Nedavno smo pisali da Hrvatska svake godine dobiva oko 50 tisuća umirovljenika koji većinom odlaze u starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu. Svakome se savjetuje da godinu dana prije planiranog odlaska u mirovinu pokrene postupak pretkompletiranja svojih podataka u područnom uredu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje ili putem portala e-građani, kako bi se na vrijeme utvrdilo koliko ima staža i jesu li u razdoblju dok je bio/bila zaposlen/a, odnosno mirovinski osiguranik, uplaćeni svi doprinosi.
HZMO dodatno je objasnio situaciju s naknadnim dokazivanjem plaćenih mirovinskih doprinosa s kojim se suočava dio građana koji su tijekom radnog vijeka neko vrijeme bili u statusu samostalnih poreznih obveznika ili su radili u problematičnim tvrtkama. Njihovo tumačenje odnosi se na tri različite situacije koje smo opisali u tekstu objavljenom 28. travnja 2025. pod naslovom "Teško do mirovine, HZMO traži i dokaz uplate otprije 30 godina". Donosimo odgovore HZMO-a pristigle ovaj tjedan.
1. Osoba ove godine odlazi u mirovinu, bila je tri godine u Registru poreznih obveznika i sama je plaćala doprinose u razdoblju od 2000. do 2003. Taj staž upisan je u radnu knjižicu, ali HZMO sada traži i dokaz uplate. Zašto je to potrebno ako je sporni staž evidentiran u radnoj knjižici?
Iako je razdoblje samostalne djelatnosti upisano u radnu knjižicu, što predstavlja javnu ispravu i u pravilu se prihvaća kao dokaz u upravnom postupku, za priznavanje staža po osnovi samostalne djelatnosti nužan je dokaz o uplati doprinosa. Zakon o mirovinskom osiguranju jasno propisuje da se za samostalne obveznike plaćanja doprinosa (npr. obrtnici, slobodna zanimanja, RPO) staž osiguranja priznaje isključivo na temelju potvrde Porezne uprave o plaćenim doprinosima. HZMO ne priznaje kao dovoljan dokaz same uplatnice koje posjeduje stranka, jer nema uvid u zaduženje, već isključivo traži službenu potvrdu od Porezne uprave. Ako je pokrenut postupak pretkompletiranja podataka radi ostvarivanja prava na mirovinu, HZMO službenim putem traži potvrdu od Porezne uprave i stranka nije obvezna pribavljati je sama, nego joj se zamolnica šalje na znanje.
2. Druga osoba nema uplatnice ili su one izblijedjele i ne može dokazati da su doprinosi plaćeni. Kako postupate u takvom slučaju?
Nedostatak uplatnica nije prepreka za priznavanje staža jer uplatnice nisu relevantan dokaz u ovom postupku. Kao što smo naveli, HZMO traži potvrdu o plaćenim doprinosima izravno od Porezne uprave i prema toj potvrdi donosi odluku o priznavanju staža. Dakle, nepostojanje ili nečitkost uplatnica ne dovodi automatski do odbijanja prava – ključno je postoji li u sustavu Porezne uprave evidentirana uplata doprinosa.
3. Radnik je 1980-ih bio zaposlen u jednoj tvrtki i staž mu je upisan u radnu knjižicu. Ispostavilo se da mu poslodavac u nekom razdoblju nije plaćao doprinose, a tvrtka je u međuvremenu likvidirana. Hoće li mu HZMO priznati taj staž?
Ako je radni odnos upisan u radnu knjižicu, a trgovačko društvo (poslodavac) je u međuvremenu likvidirano ili brisano iz registra, HZMO priznaje staž osiguranja temeljem zapisa iz radne knjižice. Ako nedostaju podaci o plaći ili ih se nije moglo pribaviti od drugih nadležnih tijela/institucija (npr. Državni arhiv RH), za godine za koje ne postoje podaci uzimaju se prosječni vrijednosni bodovi (članak 81. ZOMO-a) te je staž u pravilu neupitan, ako je uredno upisan u radnu knjižicu. U tom kontekstu, radna knjižica i drugi mogući dokazi (npr. ugovor o radu, isplatnice, bankovne potvrde o isplati plaće) mogu biti dovoljni dokazi za utvrđivanje statusa osiguranika. HZMO u postupku priznavanja mirovinskog staža razlikuje obveznike po osnovi rada u tvrtki (gdje je staž moguće priznati i bez dokaza o uplatama) i samostalne obveznike (gdje je priznavanje moguće samo uz potvrdu Porezne uprave o uplaćenim doprinosima). Radna knjižica je važno, ali ne uvijek dostatno dokazno sredstvo. U svakom slučaju, HZMO je dužan službeno pribaviti potrebne podatke i u postupku donijeti rješenje prema važećim propisima.
FOTO Kerum ima grandiozan plan: Izgradit će kvart za 20.000 ljudi, za 3. dijete davati 10.000 eura, a umirovljenicima po 500 eura
Ovo je doksz da u HZMO-u uzimaju pare a ne vode evidenciju. Lakše se mulja, zato su nakupovali tolike stanove.