Utorak, 11. rujna 2001., započeo je kao bilo koji drugi ranojesenski dan, no ubrzo se pretvorio u povijesnu prekretnicu koja je šokirala svijet. Dok su milijuni u nevjerici gledali stravične prizore udara otetih zrakoplova u tornjeve Svjetskog trgovačkog centra u New Yorku i njihova kasnijeg urušavanja, postalo je jasno da se radi o koordiniranom napadu nezamislivih razmjera. Iza napada stajala je teroristička mreža Al-Kaida, predvođena Osamom bin Ladenom, no istraga koja je uslijedila otkrila je složenu mrežu operativaca čiji su putevi vodili i kroz Bosnu i Hercegovinu. Dok je Bin Ladenova veza s BiH bila uglavnom financijske prirode, preko ureda koji su pružali podršku njegovoj organizaciji, njegovi ključni suradnici imali su izravno ratno iskustvo s ovih prostora, što je potvrđeno u iscrpnom izvješću Nacionalnog povjerenstva SAD-a, poznatijeg kao Povjerenstvo 9/11.
U središtu cijele operacije nalazio se Khalid Sheikh Mohammed (KSM), čovjek kojeg američke službe smatraju glavnim arhitektom napada. Visokoobrazovan, s iznimnim tehničkim i menadžerskim vještinama, KSM je svoju maštu usmjerio na osmišljavanje niza terorističkih planova, od konvencionalnih auto-bombi i političkih ubojstava do konačne ideje o korištenju putničkih zrakoplova kao navođenih projektila.
Njegov put do vrha Al-Kaide i planiranja najsmrtonosnijeg napada u povijesti neraskidivo je vezan uz rat u Bosni i Hercegovini. U izvješću Povjerenstva 9/11 jasno se navodi: "Godine 1992. KSM je proveo neko vrijeme boreći se uz mudžahedine u Bosni i podržavajući taj napor financijskim donacijama." Time je stekao neprocjenjivo borbeno iskustvo koje će kasnije primijeniti u globalnom džihadu.
Njegova veza s BiH nije se zaustavila na tome. Prema kasnijim obavještajnim saznanjima, Mohammed, rođen u Kuvajtu, navodno se vratio u Bosnu u rujnu 1995. godine, no ovoga puta pod krinkom humanitarnog radnika organizacije "Egyptian Relief". Ta je organizacija, kako navode lokalni obavještajni izvori koje je prenio dnevni list Fokus, služila kao paravan za islamistički pokret Muslimansko bratstvo. Šokantan je podatak da mu je već u studenom iste godine dodijeljeno bosanskohercegovačko državljanstvo, koje je navodno čuvano kao državna tajna. Tisuće stranih boraca, takozvanih mudžahedina, stiglo je u BiH tijekom rata, a mnogi su nakon sukoba ostali u zemlji, dobivši državljanstva i integriravši se u društvo, čime su stvorili potencijalnu bazu za buduće operacije.
Khalid Sheikh Mohammed nije bio jedini sudionik napada 11. rujna koji je ratovao u Bosni i Hercegovini. Tijekom razrade plana za napad na SAD, na sastancima održanim u proljeće 1999. kod Kandahara, Bin Laden je odabrao prvu skupinu operativaca samoubojica. Među njima su bila i dvojica saudijskih državljana, Nawaf al-Hazmi i Khalid al-Mihdhar. Obojica su, prema izvješću američkog povjerenstva, bili iskusni mudžahedini koji su "zajedno putovali boriti se u Bosni u skupini koja je putovala na Balkan 1995. godine". Upravo su njih dvojica bili među petoricom otmičara na letu 77 American Airlinesa, koji se zabio u zgradu Pentagona, glavno sjedište Ministarstva obrane SAD-a.
Na sastancima 1999. godine, Bin Laden, KSM i Mohammed Atef razvili su početni popis meta koji je uključivao Bijelu kuću, američki Capitol, Pentagon i Svjetski trgovački centar. Dok je Bin Laden inzistirao na udaru na simbole američke političke i vojne moći, KSM je, prema vlastitom priznanju, želio srušiti WTC. Iskustvo stečeno u gerilskom ratovanju u sukobima poput onog u BiH bilo je ključno za regrutiranje i odabir operativaca spremnih na samoubilačke misije. Al-Kaida je ciljano tražila pojedince koji su već prošli ratnu obuku i bili ideološki prekaljeni u borbama diljem svijeta, od Čečenije do Balkana, stvarajući tako globalnu vojsku džihada.
U četiri koordinirana napada 11. rujna 2001. poginulo je gotovo 3000 ljudi, a tisuće su ozlijeđene, što ga čini najsmrtonosnijim terorističkim napadom u povijesti. Događaj je pokrenuo globalni "rat protiv terorizma" i trajno promijenio međunarodne odnose i sigurnosne protokole. Khalid Sheikh Mohammed uhićen je u Pakistanu u ožujku 2003. i od tada se nalazi u američkom zatočeništvu u Guantanamu. Priča o njegovom ratnom putu, kao i putu drugih otmičara kroz Bosnu i Hercegovinu, ostaje mračan podsjetnik na to kako su lokalni sukobi 1990-ih postali poligoni za obuku i regrutaciju terorista koji će kasnije napasti samo srce zapadnog svijeta.
Otvori KEKS Pay
Tko u to vjeruje još, tri za groš