U svijetu obilježenom ratovima i rastućim pritiscima na slobodu medija, 2025. godina ostala je zapamćena kao jedna od najsmrtonosnijih za novinare i medijske djelatnike. Prema godišnjem izvješću Odbora za zaštitu novinara, stradavanja su ponajviše povezana s ratnim zonama, osobito s ratom u Pojasu Gaze, gdje su novinari često radili bez zaštite i mogućnosti evakuacije. Podaci ukazuju na dramatičan porast pogibija tijekom izvještavanja s bojišta, ali i na sve češće optužbe o namjernom ciljanju medijskih radnika, što dodatno produbljuje raspravu o sigurnosti novinara i odgovornosti država u suvremenim sukobima.
Odbor za zaštitu novinara (CPJ) objavio je da je tijekom 2025. godine ubijeno 129 novinara i medijskih djelatnika dok su obavljali svoj posao, pri čemu se gotovo dvije trećine smrti pripisuje izraelskoj vatri. Riječ je o drugoj uzastopnoj godini s rekordnim brojem ubijenih novinara, ali i drugoj godini zaredom u kojoj Izrael, prema podacima CPJ-a, snosi odgovornost za većinu stradanja. Ova neovisna organizacija sa sjedištem u New Yorku navodi da je u izraelskim napadima poginulo 86 novinara, uglavnom Palestinaca u Pojasu Gaze. Dodatnih 31 medijski djelatnik ubijen je u napadu na medijski centar Hutija u Jemenu, što predstavlja drugi najsmrtonosniji pojedinačni napad na novinare koji je CPJ ikada zabilježio.
Prema izvješću, Izrael je odgovoran i za 81 posto od ukupno 47 slučajeva koje je organizacija klasificirala kao namjerno ciljanje novinara. CPJ upozorava da bi stvarni broj poginulih mogao biti i veći zbog ograničenog pristupa Gazi, što otežava neovisnu provjeru informacija. Izrael je priznao da je u rujnu ciljao medijski centar u Jemenu, tvrdeći da je služio kao propagandno sredstvo Hutija, dok je u više slučajeva naveo da su pojedini novinari u Gazi bili povezani s Hamasom, bez objavljenih dokaza. Međunarodne novinske organizacije te su tvrdnje odlučno odbacile, a CPJ ih je nazvao „razornim izmišljotinama“.
Izraelska vojska odbacila je zaključke izvješća, poručivši da ne cilja namjerno novinare niti njihove obitelji te da se dokument temelji na općim tvrdnjama i anonimnim izvorima, zanemarujući složenost borbenih operacija i napore usmjerene na smanjenje civilnih žrtava. Budući da Izrael ne dopušta ulazak stranih novinara u Gazu, svi ondje poginuli medijski djelatnici bili su Palestinci.
CPJ navodi i da je izraelska vojska, prema dostupnim podacima koje organizacija prikuplja više od tri desetljeća, počinila više ciljanih ubojstava novinara nego vojska bilo koje druge države. Najmanje 104 od ukupno 129 poginulih stradala su u incidentima izravno povezanim s oružanim sukobima. Osim u Gazi i Jemenu, novinari su ubijani i u Sudanu, gdje ih je poginulo devet, u Meksiku šest, dok su ruske snage, prema izvješću, ubile četiri ukrajinska novinara, a troje je stradalo na Filipinima.
Rusko veleposlanstvo u Washingtonu nije izravno komentiralo izvješće, već se pozvalo na ranije tvrdnje ruskog Ministarstva vanjskih poslova prema kojima je Ukrajina odgovorna za smrt više od 60 djelatnika ruskih medija od 2014. godine. Rusija odbacuje optužbe o namjernom ciljanju novinara, dok Ukrajina negira napade na ruske dopisnike.
Među ubijenima u Gazi bio je i Reutersov novinar Hossam al-Masri, koji je u kolovozu poginuo tijekom izravnog televizijskog javljanja iz bolnice Nasser. Izraelska vojska tvrdila je da je meta bila kamera Hamasa, no Reutersova interna istraga utvrdila je da je riječ o opremi njihove novinske agencije.
Otvori KEKS Pay
Nekako "neovisna organizacija" iz NY ne želi spomenuti usmrćivanje američke novinarke, koja je nosila pancir i šljem uz klasični natpis "PRESS", metkom u glavu iz snajperske puške od strane "our greatest ally".