Naslovnica Vijesti Hrvatska

Euro bismo mogli uvesti 2022., oko 60 % Hrvata želi u eurozonu

Plan konvergencije predviđa smanjenje udjela javnog duga u BDP-u za 2,5 posto, dok kriteriji za uvođenje eura spominju smanjenje udjela od tek 1,1 posto BDP-a
19. lipnja 2017. u 11:51 23 komentara 945 prikaza
Boris Vujčić
Foto: Duško Marušić/PIXSELL

Kad bi se Hrvatska požurila s reformama i pridržavala svih rokova, početi plaćati u eurima mogli bismo već 2022.godine.

Valdis Dombrovskis: Provedbom reformi postat ćete privlačniji ulagačima i osigurati rast Ministri financija EU Nakon pada deficita u Hrvatskoj na redu procedura uvođenja eura

Naime, stabilizacijom javnih financija u posljednjoj godini, a i uz pomoć niskih referentnih kamata koje su omogućile jeftin novac Hrvatska je već ispunila svih pet uvjeta za uvođenje eura pa može konkurirati za ulazak u elitnu skupinu zemalja Europske unije čija gospodarstva posluju pod zaštitom eurokišobrana. Ipak, osim formalnih uvjeta postoje i oni neslužbeni koji se uglavnom odnose na provođenje strukturnih reformi za koje je potrebna i politička hrabrost.

U Vladi spremni za reforme

Naime, Hrvatska je izašla iz procedure prekomjernog deficita nakon što ga je ministar financija srezao na povijesno niskih 0,8 posto BDP-a, ali je i dalje u europskom postupku makroekonomskih neravnoteža, što je uteg na putu do eura. Zato dobro informirani izvori tvrde da će Europska komisija ‘stisnuti’ Vladu i tražiti pokretanje nekoliko strukturnih reformi poput onih zdravstvenog i mirovinskog sustava, ali i tržišta rada. Dovoljno je pokazati volju da će se krenuti u promjene, objašnjava se neslužbeno, odnosno krenuti u smjeru koji garantira stabilnije gospodarstvo i dugoročni rast. U Vladi su spremni na reforme i tvrde da Komisija neće imati zahtjeve koje Nacionalni program reformi već nije predvidio.

– Izlazak iz procedure prekomjernog deficita nulti je korak na putu prema uvođenju eura. I reforme i smanjenje deficita i javnog duga ciljevi su koje ispunjavamo kako bi imali kvalitetnije gospodarstvo i viši standard, a ne isključivo zbog uvođenja eura. Da je tome tako, dokazuje i činjenica da su naši ciljevi dvostruko viši od onih koje postavlja Europska Komisija – objasnio nam je ministar financija Zdravko Marić.

Ministar financija Zdravko Marić Marina Šunjerga Nije pitanje možemo li uvesti euro, nego je li nam to isplativo

Tako Plan konvergencije predviđa smanjenje udjela javnog duga u BDP-u za 2,5 posto, dok kriteriji za uvođenje eura spominju smanjenje udjela od tek 1,1 posto BDP-a, a i deficit je srezan na svega 0,8 posto BDP-a iako po Maastrichtskim kriterijima može iznositi do 3 posto BDP-a. Međutim, čak i ako se ispune i neformalni zahtjevi o reformama odobrenje za ulazak u euro ne može doći preko noći. Najteže će biti ući u takozvani tečajni mehanizam, odnosno završnu fazu ulaska u eurozonu, koja traje dvije godine. Unutar te dvije godine svi pokazatelji od inflacije, kamata, javnog duga, a naročito tečaja moraju biti izuzetno stabilni što kratkoročno može i negativno utjecati na BDP. Nakon dvije godine u svibnju se donosi odluka o tome da se daje zeleno svjetlo zemlji da uvede euro, a valuta potom biva uvedena u siječnju iduće godine.

Oko 60% građana želi euro

Drugim riječima, ako i ugovorimo ulazak u tečajni mehanizam tijekom iduće godine, dvije godine provedemo u proceduri te dočekamo svibanj, eure ćemo u novčanicima imati najranije 2022. Nekoliko zemalja provodilo je referendum među građanima o tome žele li euro. U Hrvatskoj će već od jeseni započeti javna rasprava na tu temu.

– Izlazak iz procedure prekomjernog deficita korak je na početku razgovora o ulasku u tečajni mehanizam. HNB će u rujnu objaviti dokument eurostrategije i otvoriti javnu raspravu o tom cilju – izjavio je guverner Boris Vujčić. Ta će strategija i javna rasprava koja se očekuje, kako se može neslužbeno čuti, biti podloga za političku odluku o tome treba li provesti referendum o uvođenju eura. Ipak, ne očekuje se otpor uvođenju eura s obzirom na stupanj eurizacije u društvu pri čemu je većina kredita i štednje u zemlji vezana za euro, a ankete pokazuju da više od 60 posto ispitanika podupire ulazak u eurozonu. Kritike se svode na raspravu o monetarnoj suverenosti.

Valdis Dombrovskis HRVATSKA RASTE Hrvatska i službeno izašla iz postupka prekomjernog deficita Zdravko Marić Ministar financija Marić otkrio 3 stupa kroz koje će smanjivati javni dug Zdravko Marić Ministar u Luxembourgu Marić o Agrokoru: Ne bih komentirao što bi bilo, kad bi bilo

Elipso

  • Spezispezi:

    2022. godine o ulasku u eurozonu će odlučivati oko 500.000 umirovljenika, za koje će listiće zaokruživati tete iz Ukrajine. Svi ostali će već biti u ostatku razvijene EU. Ukupna populacija RH će biti oko 1.2 milijuna ljudi.

  • Avatar babas
    babas:

    Treba izaći iz EU,i uvesti visoke carine,jedino tako možemo napredovati. Ulaziti u eurozonu u trenutku kad je EU pred raspadom je suludo.

  • anticenzura:

    Pazite ljudi ovi vas guraju namjerno u grob. Ne moze zemljca druga po redu najsiromasnija u Europi imati istu valutu kao Njemacka, Austrija, Francuska, Italija. To su vam ogromne razlike u standardu i to je van svake pameti sto ovi ... prikaži još! probisvjeti rade. Njih treba zatvoriti, oni imaju problem u glavi, zele sve najgore ovome narodu i to namjerno rade.

Message