Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 46
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
JEZOVITA PRIČA O KONTROVERZNOM MISTIKU

Na dvoru je uživao ugled sveca, a svi su pričali o njegovim orgijama, divljim zabavama i intimnoj vezi s caricom

Rasputin, Yusopov
Wikimedia
30.12.2025.
u 06:44

Priča o kontroverznom mistiku, Grigoriju Rasputinu, čija je tragična sudbina tijesno isprepletena s posljednjim danima dinastije Romanov, i danas ledi krv u žilama. Plemići, predvođeni tada najbogatijim čovjekom Rusije, navodno su ga trovali, više puta upucali, a potom utopili u rijeci, vjerujući da će tim ubojstvom spasiti carstvo. No, prevarili su se, likvacija Rasputina imala je upravo suprotan učinak, drastično ubrzavši propast dinastije Romanov, što je označilo i početak kraja carske Rusije.

I dok je sat otkucavao posljednje trenutke 1916. godine, rano ujutro, 30. prosinca, u raskošnoj palači Moika, u Sankt Peterburgu, odjeknuli su pucnji koji su označili ne samo kraj jednog života, nego i početak kraja moćne, tristogodišnje vladavine dinastije Romanov. Žrtva je bio Grigorij Jefimovič Novik, poznatiji kao Rasputin - sibirski seljak koji je postao kontroverzni mistik i 'sveti čovjek', a njegov je zlokobni utjecaj na cara Nikolu II. i posebice na caricu Aleksandru, doveo Rusko Carstvo na rub propasti.

Rasputinov uspon iz sibirske zabiti, do carske obitelji bio je strelovito brz i gotovo nevjerojatan. Rođen u obitelji seljaka, nakon religijskog preobraćenja u mladosti, postao je lutajući 'sveti čovjek', samoprozvani mistik i iscjelitelj. Njegova karizma i prodorne oči privukli su golemu pažnju ruskog pravoslavnog klera i visokih članova carske obitelji, koji su ga 1906. godine upoznali s carskim parom. Ključni trenutak bio je kada je Rasputin uspio zaustaviti krvarenje kod njihovog jedinog sina, carevića Alekseja, koji je bolovao od hemofilije. Nakon toga, carica Aleksandra je, uvjerena u njegove čudesne moći, postala potpuno ovisna o Rasputinu, koji je ubrzo stekao iznimnu moć i utjecaj, te je postao ključna figura u donošenju odluka, pa čak i onih o političkim pitanjima i imenovanjima ministara, što je izazvalo zgražanje ruske elite.

Za jedne svetac za druge šarlatan

I dok ga je, s jedne strane, carska obitelj smatrala "svojim prijateljem" i svetcem, za ostatak Rusije Rasputin je bio šarlatan, pijanica i razvratnik. Nakon što su 1905. godine bile oslobođene cenzure, novine su bile prepune priča o Rasputinovim orgijama. Često pod izlikom duhovnog pročišćenja, ili pokajanja kroz 'svetu strastvenost' i ekstatične rituale, organizirao je u svom stanu divlje zabave sa ženama iz svih društvenih slojeva, od prostitutki, do dama iz visokog društva. Glasine o Rasputinovu neobuzdanom životu širile su se poput požara, uključujući i one o intimnoj vezi s caricom

Aleksandrom, za što nikada nisu pronađeni dokazi. Situacija je potpuno eskalirala tijekom Prvog svjetskog rata, kada je car Nikola II. otišao na bojište preuzeti zapovjedništvo nad vojskom. U njegovoj odsutnosti, carica Aleksandra je zemljom upravljala slušajući Rasputinove savjete. No, njegov je utjecaj pri imenovanju nesposobnih ministara dodatno destabilizirao vladu i produbio kaos. Priče o njemu postajale su sve bizarnije, pa ga se tako optuživalo čak i za izdajničku suradnju s Nijemcima.

Za mnoge ruske plemiće i političare, Rasputin je postao simbol korupcije i propasti carstva. Strah od njegova sve većeg utjecaja i štete koju je nanosio ugledu monarhije ujedinio je konzervativne aristokrate u kovanju smrtonosne zavjere. Urotnike je predvodio najbogatij čovjek u Rusiji i suprug careve nećakinje, knez Feliks Jusupov, koji je do tada vodio prilično besciljan život ispunjen zabavama i razvratom, te je u planiranju ubojstva vidio priliku da se preobrazi u domoljuba i spasi Rusiju. Uz njega, glavni akteri urote bili su carev rođak, veliki knez Dmitrij Pavlovič i član Dume, Vladimir Puriškevič. Svi su oni bili čvrsto uvjereni da će, uklanjanjem "ludog redovnika", spasiti monarhiju, no ironijom sudbine, tim su činom samo ubrzali njezin neizbježan, krvavi kraj.

Legenda o dijaboličnoj smrti

Prema najpoznatijoj verziji događaja, koju je knez Jusupov opisao i u svojim memoarima, Rasputina su kobnog dana namamili u palaču Moika, uvjerivši ga da će tamo upoznati knezovu lijepu suprugu Irinu, koja nije niti bila u gradu. U kolače i vino koje su mu poslužili dodali su cijanidom, u količini dovoljnoj da ubije, ne jednog čovjeka, nego nekoliko ljudi. No, na zaprepaštenje ubojica, otrov nije imao baš nikakvog učinka na Rasputina. Očajan zbog toga, Jusupov je tada uzeo revolver i pucao Rasputinu direktno u prsa. No, kada su pomislili da je ubijen, Rasputin je, kako je Jusupov napisao, "uskrsnuo snagom zlih sila", otvorio je oči i pobjegao prema dvorištu. Ubojice su ga ubrzo sustigle, te su ga ponovno upucali, brutalno pretukli, a zatim vezali i bacili u ledenu rijeku Nevu. Njegovo mrtvo tijelo pronađeno je nekoliko dana kasnije, a obdukcija je pokazala da je u plućima bila voda, što je sugeriralo da je umro od utapanja, boreći se za život do posljednjeg trenutka. Bez imalo emocija, knez Jusupov je kasnije na sudu hladnokrvno opisao kako je sudjelovao u trovanju, pucanju, premlaćivanju i konačnom utapanju mistika koji je, unatoč svim naporima, odbijao umrijeti.

Stvarnost iza mita

Iako je knez Jusupov, kako bi prodao knjige i ojačao vlastitu reputaciju, ubojstvo Rasputina pretvorio u epsku borbu dobra i zla, prava je istina, vrlo vjerojatno, bila mnogo manje dramatična. Rasputinova kći Marija tvrdila je da njezin otac baš nikada nije jeo slatkiše. U obdukcijskom nalazu nije bilo niti riječi o otrovu, niti o utapanju, a kao uzrok smrti naveden je smrtonosni hitac koji je bio ispaljen u Rasputinovu glavu, iz neposredne blizine.

No, ono što za razliku od dramatične priče o ubojstvu ipak nije bilo mit jest činjenica da je plan ubojica bio pucanj u prazno - umjesto da spasi monarhiju, Rasputinovo ubojstvo nije dovelo do nikakvih političkih promjena. Car i carica i dalje su tvrdoglavo ostali pri svojim stavovima, a uklanjanje omraženog savjetnika samo je pojačalo bijes naroda prema dinastiji. Za seljake, ubojstvo Rasputina bilo je samo još jedan dokaz da plemići kontroliraju cara i nemilosrdno uklanjaju svakoga tko im se suprotstavi.

Svega nekoliko mjeseci nakon ubojstva Rasputina, u ožujku 1917. godine, izbila je Veljačka revolucija. Rusija se, iscrpljena ratom, glađu i političkim nemirima, digla na noge. Našavši se oči u oči s potpunim raspadom sustava i pobunom vojske, car Nikola II. bio je prisiljen abdicirati, čime je okončana 304 godine duga vladavina Romanovih. Ubojice, Jusupov i Dmitrij Pavlovič, bili su u to vrijeme u progonstvu, što ih je spasilo od kobne sudbine koja je tada zadesila ostatak plemstva. Niti pune dvije godine nakon Rasputinove smrti na zastrašujući se način obistinilo njegovo proročanstvo kojim je predvidio da će, ubiju li ga plemići, unutar dvije godine nestati i cijela carska obitelj - u srpnju 1918. boljševici su brutalno pogubili cara, caricu i njihovo petero djece.

Ključne riječi

Komentara 3

Avatar Matteo1212
Matteo1212
09:22 30.12.2025.

Taj klosar je po meni bio ubaceni agent crvene bande sa zadatkom da stvori kaos i olaksa tzv. revoluciju koja im je omogucila da se docepaju vlasti

UK
ukrajina
09:20 30.12.2025.

U glavi isti putrin !

WA
WalterPravi
09:02 30.12.2025.

I rusija je imala svog pernara 😎

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije

Kupnja

Pretplata