Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 6
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
KAKO SE ŽIVI U BANIJI

Grad koji je od rata izgubio polovicu stanovništva i dvije trećine radnih mjesta

Grad Hrvatska Kostajnica za vrijeme pandemije koronavirusa
Foto: Marko Prpic/PIXSELL
1/5
14.02.2021.
u 09:28

Vlada je nedavno pokrenula izradu programa društvene i gospodarske revitalizacije područja pogođenih potresom, no profesor Zdenko Braičić ističe da se s tim programom kasni

Teško da u Europi postoji tako depresivna regija u relativnoj blizini glavnog grada kao što je Banija, primjećuje ekonomski geograf Zdenko Braičić. Potvrđuje to primjer Hrvatske Kostajnice - grada koji je od rata izgubio polovicu stanovništva i tri četvrtine radnih mjesta.

Do Hrvatske Kostajnice, grada na granici kojeg od Bosne i Hercegovine dijeli rijeka Una, iz Zagreba se putuje oko sat i pol vremena, većinom starim, neodržavanim cestama. Uz prometnice se jedno za drugim nižu sela koja se putem prorjeđuju.

Hrvatska Kostajnica leži na Uni, a uzduž rijeke pruža se pusta glavna gradska ulica.

Pokoji stanovnici na koje smo naišli hodajući gradom nisu bili razgovorljivi. Dvojicu muškaraca srednjih godina susrećemo preko puta središnjeg gradskog parka, a na pitanja o tome kako im je živjeti tamo, uglavnom sliježu ramenima i govore da se živi kako se zna. Najfrekventnije je mjesto, čini se, lokalna trgovina poljoprivrednom opremom.

Na malo više života nailazimo odlazeći na razgovor s tamošnjim gradonačelnikom. U kantini Stožera civilne zaštite zatičemo vatrogasne dobrovoljce. Okupljeno je desetak ljudi, priča se, ulazi i izlazi kao u glavnom gradskom kafiću.

Ljudi uglavnom zaposleni u javnim ustanovama

HDZ-ov gradonačelnik Dalibor Bišćan u razgovoru za Hinu ističe da su u Hrvatskoj Kostajnici ostali oni koji su "imali sreće" pronaći posao u gradu ili okolici.

17.12.2020., Hrvatska Kostajnica - Prazan grad i zatvoreni kafici zbog COVID 19 pandemije, tek pokoji gradjanin u setnji uz rijeku Unu.Photo: Marko Prpic/PIXSELL
Foto: Ilustracija/Marko Prpic/PIXSELL

"Ljudi su zaposleni uglavnom u javnim ustanovama. Mi nemamo velikog gospodarstva. Ratom osiromašeno područje u ekonomskoj tranziciji nije uspjelo napraviti taj iskorak", kaže ističući da na tom području i ono malo zaposlenika koje je ostalo raditi u industriji ima niske plaće.

Zato je, dodaje, uz malen proračun, grad okrenut pomoći države i sredstvima Europske unije, a Bišćan nadu polaže i u najavljeni program revitalizacije tih krajeva koji je nedavno najavila Vlada.

Hrvatska Kostajnica izgubila više od polovice stanovništva

Hrvatska Kostajnica je od rata izgubila više od polovice stanovništva - od gotovo pet tisuća 1991. godine, 2011. broj je pao za oko dvije tisuće ljudi, a procjena Državnog zavoda za statistiku ukazuje da u Hrvatskoj Kostajnici trenutno živi 1970 stanovnika.

Da bi o budućnosti Hrvatske Kostajnice netko dobro trebao razmisliti, poručuje dokumentarist, kulturni radnik i novinar Daniel Pavlić, koji je 2019. godine režirao dokumentarni film “Poštovana predsjednice”. U 30-minutnoj ispovijesti, kroz pismo tadašnjoj predsjednici Republike pokazuje kako se teško i beznadno živi u Hrvatskoj Kostajnici.

S Pavlićem se dogovaramo sresti u Kostajnici, ali ipak ga hvatamo u obližnjoj općini Dvor. Pavlić se ovih dana na vlastitu inicijativu humanitarno angažirao na potresom pogođenom području, no o tome, kaže, ne želi pričati.

“Nemoj me to pitati, ne želim se hvaliti”, kaže.

Vizija života i razvoja ne postoji

Kao rođeni Kostajničanac, koji je rat igrom slučajeva dočekao u Bihaću, a u Kostajnicu se vraća nakon studiranja u Zagrebu, kaže da unatoč uloženoj volji i trudu, ne vidi da u tom gradu ima budućnosti. Mladi su otišli, ističe.

"U Hrvatskoj Kostajnici vizija razvoja i života ne postoji, imam osjećaj da političari žive na mandat, a ljudi od danas do sutra", poručuje.

Dodaje da mu na ruku ne ide ni tamošnja lokalna vlast, koja nema sluha za njegovu nevladinu udrugu Ekološka kulturna scena (EKS), a niti za filmske festivale, jedine međunarodne događaje u Hrvatskoj Kostajnici, koje on organizira - Smaragdni ekološki film festival i PRESS film festival.

Kaže da se, primjerice, za njegovu udrugu nije mogao pronaći gradski prostor, iako se, tvrdi, takav prostor našao za Mladež HDZ-a.

Svakodnevno prijeđe 100 kilometara da bi išao na posao

Priča kako u Hrvatskoj Kostajnici živi kao “crna ovca”,  2006., nakon smjene lokalne vlasti, izgubio je posao kao voditelj Doma kulture u Hrvatskoj Kostajnici, nakon što je svojim projektima  okupljao mlade, organizirao međunarodne volonterske kampove, uspostavio euroinfo točku s međunarodnim aktivnostima, organizirao utrku unskih čamaca.

Od tada, već 15 godina svakodnevno na posao putuje u Sisak i napravi 100 kilometara dnevno.

U pomalo depresivnom tonu, priznaje da se nakon dugih godina aktivističkog rada u civilnom društvu, razočarao životom u gradu.

Želio je svojim radom pomoći “revitalizirati postratni grad”, ali u tome nije uspio, jer uglavnom, ljude u nekom gradu ne drže kultura i programi, već posao i mogućnost da si osiguraju egzistenciju.

Najavljena revitalizacija kasni, ali nema druge nego je prihvatiti

Vlada je nedavno pokrenula izradu programa društvene i gospodarske revitalizacije područja pogođenih potresom, no profesor Zdenko Braičić ističe da se s tim programom kasni.

17.12.2020., Hrvatska Kostajnica - Prazan grad i zatvoreni kafici zbog COVID 19 pandemije, tek pokoji gradjanin u setnji uz rijeku Unu.Photo: Marko Prpic/PIXSELL
Foto: Ilustracija/Marko Prpic/PIXSELL

“Program socio-ekonomske revitalizacije je sigurno zakasnio, ali što nam drugo preostaje nego prihvatiti ga, kakav god da bude”, poručuje.

Braičić je pročelnik petrinjskog odjela Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, bavi se ekonomskom geografijom i jedan je od rijetkih koji je u dosadašnjom znanstvenom radu proučavao industrijsku razvijenost Banije i demografska kretanja.

Banija oduvijek kaska u ekonomskom razvoju

Braičić ističe da je Banija oduvijek u ekonomskom razvoju kaskala za drugim dijelovima Hrvatske, a da demografsku regresiju bilježi čak od 1931.

Smatra da se sada, nakon potresa, ne smije dogoditi isto kao u posljeratnoj obnovi.

“Nakon rata došlo je do vrlo brze obnove stambenog fonda, ali ne i gospodarstva, odnosno nije došlo do restrukturiranja proizvodnje i do zapošljavanja stanovništva”, napominje i dodaje da je prije potresa na Baniji bio ogroman broj praznih, a obnovljenih kuća.

Nakon rata Hrvatska Kostajnica izgubila tri četvrtine radnih mjesta

Tvrdi da se industrija na području Banovine uglavnom gasi u poslijeranom tranzicijskom razdoblju - u usporedbi sa 1989., to je područje do 2005. godine izgubilo trećinu radnih mjesta.

“U cijeloj Banovini uoči rata je bilo gotovo 24 tisuće radnih mjesta, a nakon rata pada na  brojku od oko 8 tisuća”, kaže i dodaje da je tako u Hrvatskoj Kostajnici prije rata bilo oko 4 tisuće radnih mjesta, a 2005. godine njih niti tisuću.

Svježiji podaci, ističe, svjedoče i daljnjem smanjenju radnih mjesta, pa je 2018. na području Banije bilo 7200 radnih mjesta.

“Danas smo u situaciji da mladog stanovništva gotovo da nema, prevladava starije i slabo obrazovano stanovništvo, pa investicije odlaze i zbog toga. Gospodarstvo na Baniji uglavnom je bazirano na malim tvrtkama, često obiteljskim poduzetništvima”, ističe Braičić.

Više je razloga zbog čega je Banovina u sadašnjoj situaciji, od loše prometne povezanosti, ratnih zbivanja, graničnog položaja.

Autocesta će biti slijepo crijevo, ali će ipak pomoći dijelu Banije

Braičić pozdravlja i nedavnu najavu završetka izgradnje autoceste Zagreb - Sisak, zbog čega će sigurno prosperirati sjeverni dio Sisačko-moslavačke županije i jedan dio Banovine, ali ne cijela. 

“Autocesta će biti slijepo crijevo. Mislim da će ona ipak, tom kraju donekle pomoći, ali mi imamo južni dio Banovine, dio oko Hrvatske Kostajnice i općine Dvor,  do kojega autocesta neće doći, pa on neće imati od te autoceste nikakve koristi”, tvrdi Braičić.

Poručuje i da je Banija u cijeloj Europi jedinstven slučaj.

“Teško mi pada na pamet gdje u Europi u neposrednoj blizini glavnoga grada, imamo tako jedno nerazvijeno i depresivno područje”, kaže govoreći da je inače slučaj da se takve regije ekonomski oslanjaju na nacionalna središta.

VIDEO Od 12. veljače do 15. svibnja posjetite izložbu "Hrvatska svijetu"

Komentara 18

TO
Tomisl
12:34 14.02.2021.

Opet kukanje , u nekim dijelovima bogate i napredne Njemačke ima isto tako napuštenih naselja , kuća i propalih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.

DU
Deleted user
10:08 14.02.2021.

Kakve političare bandite i kriminalce imaju(čak i po hrvatskim mjerilima)dobro pa ikoga ima.

SC
Serious_Callers_Only
10:04 14.02.2021.

Ovo sve što su napisali za Banovinu isto se tako može odnositi i na centar Zagreba. Odlazak mladih, starenje stanovništva, većina zaposlenih radi u javnim službama, loše stanje infrastrukture koja je u istom stanju kao prije 100 godina ili lošija. Za odlazak na posao ili u kupovinu potrebno je sat vremena puta. Loša prometna povezanost jer javni prijevoz ide rjeđe i sporije nego u vrijeme kada sam išao u školu. Do večine adresa nemoguće je dovesti prikolicu ili stroj. Četvrt Gornji Grad prije potresa službeno nije imala niti jednog studenta. Vjerojatno je svaki peti stambeni ili poslovni prostor napušten ali nemam taj podatak.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije