ne donosi kamate, a cijena mu je bila daleko volatilnija nego drugih oblika imovine, pa je time i njegovo držanje rizičnije, a iziskuje i trošak čuvanja. U HNB-u ističu da je tada prodaja zlata poprimala takve razmjere da je poticala ubrzan pad cijena i prijetila poremećajima na tržištu. Da bi koordiniralo aktivnosti i ublažilo pad cijena zlata, petnaestak zapadnoeuropskih središnjih banaka (ECB i 11 članica eurozone te Švedska, Velika Britanija i Švicarska ) potpisalo je u rujnu 1999. tzv. Washingtonski sporazum o zlatu, kojim su ograničili svoje prodaje u sljedećih pet godina. Njih su podržali i drugi veliki vlasnici službenih zlatnih rezervi (SAD, Japan, Australija, MMF i BIS). Taj sporazum ublažio je, ali ne i zaustavio pad cijene zlata. U takvim okolnostima uslijedila je i odluka o prodaji 13,13 tona hrvatskog naslijeđenog zlata. Sredstva dobivena prodajom ostala su u međunarodnim pričuvama države.

Prodala HDZ-ova vlada

Višak nastao u financijskom poslovanju HNB-a za 2001. izdvojen je u opće pričuve (84,7 milijuna kuna) i državni proračun – 341,6 milijuna kuna. U drugom naletu Hrvatskoj je u procesu sukcesije SFRJ, temeljem dokumenata potpisanih u lipnju 2004. i svibnju 2005., pripao je i 23-postotni udjel u zlatu koje je bilo pohranjeno u središnjoj banci Francuske i poslovnoj banci Credit Suisse u Zürichu. Po nalogu Ministarstva financija, u čijoj je ingerenciji raspolaganje imovinom bivše SFRJ, HNB je 29. studenog 2005. prodao preuzeto monetarno zlato te dobivena sredstva prenio na poseban devizni račun Ministarstva financija. Prodajom tog zlata Republika Hrvatska ostvarila je ukupno 31,15 milijuna dolara. HNB naglašava da su kod pričuva kojima upravljaju središnje banke izuzetno važna načela sigurnosti i likvidnosti. Dugoročna strategija HNB-a jest da međunarodne pričuve ulaže u najznačajnije valute za hrvatsko gospodarstvo i financijski sustav kako bi minimizirala valutne i tržišne rizike, a ne da špekulativno ulaže u robe.

>>\'Hrvatska je u najvećoj tajnosti rasprodala 15,5 tona zlatnih poluga\'

>>Zlato je prošlost, špekulanti se okreću žitaricama i nafti

 

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije