– 11 milijuna zaraženih stabala maslina bit će posječeno na jugu Italije zbog zaraze Xylella Fastidiosom – najopasnije zaraze uvezene u EU, koja sada ugrožava i maslinare u našoj zemlji!”, upozorio je zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula, u današnoj raspravi o epidemiji bakterije Xylella fastidiosa u Strasbourgu.
Za ovu smrtnosnu zarazu nema adekvatnog lijeka i ona se nezaustavljivo širi, zbog čega je zastupnik Picula pozvao Europsku komisiju da odobri dodatni sredstva maslinarima kako bi se barem djelomično ublažili golemi financijski gubici maslinara i uljara u prošloj godini.
Uz to je naravno, potrebna i učinkovitija mjera kontrole uvoznih proizvoda.
Obzirom da bolest prenose kukci, ugroženi su maslinici susjedne Hrvatske i ostalih mediteranskih zemalja. Već je uočena na stabljici kave u Francuskoj, a toplo se nadamo da ta zaraza nije uzrok sušenja naših maslina u Istri – zabrinut je Picula.
Istaknuo je da je bolest maslinove muhe lani već dovela do pomora poizvodnje u Hrvatskoj koja je iznosila svega 10-15% prosječne godišnje proizvodnje. Uz zaostale kukuljice maslinove muhe i širenje bolesti paunovog oka, prognoze su jednako loše i za ovu godinu – zaključio je Picula.
– Maslinarstvo je mnogo više od poljoprivredne grane, ono je temelj tisućljetnih kultura i moramo nešto poduzeti još danas kako bi nam trajalo još toliko! – poručio je Picula u svom govoru.
Iz Komisije poručuju da će pronaći način kako financijski pomoći maslinarima, kroz programe ruralnog razvoja ili Horizon 2020.
Zbog epidemije bakterije Xylella fastidiosa reagira je i zastupnik IDS-a u Europskom parlamentu Ivan Jakovčić na plenarnoj sjednici u Strasbourgu te je snažno upozorio na opasnost koja prijeti hrvatskom maslinarstvu kao i plantažama mandarina u dolini Neretve. Epidemija, koja je napala stabla maslina na jugu Italije, lako se može proširiti jer se hrvatski uzgajivači maslina snabdijevaju u talijanskim rasadnicima, kaže Jakovčić. Stoga je pozvao talijanske stručnjake da žurno provjere stanje u svojim rasadnicima.
“Izražavam veliku zabrinutost zbog svega onog što se događa u talijanskoj regiji Apuliji. Izražavam i žaljenje zbog situacije u kojoj su se našli tamošnji poljoprivrednici kao i zbog, čini se neizbježne, velike sječe stoljetnih stabala maslina. To je udar na ekonomiju ljudi koji žive od maslinarstva. Predlažem da se tim poljoprivrednicima pomogne dodjeljivanjem odštete i iz fondova Europske unije.
Želim upozoriti da je bakterija Xylella fastidiosa već bila na vinovoj lozi na području Kosova, dakle i na drugoj strani Jadranskog mora. Kao izvjestitelj za Jadransko-jonsku strategiju izražavam dodatnu zabrinutost za maslinarstvo te regije kao i za mandarine na području Neretve. Zbog toga trebamo ozbiljno razmotriti što se događa u Italiji. Molim naše talijanske prijatelje da provjere stanje u rasadnicima svih biljaka, a pogotovo maslina, u Italiji jer se Hrvatska u velikoj mjeri snabdijeva upravo iz talijanskih rasadnika.”
Jakovčić je na plenarnoj sjednici govorio i o svjetskoj izložbi Expo 2015, koja se pod nazivom „Prehrana planeta, energija života“ od 1. svibnja održava u Milanu. Izrazio je očekivanje da će ta izložba odgovoriti na dva važna pitanja. Prvo je, kaže Jakovčić, razrješavanje apsurda da bacamo ogromne količine hrane dok istodobno imamo primjere velikog siromaštva čak i u Europi, a pogotovo u Africi i na drugim kontinentima. Potrebna su dodatna ulaganja u istraživanja i dodatni poticaji inovativnoj poljoprivredi kako bismo razvili efikasniju i održivu poljoprivredu i proizvodnju hrane. Expo 2015 treba dati naglasak i na ulogu tradicionalne poljoprivrede te na veću zastupljenost lokalnih proizvoda u našoj prehrani, dakle na sve ono što je dio europske gastronomske baštine, dodaje Jakovčić.
