Azurna obala doista je pojam svjetskog turizma. Koliko je samo filmova ondje snimljeno, jedan od najvažnijih filmskih festivala održava se upravo ondje, a desetljećima je bila uvjerljivo najpoznatija turistička destinacija Starog kontinenta. Ni danas se to nije bitno promijenilo: unatoč snažnoj konkurenciji Španjolske, Grčke i Hrvatske, a da ne govorimo o Italiji ili sjevernoj Africi, sjaj Cannesa, Nice i Monte Carla nije potamnio. A Francuska je pritom država koja uopće nema ministarstvo turizma. Krenimo. Nica i Azurna obala duguju svoj turistički uspjeh savršenom spoju blage mediteranske klime i fascinantne povijesti koja privlači posjetitelje tijekom cijele godine. Kao pionir modernog turizma regija je brendirana kao luksuzno odredište još početkom 19. stoljeća, što joj danas daje prestižan status u svijetu. Izvrsna prometna povezanost, predvođena drugom najprometnijom zračnom lukom u Francuskoj, omogućuje milijunima putnika izravan i brz dolazak na samu obalu. Grandiozni zagrebački "Tuđman" teško može pratiti brojke aerodroma u Nici, koji je 2025. opslužio 15,23 milijuna putnika. Nica je pod zaštitom UNESCO-a kao "zimski grad resort", što potvrđuje njezinu jedinstvenu arhitektonsku i kulturnu vrijednost izvan ljetne sezone.
Regija nudi nevjerojatnu raznolikost sadržaja, od kristalno plavih plaža i mondenih luka do vrhunskih skijaških resorta u zaleđu koji su udaljeni svega sat vremena vožnje. Kulturna scena je bez premca, s brojnim muzejima, poput onih posvećenih Matisseu i Chagallu, te svjetski poznatim festivalima kao što su Karneval u Nici i Filmski festival u Cannesu. Razvijena infrastruktura za poslovni turizam omogućuje popunjenost kapaciteta kroz velike međunarodne kongrese i sajmove tijekom cijele godine. Gastronomija utemeljena na svježim lokalnim namirnicama i vrhunskim vinima stvara nezaboravno iskustvo koje turisti rado ponavljaju. Sigurnost, visoka razina usluge i stalna ulaganja u ekološku održivost čine ovu destinaciju modernom i prilagođenom zahtjevima putnika 21. stoljeća. Konačno, legendarna ljepota krajolika, koja je desetljećima inspirirala najveće svjetske umjetnike, i dalje posjeduje neopisiv magnetizam koji Azurnu obalu drži u samom vrhu svjetskog turizma.
Odnos ljetnog i izvansezonskog turizma na Azurnoj obali u 2025. godini pokazuje jasan trend da regija prestaje biti isključivo ljetna destinacija i uspješno se transformira u cjelogodišnje odredište. Iako je ljeto i dalje "vrhunac" po broju ljudi, zima i predsezona bilježe brži rast. Za ljetnog vrhunca u lipnju do kolovoza popunjenost smještaja u Nici doseže više od 85-90 posto. Ovo je razdoblje najvećeg pritiska na infrastrukturu i najviših cijena. No u zimskom periodu, od prosinca do veljače, popunjenost više toliko ne zaostaje. Zahvaljujući strategiji "Winter is new Summer" popunjenost gradskih hotela u prosincu 2025. porasla je na 52 posto. Za sljedeću sezonu ta će se strategija snažno oslanjati na događaje visoke posjećenosti. Kao što su Karneval u Nici, Fête du Citron u Mentonu, Maraton Alpes-Maritimes Nica-Cannes, Reli Monte-Carlo, Monaco Yacht Show, Jazz festival… Ali i mnogi drugi manji događaji pretvaraju zimu u "mini ljeto" po popunjenosti. A tu je i kongresni turizam. Poslovni skupovi poput ILTM Cannes u prosincu pune hotele više od 90 posto tijekom nekoliko dana, što znatno podiže prosjek izvan sezone.
Azurna obala je jedinstvena i jer se u 2025. bilježi odlična skijaška sezona u obližnjim odredištima kao što su Auron, Isola 2000, gdje popunjenost doseže 90 posto u špicama, privlačeći turiste s obale u planine. Dok ljeto ostaje "zlatna koka" u smislu ukupnog prihoda, zima i predsezona postaju ključne za održivost. Cilj regije je kvalitativna nadogradnja, privlačenje bogatijih gostiju koji preferiraju ugodnu klimu i kulturu bez ljetnih gužvi. Azurna obala tako je imala više od 12 milijuna turista prošle godine, pri čemu više od 50 posto stranih gostiju, i to je rekord nakon pandemije. Oko 13 milijuna noćenja u hotelima i rezidencijama. Prosječna godišnja popunjenost hotela je oko 66 posto. Sama Nica ima oko pet milijuna posjetitelja godišnje, što je oko 40 posto ukupnog turizma Azurne obale. Popunjenost hotela na godišnjoj razini je oko 72 posto. Posjetitelji su iz različitih sredina, a prednjačili su Amerikanci, na koje otpada 18 posto stranih dolazaka, a slijede Britanci i Talijani. Poslovni turizam također je rastao, a mnoge tvrtke odabrale su Nicu za konferencije zahvaljujući izvrsnim sadržajima i blagom vremenu tijekom cijele godine.
Nica je druga najvažnija turistička destinacija u Francuskoj, nakon Pariza, dakako. Ekonomski učinak turizma je gotovo pet milijardi eura godišnjeg prihoda u regiji Nice. Rast prihoda i potrošnje ostvaruje se luksuznim turizmom, međunarodnim gostima te velikim međunarodnim događajima. Ono što Nica i Azurna obala imaju, a što nema Hrvatska, ili ima tek u vrlo malom segmentu, jesu kongresni centri, odnosno kongresni, MICE, turizam. Jer, Azurna obala raspolaže sa sedam glavnih namjenskih kongresnih palača, Palais des Congrès, koje su strateški raspoređene u ključnim gradovima. Nica je 2025. otvorila novi moderni kongresni centar Pavillon de la Mer, koji je izgrađen posebno za UN-ovu konferenciju o oceanima u lipnju 2025. i služit će kao glavno sjedište za velike događaje do Zimskih olimpijskih igara 2030. Cannes ima legendarni Palais des Festivals et des Congrès, koji ostaje najveći i najaktivniji kongresni centar u regiji. Monako nudi Grimaldi Forum kao ključno središte za međunarodne skupove. Ostali manji kongresni centri nalaze se u gradovima Antibes Juan-les-Pins, Mandelieu-La Napoule, Grasse i Menton. Osim ovih namjenskih centara, regija nudi više od 300 hotela s konferencijskim dvoranama, što je čini jednom od najgušće opremljenih regija za poslovni turizam na svijetu.
Zatim je tu golf-turizam, naša stara čežnja. Azurna obala, naime, ima ukupno 21 golf-igralište, od kojih se većina nalazi u departmanu Alpes-Maritimes. To je 11 terena s 18 rupa uključujući tu i prestižne klubove kao što su Royal Mougins, Cannes-Mougins i Monte-Carlo Golf Club, koji je smješten na planini iznad Monaca. Tu je i deset terena s devet rupa ili vježbališta koji su idealni za kraće partije i početnike, ističemo Golf Country Club de Nice. Većina terena za golf implementirala je nove sustave za recikliranje vode i očuvanje bioraznolikosti kako bi zadovoljili stroge francuske ekološke norme. Zahvaljujući rekordnom broju putnika u zračnoj luci u Nici, regija bilježi značajan porast "golf-turista" iz SAD-a i Azije, koji u prosjeku troše 30-40 posto više od klasičnih turista.
Tu je i šoping-turizam. Lani se šoping pokazao jednim od ključnih pokretača rekordne turističke potrošnje, s posebnim naglaskom na luksuzni segment i povratak kupaca s dalekih tržišta. Američki turisti, koji su postali najbrojnija strana skupina na Rivijeri, troše prosječno 30-40 posto više na šoping u usporedbi s europskim posjetiteljima. Snažan povratak turista iz Kine (bilo ih je 30 posto više) i Japana (35 posto) vratio je visoku potrošnju u luksuzne butike u Cannesu i Nici. Luksuzni "Carré d'Or", odnosno Zlatni kvadrat, u Nici dio je grada s trgovinama najprestižnijih svjetskih brendova kao što su Louis Vuitton, Chanel i Cartier. Bilježi najveći porast prihoda zahvaljujući klijenteli visoke platežne moći. Avenue Jean Médecin glavna je trgovačka ulica u centru Nice, u kojoj dominiraju robne kuće Galeries Lafayette i Nice Étoile. Ovo je primarna zona za "mass-market" šoping.
Vieux Nice, stari grad, fokusiran je na autentičnost, lokalne zanate, maslinovo ulje, parfeme i poznatu tržnicu Cours Saleya. Zamjetan je rast potražnje za "održivim" i lokalnim proizvodima. Iako se točne brojke za cijelu regiju često zbrajaju s općom turističkom potrošnjom, procjenjuje se da maloprodaja (šoping) generira oko 1,5 do 2 milijarde eura godišnje na Azurnoj obali. Prosječni turist na Azurnoj obali troši oko 25 do 30 posto svog ukupnog budžeta upravo na šoping, kupuju se najviše odjeća, parfemi i lokalni proizvodi. Putnici s Bliskog istoka ključni su za potrošnju najskupljih komada nakita i visoku modu, s rastom od 21 posto u dolascima. Ukupno gledajući, šoping-turizam nije samo popratni sadržaj, već glavni motor rasta koji je omogućio regiji da ostvari rekordne prihode unatoč blagom padu domaćih francuskih posjetitelja.
U usporedbi s hrvatskom ponudom, zamjetno je da nijedan od tri segmenta najviše potrošnje kod nas gotovo da ne postoji. Kongresni turizam ograničen je na hotele koji imaju male dvorane, golf gotovo da ne postoji, a šoping je prilagođen profilu turista masovnog turizma koji dolaze u Hrvatsku tijekom dva ljetna mjeseca. Zapravo na Jadranu, a ni u Hrvatskoj ne postoji ulica ili četvrt s boljim svjetskim brendovima koje traže bogatiji kupci. Ipak, treba priznati da takvi ne dolaze k nama u većem broju pa se vjerojatno ne isplati držati takve trgovine. Hrvatska nije poznata kao šoping-destinacija za turiste koji dolaze iz zemalja u kojima ima takvih trgovina.
Stvar je sasvim jasna, produljenje turističke sezone bitno je za raspodjelu prihoda i broj turista tijekom cijele godine. Putnici traže manje zasićene destinacije, sporiji i autentičniji turizam, lokalna iskustva u gastronomiji, znanju, prirodi i saznanja o načinu života. Brojne su škole kuhanja na seoskim gospodarstvima u manjim mjestima. Kao rezultat toga, ruralna područja i manji gradovi jako dobro posluju. U današnje vrijeme održivi turizam više nije samo marketinški argument. Postao je pravi kriterij izbora za velik dio putnika. Ekološki odgovoran smještaj, mobilnost, putovanja na kratke udaljenosti, ekološke oznake, sve se to računa.
Javni prijevoz na visokom je nivou. Cijela obala dobro je povezana vlakovima na kat koji voze svakih pola sata između Mentona, Monaca, Nice i Cannesa pa sve do Marseillea. Cijena karte od Nice do Monaca je sedam eura u jednom smjeru, a vožnja traje oko 40 minuta. Uz vlakove tu su tramvaji u Nici i gusta mreža modernih niskopodnih autobusa pa turistima nisu potrebni automobili. Sve više posjetitelja odlučuje putovati vlakom umjesto avionom, favorizirajući dulje boravke i nastojeći smanjiti svoj utjecaj na okoliš. Spora, ali duboka promjena koja mijenja francusku turističku ponudu.
Turizam u Nici i na Azurnoj obali u 2025. godini bio je na rekordnim razinama, s više od 12 milijuna posjetitelja i snažnim rastom međunarodnog tržišta. Regija se sve više pozicionira kao globalna luksuzna destinacija, ali i kao dostupna opcija za kraća putovanja zahvaljujući izvrsnoj prometnoj povezanosti. Inflacija i rastući troškovi prijevoza razlog su za zabrinutost u sljedećoj sezoni. Putnici pomno prate svoju potrošnju. Imaju određen budžet pa ako više plate prijevoz, manje im ostaje za potrošnju na destinaciji. To se odražava u kraćim boravcima, povećanom korištenju privatnog najma, većem pretraživanju online ponuda te last minute rezervacijama.
Turizam dobro posluje, ali mora se nositi sa zahtjevnijim i bolje informiranim kupcima. Rezervacije, preporuke, vođeni obilasci i trenutačni prijevod u digitalnoj tehnologiji svugdje su prisutni te sve češće potpomognuti i umjetnom inteligencijom, lokalnim aplikacijama i alatima proširene stvarnosti te se time obogaćuje iskustvo posjetitelja. Turistički uredi ponovno postaju središta personaliziranog iskustva i savjeta, često dostupna online 24/7. Mnoge turističke zajednice posluju kao agencije te prodaju smještaj, izlete i ostale usluge. S obzirom na to da ih se smatra poslovnima i poštenima, mnogi turisti preko njih bukiraju sve što ih zanima. Kako nisu potpomognuti od države, i te kako im je važno da ostvare profit za svoje poslovanje.
Nica i Azurna obala igraju na nekoliko fronti, a to su pristupačnost, autentičnost i luksuz kada je to potrebno. Izazovi ostaju brojni, ali sposobnost sektora da se prilagodi, bogatstvo njegovih teritorija i francusko umijeće življenja i dalje privlače svijet. I, budimo iskreni, između kroasana u rano jutro i zalaska sunca nad Mediteranom, Azurna obala ima još puno toga što nudi. Dok na razini cijele Francuske turizam pridonosi s oko sedam do devet posto BDP-a, u ovoj regiji te su brojke znatno više. Azurna obala iz turizma generira između 15 i 18 posto ukupnog BDP-a regije. U nekim obalnim mjestima taj postotak raste i više od 25%. U departmanu Alpes-Maritimes, kojemu pripada Nica, turizam osigurava oko 75.000 izravnih radnih mjesta, a ljeti je taj broj puno viši. Multiplikacijski efekt znači da svaki euro potrošen u hotelu ili restoranu potiče lokalne dobavljače hrane, obrtnike, transportne tvrtke i maloprodaju, što dodatno povećava stvarni utjecaj turizma na više od 20 posto ako se gleda šira slika.
Nica drži rekord kao grad s najvećom koncentracijom hotela u Francuskoj nakon Pariza, što dodatno potvrđuje koliko grad ovisi o turističkoj ponudi. Ima hotela svih kategorija, od ultraluksuznog Negresca, desetaka velikih hotela svjetskih lanaca uz znamenitu Promenade d'Anglais, do brojnih manjih unutar grada po prihvatljivim cijenama. Jednako tako i restorani imaju ponude po različitim cijenama koje generalno nisu skuplje nego u Zagrebu, a često su i jeftinije. Sljedeća će zima biti specifična jer će Nica već biti u "olimpijskom načinu rada". To znači više kulturnih izložbi povezanih sa sportom i brendiranje grada kao "Zimskog resorta rivijere" pod zaštitom UNESCO-a. "Winter is New Summer" slogan je koji se sustavno promovira u svijetu. Djelatnici turističkih organizacija Azurne obale i Provanse tijekom godine obilaze svijet i održavaju radionice s medijima i agencijama na ključnim tržištima Amerike, Europe i Azije.
Turizam u Francuskoj obično je u nadležnosti Ministarstva gospodarstva, financija i industrije ili Ministarstva vanjskih poslova. Najčešće postoji delegirani ministar za turizam (Ministre délégué chargé du Tourisme), koji djeluje unutar Ministarstva gospodarstva te je odgovoran ministru gospodarstva. Ispod ministra nema "državne turističke zajednice" u našem smislu. Francuska turizam promatra ponajprije kao stratešku gospodarsku granu i izvozni proizvod, stoga je usko vezan za financije i međunarodnu promociju. Atout France ključna je agencija za razvoj turizma u Francuskoj. Ona nije klasična turistička zajednica ni ministarstvo, već državni operater koji provodi međunarodnu promociju Francuske, upravlja klasifikacijom hotela, odnosno dodjelom zvjezdica, te analizira tržišne trendove i savjetuje vladu o investicijama.
Svaka od 13 francuskih regija ima svoj CRT, što bi bila regionalna turistička zajednica. Bavi se kreiranjem turističke strategije na razini cijele regije i privlačenjem stranih investicija te spaja interese različitih gradova unutar iste regije kako bi nastupili jedinstveno na dalekim tržištima poput Kine ili SAD-a. Francuski sustav vrlo je održiv jer se u velikoj mjeri financira kroz taxe de séjour, što bi bila boravišna pristojba. Novac koji plaćaju turisti po noćenju ide izravno lokalnim zajednicama za poboljšanje infrastrukture. Putem agencije Atout France financiraju se velike globalne kampanje. Privatni sektor, odnosno hoteli i restorani, često plaćaju članstvo, ako to žele, u regionalnim odborima kako bi sudjelovali u zajedničkoj promociji. Nema parafiskalnih nameta obveznog izdvajanja sredstava. Članovi su oni koji to žele i koliko to žele biti. Francuska ne prepušta turizam slučaju. Dok politika donosi zakone i određuje poreznu politiku, sustav od Atout Francea do malih ureda u selima osigurava da svaki dio zemlje bude turistički valoriziran i promoviran na globalnom tržištu.
Priredio Zoran Vitas
Otvori KEKS Pay
