Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) upozorili su u petak da hrvatski radnik nije preskup nego kronično potplaćen dok je tvrdnja o visokim troškovima rada pogrešna, ali i opasna jer stvara lažnu sliku da radnici koče razvoj gospodarstva. Podatci Eurostata kažu suprotno, da cijena sata rada u Hrvatskoj iznosi 16,5 eura, dok prosjek EU-a doseže 33,5 eura. Njemačka je na 43,4 eura, Austrija na 44,5 eura, Irska na 42,5 eura, a Belgija na čak 48,2 eura. Hrvatski je radnik dvostruko jeftiniji od prosječnog europskog radnika i višestruko jeftiniji od radnika u razvijenim državama. Kako onda može biti ,,preskup", pitaju u priopćenju iz NHS-a.
U javnosti se često govori o visokom postotku rasta plaća i troška rada u Hrvatskoj, no, navode, postotci bez konteksta znače vrlo malo. To pokazuje primjer iz drugog kvartala 2025. jer je u Austriji je cijena rada rasla 3,8 posto na osnovicu od 44,5 eura, što znači 1,69 eura po satu. U Hrvatskoj je rast bio 9,2 posto, ali na osnovicu od 16,5 eura dakle, svega 1,51 eura po satu.
Ispada da radnik u Austriji s ,,malim" postotkom dobije više u apsolutnom iznosu nego radnik u Hrvatskoj s ,,velikim" postotkom. To je ključna istina, jer postotci ne pune novčanike, ističu u NHS-u. Upozoravaju da radnici u Hrvatskoj plaćaju hranu, gorivo i režije po gotovo jednakim cijenama kao kolege u Njemačkoj ili Austriji, ali su im plaće dvostruko niže.
To znači da hrvatski radnici zapravo žive u skupljoj stvarnosti, jer s manjim primanjima moraju pokriti gotovo jednake troškove života. Uz to, kažu u sindikatu, razvijene zemlje rast plaća vežu uz rast produktivnosti, koji proizlazi iz ulaganja u tehnologiju, inovacije i obrazovanje. Dio poslodavaca u Hrvatskoj uštedu traži na radnicima, umjesto da ulažu u modernizaciju i nove proizvodne procese.
Radnik se prikazuje kao trošak, a ne kao temelj svake dodane vrijednosti, upozoravaju iz NHS-a. Vrijeme je da se umjesto varljivih postotaka počnu koristiti apsolutne brojke jer one jedine pokazuju stvarnu razliku u plaći i životnom standardu, poručili su sindikalci.
Smatraju da - ako želimo zadržati ljude u zemlji, podići životni standard i stvoriti održivo i konkurentno gospodarstvo - bruto plaće moraju rasti, potrebna su ulaganja u tehnološki napredak dok radnik mora biti priznat kao glavni resurs, a ne kao trošak. Ljudski kapital, znanje i trud radnika vrjedniji su od svake dobiti u bilanci, jer bez radnika ne bi bilo ni profita! Sve dok radnike budemo promatrali kao problem, a ne kao rješenje, Hrvatska će ostati zemlja jeftine radne snage i iseljavanja, poručuju iz NHS-a.
Otvori KEKS Pay
