Naslovnica Vijesti Hrvatska

Dolinu Neretve 
brani 20 milijuna steriliziranih 
mužjaka mušice

Zbog crvljivosti koju uzrokuje mušica iz Rusije se vraćali tegljači mandarina
23. lipnja 2015. u 19:35 4 komentara 5017 prikaza
mandarine
Foto: Damir Špehar/PIXSELL

Neretvanske mandarine ove sezone brani čak 20 milijuna steriliziranih mužjaka sredozemne voćne muhe. Riječ je o ekološkoj metodi suzbijanja toga štetnika koja se u nas prvo provodila kao pilot-projekt, no iako ima i onih koji dvoje o njezinoj uspješnosti, i Španjolska, Tunis i Maroko tako štite svoje agrume, kao i Južna i Srednja Amerika iz kojih uvozimo voće, a navodno se pokazala učinkovitom čak i u suzbijanju ce-ce muhe u Africi.

Mijodrag Kiridžija, predsjednik udruženja voćara Mandarina, kaže da je sredozemna muha glavni uzročnik crvljivosti plodova mandarine, najznačajnije voćne kulture toga kraja, a time i gospodarskih šteta na području cijele Dubrovačko-neretvanske i Splitsko-dalmatinske županije. Napada i ostale voćne vrste, smokve, breskve, šljive, marelice...

Ozračene u Izraelu

No najveće štete čini u vrijeme dozrijevanja mandarina, koje su joj “završni” domaćin, pa je primjena biotehničkih i bioloških metoda u suzbijanju tog štetnika najprihvatljivija. – Ove sezone voćne muhe neće baš imati što previše napadati jer su se mandarine lani prerodile i u ovu godinu nisu ušle pripremljene. Ujesen ćemo ih stoga brati jedva i za domaće potrebe pa i nemamo što štititi, dok je sterilnih muha, što nas skupo košta, i dvaput više nego lani – objašnjava Kiridžija.

Napominje da su lani zbog ruskog embarga otvarali tržišta Poljske i Njemačke, uz Veliku Britaniju i Nizozemsku, a ove je godine pitanje hoće li išta ostati za izvoz. Ipak, zna li se da su se proizvođačima proteklih godina vraćali tegljači crvljivih mandarina iz Rusije, Srbije... za koje su voćne muhe karantenski štetnici i na njih imaju nultu toleranciju, sterilne su muhe, koje nam za ovu prigodu uzgajaju i zrače X-zrakama u posebnim laboratorijima u Izraelu, puno prihvatljivije od insekticida. Mužjaci zbog zračenja ostaju neplodni, što znači da oplodnjom s “domaćim” ženkama ne nastaju nove ličinke, odnosno kukuljice iz koje nastaje kukac. Inače, samo jedna ženka u plod voćke može položiti i 300 jajašaca, a što je noćna mora za voćare.

Međunarodni projekt

Kukac bez ikakvih problema prezimljava u otpalim plodovima smokve, pa se Kiridžija nada kako će im primjena SIT metode (Sterile Insect Techique), donijeti barem 90-postotnu zaštitu, dok iz Ministarstva poljoprivrede tvrde kako je u nekoliko godina, otkako se ova metoda primjenjuje u nas, na tretiranom području i 20 do 30 posto manje zaraze u usporedbi s netretiranim područjem.

Ističu kako se međunarodni projekt “Biološkog suzbijanja mediteranske voćne muhe u dolini rijeke Neretve primjenom tehnike sterilnih kukaca” u nas provodi u suradnji s Međunarodnom agencijom za atomsku energiju (IAEA), Hrvatskim centrom za poljoprivredu, hranu i selo i Neretvanskom udrugom voćara “Mandarina”. U početku se projekt provodio na površini od 650 ha voćnjaka s dodatnih 250 ha tampon-zone, a od 2012. na 4100 ha od Opuzena do ušća Neretve, što nas ove godine košta 1,8 milijuna kuna koje sufinanciraju Ministarstvo, IAEA, misija SAD-a pri UN-u, voćari “Mandarine”, otkupljivači i Dubrovačko-neretvanska županija.

>>Picula zatražio više novca za maslinare, Jakovčić traži istragu o epidemiji zaraze Xylella Fastidiosom

>>Mandarine s Neretve rasprodane i ne moraju u donaciju uz pomoć EU

Životni ciklus mediteranske voćne mušice

1. Voćna mušica počinje životni ciklus kao jajašce. Kad ženka izleže jaje, položi ga unutar ploda voćke; najčešće marelice, ali i jabuke, kruške ili mandarine

2. Jaje se razvija u larvu koja tamani voćnu pulpu. Nakon što unište pulpu, larve napuštaju voćku i spuštaju se na zemlju u kojoj izruju jazbinu

3. U zemlji, larve će se učahuriti, razvijajući tanke smeđe ljuskice nalik na kućište. Ondje ostaju sve dok se ne razviju u odraslu jedinku – voćnu mušicu

4. Odrasle mušice izlaze iz rupa tunelom koji prokopaju u tlu. U toj fazi, zahtijevaju izvor hrane i vode za opstanak. Kreću u potragu za voćem

Provala
OPREZA NIKAD DOSTA
Većina provala u domove ostane nerazriješena, lani je samo u Zagrebu bilo gotovo četiri tisuće provalnih krađa

A1 izdvaja za Vas

  • Avatar trooso
    trooso:

    možda bi bilo jeftinije da su im podijelili kondome

  • Avatar SimeDjodan
    SimeDjodan:

    A da bacimo jedan ovakav projekt preko grane? Sa steriliziranim bradonjama?

  • najgori:

    Najbolje mandarine na svijetu!