Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 6
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Jubilej uz mjehuriće

Dobro vino svakom će kapi opisati vinara koji je gorio da bi ga učinio najboljim

Luana Kadum
Foto: Privatni album
1/12
02.07.2014.
u 17:00

– Nonići su “tendili” zemlju i loze te proizvodili oko 20.000 litara vina, a najveća proizvodnja dosezala je i 150 tisuća litara. Naravno, prije agrarne reforme.

Raponji, mjestašce u Istri u koje je Luana Kadum odlazila kao djevojčica k baki i djedu, bio je njezin prvi kontakt sa zemljom, lozom i vinom.

– Nonići su “tendili” zemlju i loze te proizvodili oko 20.000 litara vina, a najveća proizvodnja dosezala je i 150 tisuća litara. Naravno, prije agrarne reforme. U vrijeme kada se živjelo “pod Italijom”, nona je u kožnatim torbama iskrojila pregrade u kojima je krijumčarila vino u Pulu putujući vlakom i skrivećki ga prodavala bogatoj gradskoj gospodi – prisjeća se Luana, danas ponosna vlasnica mladog vinograda i prve enoteke u Istri “Per Baco”.

Kaže da su možda upravo nonini geni “krivi” što se 80 godina poslije našla u vinskom poslu.

Odrasla na žumanjku i teranu

– Bila sam izrazito mršavo dijete, a takve su u Istri tovili zavajonom, tučenim žumanjkom sa šećerom i crnim vinom. Govorili su da je to za “jaku krv”, a ja u šali znam reći da me upravo to definiralo kao ljubitelja crvenih vina. Imala sam, priznajem, veliku sreću što sam posao mogla vezati za nešto što toliko volim, vino – kaže Luana. No, od posla se ne odvaja ni na odmoru pa i putovanja veže za poznate vinske destinacije.

– Kamo god putovala, koristim priliku za posjet podrumima i kušanje vina. Nekada su to, priznajem, pivo ili viski, no što drugo kušati u Škotskoj – smije se iskusna poznavateljica vina.

– Vino, loza, spoj prirode i truda koji čovjek ulaže, rad u podrumu... Sve to postaje živa priča. Evo, prisjećam se nedavne anegdote iz Toskane u kojoj jednostavno ne možete zaobići brojne podrume. U Vecchia Cantina di Montepulciano dočekao nas je glavni enolog kojem smo u znak zahvalnosti darovali dvije malvazije. Enolog ih je otvorio, kušao i opisujući vino opisao vinara koji ga je napravio, baš kao da ga gleda pred sobom. Fascinantno je kako jedan gutljaj vina prenosi priču o kraju, lozi, čovjeku...Luana je, istražujući vina i vinarstvo, proputovala Italiju, Austriju, Francusku, Španjolsku, Napa Valey......

Fatalni Španjolac

– Odlična vina, iznimni vinari, predivni podrumi. No, vinska regija koja me se dosad najviše dojmila je Rioja. Ondje se živi zbog vina i ona živi za vino. Nevjerojatni su srdačnost, neposrednost i gostoljubivost domaćina. Sve će za vas učiniti, od priča o vinu do savjeta gdje i što jesti, koja mjesta posjetiti. Tako sam i upoznala Fernanda Remíreza de Ganuzu. Njegov podrum nalazi se u Samaniegu u Álavi. A tamo sam i probala vino koje za sada još nije uspjelo zasjeniti nijedno drugo – Remírez de Ganuza Gran Reserva Rioja 2004. To je vino vrijedno dubokog naklona i uživanja u svakoj kapljici.

– Pet se godina “odmaralo” u hrastovim bačvama i razvilo sjajan miris borovnica, trešanja i zrelih šljiva. Podsjeća na tlo na kojemu je sazrijevalo s profinjenim herbalnim notama. Topla koža, miris paprenjaka, tamne čokolade i karamela... pa čak i kokosa na “drugi nos”. Izrazitog je okusa šumskog voća i tamne čokolade – opisala je Luana doživljaj vina koje zaslužuje da mu se obraća s “vi”.

I baš kada je pomislila da poprilično zna o uzgoju vinove loze, iznenadila se.

Ma koliko učila, o vinu nikada neću znati sve. Čarolija koja spaja čovjeka, trud i lozu svake je godine drugačija

– Obilazeći španjolske vinograde, prvi sam put čula za zelenu berbu. Berbom još zelenih grozdova smanjuje se prinos i poboljšava kvaliteta grožđa. Nakon berbe svakom se grozdu ručno skidaju suhe ili loše bobice, a na kraju se i grozd reže na dva dijela. Gornji dio namijenjen je neponovljivoj Rioja Gran Reservi, a “rep” za odlično vino iste kuće. Takvu sam selekciju vidjela i u Napi u Quintessa Winery, a posebno mi je drago što su i neki istarski vinari počeli primjenjivati ovu sjajnu metodu. U podrumu se već od fermentacije koriste drvene bačve koje se hlade vodom iz potoka koje teče pored podruma. Umjesto velikih mehaničkih preša upotrebljavaju balone koje polagano pune vodom i tako istiskuju mošt. Cilj je da se koštice grožđa ne oštete kako ne bi grubim taninima pokvarile fini balans vina. Svaki, baš svaki podrum svojim odnosom prema radu i kvaliteti opravdao je cijenu vina.

>>Sretni vinari hvale se osvojenim medaljama i međunarodnim uspjesima

>>Šampioni graševine Kutjevo, Iločki podrumi i Krauthaker

 

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije