Domaća proizvodnja mesa polako se oporavlja, uvoz usporava, izvoz raste, a potrošači sve više traže kvalitetne domaće proizvode. Čak i veliki trgovci danas imaju filozofiju da, kao u vlastitim zemljama, i na našem tržištu nude lokalne proizvode – i to treba iskoristiti, zaključak je okruglog stola “Kakvo meso jedemo u Hrvatskoj” u organizaciji Večernjeg lista. Na okruglom stolu sudjelovali su predsjednik uprave PPK - karlovačke mesne industrije Igor Miljak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Željko Kraljičak, direktor Croatiastočara Branko Bobetić, glavni veterinarski inspektor Gordan Jerbić i Zdravko Barać iz Ministarstva poljoprivrede, a moderirala ga je Majda Mikulandra iz Poslovnog dnevnika
Prema podacima Gospodarsko-interesnog udruženja za proizvodnju, preradu, promet stoke, stočnih proizvoda i stočne hrane Croatiastočar, uvoz mesa u Hrvatsku od ulaska je u EU porastao čak 60%. Posljednja istraživanja pokazala su kako 24% hrvatskih građana svakodnevno jede meso, a gotovo dvije trećine njih nekoliko puta tjedno. Najviše kupuju svinjetinu i piletinu, a najmanje teletinu i janjetinu jer je to meso skuplje. Primjerice, u prvih deset mjeseci 2018. uvezli smo 121 tisuću tona mesa i klaoničkih proizvoda za oko 310 milijuna eura, a izvezli 25 tisuća tona vrijednih 68 milijuna eura. Enorman uvoz utjecao je na pad potrošačkih cijena mesa, a indirektno i na pad domaće proizvodnje. No sve češće afere i skandali poput najnovijih s bolesnim kravama i salmoneloznim kebabom iz Poljske te ozbiljna prijetnja afričke svinjske kuge, ponovno su aktualizirali pitanja kvalitete i kontrole mesa kojega uvozimo, sigurnosti potrošača te koliko su danas važne domaća proizvodnja hrane i samodostatnost kako bismo bili konkurentniji i manje ovisni o uvozu.
Direktor Croatiastočara Branko Bobetić kaže kako je od ulaska Hrvatske u EU proizvodnja goveđeg mesa u Hrvatskoj u klaonicama pala za 9%, za 43 tisuće tona, svinjskog mesa za 17%, samo se povećala proizvodnja mesa peradi za 7%. Lanjska godina prva je godina stagnacije uvoza (u 11 mjeseci 2018. u odnosu na isto razdoblje godinu ranije rastao je zanemarivih 1-2%), što ohrabruje s obzirom da je u vezi s povećanjem proizvodnje, odnosno klanja domaće stoke u klaonicama za 3-4% - 1000 tona više goveda, 5000 tona svinja i 2000 tona peradi.
Taj trend nastavljen je i u ovoj godini, u dva mjeseca zaklano je 4-5% više svinja nego u istom razdoblju 2018., peradi za 3, te svih kategorija goveda za 2%, dok izvoz živih životinja, oko 49 tisuća komada goveda (najviše junadi) i 240 tisuća svinja u 11 mjeseci 2018. predstavlja rekord u zadnjih 10-12 godina.
– To je dobar pokazatelj. U odnosu na 2012. živih smo goveda izvezli više za 40%, a svinja čak tri puta više, jedino što takve dobre brojke ne prate i situaciju u klaonicama – tvrdi Bobetić. – Šteta je što ta živa goveda i svinje nismo zaklali kod kuće jer smo izvozom goveda dostigli prosjek petomjesečnih klanja u svim našim klaonicama, a kod svinja četveromjesečni.
Državni tajnik u Ministarstvu poljioprivrede Željko Kraljičak kaže kako bi trebalo napraviti analizu stvarne proizvodnje te je li potrošnja mesa i mesnih prerađevina porasla u RH i potaknula povećanu proizvodnju. Naši proizvođači imaju problem kad je u pitanju veličina tržišta jer naša mesna industrija ne uvozi živu stoku nego dijelove životinja koji su zanimljivi tržištu. Vođeni sezonskom potražnjom zimi tako više uvoze slanine, šunke, a ljeti kategorije mesa za roštilj, kobasice, ćevape, pljeskavice... s obzirom da hrvatsko tržište ne može kumulirati potražnju i potrošnju cijele životinje kroz domaći otkup.
– Nije nebitno ni pitanje što s proizvođačima koji su tovljači domaćih svinja, a klanje obavljaju u susjednim zemljama, članicama EU, gdje im je jeftinije, a onda povratno u Hrvatsku uvoze dijelove i konfekciju vezane uz sami proizvod. S jedne strane imamo tako izvoz žive stoke, a s druge strane i uvoz povezan za uzgoj tih životinja u RH – objašnjava Kraljičak.
Što se pak tiče sustava zdravstvene ispravnosti hrane i nadzoru, Hrvatska ima sustav koji vrijedi jednako za sve članice EU. Tako se i u RH proizvodnja, klanje, stavljanje mesa u promet temelji na sustavu samokontrole proizvođača, a Ministarstvo poljoprivrede ga sukladno nacionalnom programu preko veterinarskih inspektora i kontrolnih tijela nadzire kroz službene kontrole. Rade se i uzorkovanja hrane koja nisu direktno vezana samo za registrirane objekte nego i za sve proizvode koji se nalaze na tržištu, a sve što se pojavi kao nesukladno povlači se s tržišta.
– Lani smo imali više od 14 tisuća službenih kontrola i oko 3,5 tisuća nadzora, pisali smo i kaznene i prekršajne prijave – i možemo zaključiti da u Hrvatskoj imamo učinkovit sustav koji jamči zdravstvenu ispravnost hrane i sustav sigurnosti hrane koji potrošačima jamči da jedu zdravu i ispravnu hranu – tvrdi Kraljičak. Dodaje kako su kod uvoza iz trećih zemalja granični veterinarski inspektori ovlašteni za uzorkovanje te samo hrana koja je provjerena i ima potvrdu da je zdravstveno ispravna može biti na tržištu RH. Dogodi se da se zbog neodgovornosti pravnih osoba koje ih stavljaju na tržište pojave određeni proizvodi koji nisu sukladni s našim propisima. No brzo se intervenira. Takvi se proizvodi povlače s tržišta i preko centra za uzbunjivanje za hranu (RASSF) obavještavaju sve članice EU, kazao je Kraljičak.
>>Supernamirnice koje trebate imati u svom domu
ne vjerujem da jedemo kvalitetno meso i da je pojačana kontrola uvoza.Vjerujem da su naše službe koje prate ispravnost namirnica iz uvoza duboko korumpirane i da vrše kontrole samo mesa koje im odabere uvoznik.Postoje trgovački lanci i trgovine gdje sanitarne inspekcije nisu bile nikada ili kad dođu vjerujem uvijek se najave tako da se sve pripremi.