Uz proizvođače i trgovce hranom, koji su obvezni provjeravati kvalitetu namirnica plasiranih na tržište, na vrata njihova laboratorija pokucaju i “obični” građani. Oni, pak, najčešće provjeravaju je li voće i povrće koje su kupili puno pesticida, a zanima ih i nutritivna vrijednost onoga što jedu.
Osječka tvrtka Inspecto otvorila je lani u travnju, za svoj dvadeseti rođendan, najveći u regiji laboratorij za agroekologiju, hranu i predmete opće uporabe – InspectoLab.
“Slijevaju” se u Osijek i uzorci iz njihovih poslovnica u Zagrebu, Rijeci i Splitu. Kada je osnovana, ta je tvrtka brojila pet zaposlenih, a dva desetljeća poslije radno su mjesto za osamdeset visokoobrazovanih, uglavnom je riječ o inženjerima i tehničarima kemije, poljoprivrede i prehrambene tehnologije.
Kada je otvoren novi, veliki laboratorij, dvije su se doktorice znanosti, stoga, vratile iz inozemstva u Osijek. Odrađuju više od tisuću vrsta laboratorijskih ispitivanja, a dosegnu oko 35.000 laboratorijskih analiza godišnje za hrvatske i međunarodne partnere. “Pokrivaju”, naime, cijelu Hrvatsku, ali i Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Mađarsku, Italiju.
Gradnja središnjeg laboratorija u Osijeku stajala je 24,5 milijuna kuna, a od toga su im 11,2 milijuna stigla iz europskih fondova. Nisu na tome stali – dobili su koncem prošle godine i 2,8 milijuna bespovratnih kuna iz Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, za komercijalizaciju inovacija, a projekt je to vrijedan ukupno 6,5 milijuna kuna.
Žure da uberu što prije...
– Riječ je o devet novih metoda koje se odnose, primjerice, na GMO i autentičnost proizvoda, a u roku od 24 sata moći ćemo odrediti ima li u hrani salmonele i listerije – navodi Ante Nevistić, direktor tvrtke Inspecto.
Klijenti su im OPG-ovi, mali proizvođači, trgovački lanci, državne institucije, hoteli, ali i vrtići, škole... U svojim laboratorijima mogu odrediti sve pesticide u grupi od 500-tinjak aktivnih tvari, mikotoksine, teške metale, sve vrste kontaminata.
– Plijesan, bakterije i pesticidi najčešće su nepravilnosti koje otkrivamo u uzorcima hrane. Uzroci su tome nehigijenski uvjeti i temperatura skladištenja ili, u slučaju pesticida, žurba proizvođača da uberu voće što prije, kako bi možda izbjegli elementarnu nepogodu, pa ne prođe nužan rok od tretiranja do branja – pojašnjava Mara Tilman, rukovoditeljica laboratorija.
– Najvažnija je higijena pogona i vrijeme koje prođe, primjerice u slučaju mesa, od klaonice do polica. Generalno, jedemo relativno sigurnu hranu, kada govorimo o zdravstvenoj ispravnosti – nadovezuje se Nevistić.
Je li na našim tanjurima prije dvadeset godina, kada su u Inspectu odrađene prve analize, bila sigurnija ili, pak, “zatrovanija” hrana?
Kontaminacija kao prijetnja
– Promijenile su se spoznaje. Informacije su danas puno dostupnije, analitika je napredovala. Za neke kontaminante 1998. godine nismo ni znali, kao što su biljni toksini, akrilamidi, neregulirani i regulirani mikotoksini. Sjetimo se samo situacije s mlijekom prije nekoliko godina, kada smo mi odradili i najviše analiza. Aktualna su tema, trenutno, ugljikovodici i njihove migracije iz plastične ambalaže na namirnice, koji su u fokusu i naših istraživanja. Poznato je da su kancerogeni, ali trebat će dvije do tri godine da se utvrdi MDK vrijednost, odnosno maksimalno dopustiva koncentracija, kako bismo znali koliko su kancerogeni. Ne postoje, naime, granice i kriteriji, pa ih nema ni u zakonskoj regulativi Europske unije. Nijemci su, primjerice, objavili interni pravilnik – pojašnjava direktor. Cijela Europa, svaka država posebno, treba odraditi monitoring i potom će se, dodaje on, donijeti pravilnik u kojim su granicama ugljikovodici štetni za zdravlje.
– Dakle, ne možemo reći da jedemo lošiju hranu nego prije dva desetljeća, ali izazovi su svakako veći. Više se toga zna, više se piše, ali se isto tako može i spriječiti da takva hrana dođe na tržište – rezimira direktor.
Teško je odrediti, kažu ovi osječki stručnjaci, što nam je najveća prijetnja za zdravlje, kada je o ispravnosti hrane riječ.
– Svaka kontaminacija nam je prijetnja, a u kolikoj mjeri, ovisi o učestalosti i dugotrajnosti konzumiranja tog proizvoda i definitivno o općem stanju organizma, koliko može apsorbirati i obraniti se – kažu naši sugovornici.
VIDEO Supernamirnice koje trebate imati u svom domu:
Čestitam. Osječanke i Osječani, trgnite se malo! Vidite da se može.Učinite nešto za vaš lijepi u ugodni grad.