Potreba za ekološkom proizvodnjom hrane iz godine u godinu sve je veća. Prema posljednjim podacima Centra za organska istraživanja (Organic Research Centre – ORC) iz Velike Britanije, globalna ekološka poljoprivredna površina koncem 2023. dosegnula je gotovo 99 milijuna hektara, što je za 2,6% više u usporedbi s 2022. Pritom se najveće poljoprivredne površine pod ekološkim uzgojem nalaze u Oceaniji – i to 53,2 milijuna hektara. Slijede je Europa s 19,5 mil. ha i Latinska Amerika s 10,3 milijuna, dok su istovremeno globalni prihodi ekološki proizvedene hrane u maloprodaji dosegnuli iznos od 136,4 milijarde eura – ističe dr. sc. Goran Buturac, istraživač Ekonomskog instituta Zagreb u svojoj najnovijoj analizi "Ekološka proizvodnja oraničnih usjeva i trajnih nasada: kuda ide Hrvatska?
Buturac kaže kako je u EU pod ekološkom proizvodnjom u 2023. bilo 17,7 milijuna ha, od čega su najveće površine u Španjolskoj (3 mil. ha), Francuska (2,8 milijuna) te Italija (2,5 mil.). No rast svjetske populacije, klimatske promjene i rast cijene energenata uvelike pridonose vrtoglavom rastu cijena hrane kojem naročito svjedočimo posljednjih nekoliko godina pa su za većinu stanovništva Hrvatske, poglavito za petinu populacije koja živi u riziku od siromaštva, pojedini prehrambeni artikli netragom su nestali iz košarice osnovnih namirnica i pretvorili se u luksuzne proizvode.
-Nerijetko se u komentarima dijela medijskih stručnjaka mogu slušati žalopojke o pretjerano visokim cijenama hrane na tržnicama ili policama trgovačkih lanaca. Alibija u drugima je pregršt, od 'pohlepnih' stranih trgovačkih lanaca do turista koji kreiraju snažnu potražnju i time podižu cijene hrane. Nezaobilazno pitanje koje se nameće je, međutim, koliko smo sami pridonijeli postojećim tržišnim trendovima. Jesu li sve ispisane strategije Hrvatske o razvoju domaćeg agrara ostale mrtvo slovo na papiru? Zašto smo usprkos idealnom podneblju za razvoj vlastite proizvodnje odbacili poljoprivredu u zapećak kao ružno pače i pretvorili se u potrošačko društvo razvijajući nerealna očekivanja kako će inozemni proizvođači, distributeri i trgovci ispunjavati naša očekivanja u pogledu dostupnosti, kvalitete i cijene poljoprivrednih proizvoda? - pita Buturac te napominje kako usprkos prirodnim resursima, izvrsnim agroklimatskim uvjetima i bogatoj tradiciji u proizvodnji, Hrvatska danas puno više potroši hrane nego što je proizvede.
-Taj jaz u korist potrošnje hrane lani je iznosio nevjerojatnih 2,1 milijardu eura. Istovremeno, višedesetljetni odnos prema poljoprivredi pozicionirao je našu zemlju pri dnu ljestvice europskih zemalja po proizvodnji i izvozu hrane. S izvozom hrane od 803 eura po stanovniku, Hrvatska značajno zaostaje za agrarno najrazvijenijim zemljama Europe. Nizozemska izvozi 7,6 puta više hrane po stanovniku nego Hrvatska, Danska 4,3 puta, Belgija 4,2 puta, a Irska 3,5 puta - objašnjava taj stručnjak.
S druge strane, potrošnja, i to ekološki proizvedene hrane, za što Hrvatska ima sve predispozicije, na europskom i globalnom tržištu kontinuirano raste. U razdoblju od 2014. do 2023. gotovo je udvostručena. U Europi je u 2023. godini iznosila 66 eura po stanovniku, a na području EU 103 eura. Najveći potrošači su Švicarci s 437 eura po stanovniku, potom Danci s 362 eura, s time da njihova proizvodnja ekoloških namirnica čini i najveći udio na svjetskom tržištu, čak 11,8%.
-Očekivano, rast potražnje na europskom i globalnom tržištu za ekološki uzgojenom hranom iskoristile su mnoge EU članice ulažući u proizvodne resurse, ljudske kapacitete, inovacije i konkurentske pozicije na tržištima - kaže Buturac, dok je hrvatski Nacionalni akcijski plan razvoja ekološke poljoprivrede 2023.-2030. definiran samo na papiru, kao svojevrsni odgovor na inicijativu Europskog zelenog plana i Europske strategije "Od polja do stola". Činjenica je, naime, da je zanimanje za ekološkom proizvodnjom u kontinuiranom je porastu – od 2013. do 2023. broj ekoloških poljoprivrednih subjekata u RH povećan je s 1608 na 6274, a broj prerađivača s 181 na 421. No nakon niza godina kontinuiranog rasta, od 2019. do 2024. zabilježen je osjetan pad ekološke proizvodnje oraničnih usjeva – i to za 33,1%, a ekološki korištenih oranica i vrtova za 17%. Kad je u pitanju ekološka proizvodnje trajnih nasada, od 2018. do 2023. zabilježen je kontinuirani rast korištenih površina, za 46,6%, dok se ekološka proizvodnja smanjila za 36,3%.
-Takva se kretanja samo dijelom mogu objasniti činjenicom kako je na površinama novozasađenih trajnih nasada potrebno i do nekoliko godina da bi se ubirali prvi plodovi. No, vrijeme prolazi, a plodova nema. Očito je kako je dio potencijalnih proizvođača namirisao sve blagodati sustava potpora u Lijepoj našoj te se upustio u ekološku proizvodnju i ne mareći previše o proizvedenim količinama, produktivnosti i širenju proizvodnje. Suočavajući se s obvezama ekoloških proizvođača, ali i odricanjima u vidu utrošenih sati rada, neophodnog poznavanja genetike, oplemenjivanja, fiziologije bilja, tehnologije uzgoja, marketinga, distribucije i konačnog plasmana na tržište, mnogi korisnici potpora su u konačnici odustali od poljoprivrede - napominje Buturac. Nepovoljni proizvodni trendovi iz razdoblja 2018. – 2023. zaustavljeni su lani, kad je proizvodnja trajnih nasada porasla za 11.295 tona ili 23,2% na međugodišnjoj razini. Ipak, valja napomenuti da je to još uvijek znatno ispod razine proizvodnje iz 2018. od 14.889 tona – kaže Buturac. Ekološka proizvodnja voća je u razdoblju 2018. – 2023. pala je gotovo tri puta, najviše kod šljiva – 6,1, kod jabuka za 2,4 puta te orašastog voća 1,5 puta.
Najveći ekološki proizvođač svježeg povrća po glavi stanovnika u EU je Nizozemska s 15,6 kg. Slijede Španjolska s 13,8 kg, Italija s 12,3, Belgija sa 6,5 pa Njemačka s 5,7 kg po stanovniku. Hrvatska je s 0,2 kg po stanovniku pri dnu ljestvice europskih zemalja – što zabrinjava. Nizozemska, primjerice, proizvodi 78 puta više ekološkog svježeg povrća po stanovniku nego Hrvatska, Španjolska 69 puta, Italija 61,5 puta, Belgija 32,5 puta, a Njemačka 28,5 puta.
-Zar nisu ti poražavajući podaci dovoljan signal da pogledamo istini u oči bez traženja alibija u drugima za dostupnost, kvalitetu i cijene namirnica na domaćem tržištu - poručio je za kraj Buturac.
Otvori KEKS Pay
