Prema službenim podacima koje je objavio Austrijski integracijski fond (ÖIF), od 1. siječnja 2025., broj stranaca u Austriji raste. Početkom ove godine u devetmilijunskoj Austriji je živjelo 2,085 milijuna ljudi, koji su rođeni u inozemstvu. To znači da su 22,7 posto ukupnog broja stanovnika ove alpske zemlje - stranci, odnosno da gotovo svaki četvrti stanovnik Austrije, nije u njoj rođen.
Mediji navode da se je od 2015. godine i velikog izbjegličkog vala s Istoka te kampanje dobrodošlice njemačke kancelarke Angele Merkel “Mi to možemo”, udio stanovništva Austrije, rođenog u inozemstvu, povećao za 5,4 postotna boda. Prošle godine postotak stranaca u Austriji bio je 22,3 posto, odnosno 2,038 milijuna, što je neznatan porast u odnosu na lani, ali stalan, pišu austrijski mediji. Najveću doseljeničku skupinu u Austriji čine Nijemci (270.500). Samo prošle godine zabilježeno je 19.400 doseljenika iz susjedne Njemačke. Nakon Nijemaca slijede osobe podrijetlom iz Bosne i Hercegovine (179.800), Turske (166.800), Rumunjske (148.600), Srbije (144.512), Mađarske (98335), Sirije (94.800), Ukrajine (88.682) i Poljske (76.545).
Afganistanci su na dvanaestom mjestu (48.200). Hrvati koji su se doselili u Austriju su na desetom mjestu (59.245). Prošle godine, prema podacima ÖIF-a u Austriju se je doselilo ukupno oko 178.600 ljudi: 85.100 ih je došlo iz zemalja EU i EFTA-e te Ujedinjenog Kraljevstva, 79.900 iz trećih zemalja, a ostatak su Austrijanci. Istovremeno je iz Austrije u inozemstvo emigriralo 128.500 ljudi. Najveća koncentracija stranaca je u Beču. Udio osoba rođenih u inozemstvu u ukupnom broju austrijskog stanovništva najveći je u Beču - 40,9 posto. Početkom ove godine u Beču je živjelo gotovo 830.000 stranih doseljenika (829.800). To je povećanje od 7,8 posto u posljednjih deset godina. Gotovo četiri od deset osoba stranog podrijetla u Austriji živi upravo u austrijskom glavnom gradu. Na drugom kraju ljestvice je Gradišće, gdje je u najistočnijoj i najmanjoj austrijskoj pokrajini zabilježen najmanji udio osoba rođenih u inozemstvu. Samo 2 posto, mjereno prema ukupnom broju stanovnika u Austriji.
U austrijskim školama je situacija još složenija. U školskoj godini 2023./24. svoj materinski jezik, koji nije njemački, govorilo je 26,4 posto učenika. U Beču je taj udio dosegao alarmantnih 50 posto, dakle dvostruko više nego u ostatku Austrije. Beč je, kako navode domaći mediji “na granici izdržljivosti”, a austrijski i bečki političari na mukama, kako upravljati migracijskim priljevom, bez da se naruši društvena ravnoteža i socijalna sigurnost Austrijanaca. Najvećoj oporbenoj stranci, ali kod Austrijanaca trenutno najpopularnijoj,krajnje desnoj Slobodarskoj stranci (FPÖ), diže se kosa na glavi od (n)ovih podataka. FPÖ traži od Vlade hitan „stop“ za ulazak azilanata u ovu alpsku zemlju.
Otvori KEKS Pay
Stranac i 99% primatelji socijalne skrbi