Američka naftna i plinska industrija uspjela je izvesti golema količine prirodnog plina u Europu. Sada se, uz pomoć dužnosnika Bijele kuće, čini kako bi mogla uspjeti izvesti i deregulacijski program Trumpove administracije. Taj sektor sada pokušava pritiskom natjerati Europsku komisiju, izvršno tijelo EU-a, da odgodi primjenu pravila koje je Unija zamislila kao jedan od ključnih mehanizama za suzbijanje snažnog klimatskog onečišćenja. Industrija je već uspjela pridobiti potporu više od polovice od 27 država članica, koje su se pridružile američkom ministru energetike Chrisu Wrightu u pozivima na žurne izmjene pravila.
U igri su potencijalno milijarde dolara vrijedne pošiljke prirodnog plina koje američke kompanije žele nastaviti izvoziti u Europu, ali za koje europski kreatori politika tvrde da moraju podlijegati strogim pravilima o emisijama metana, štetnog stakleničkog plina koji pridonosi ekstremnim vremenskim pojavama diljem svijeta. Sve to među klimatskim aktivistima izaziva bojazan da Amerikanci guše ono što je EU zamislio kao veliku inicijativu za borbu protiv klimatskih promjena, pripremanu godinama.
Višemjesečna kampanja energetskog sektora protiv novih propisa o metanu, koji su bili u izradi od 2024. godine, prošloga je tjedna ostvarila veliku pobjedu kada su države članice pritisnule Komisiju da odgodi pravila i olakša njihovu provedbu. Uredba bi zahtijevala da uvoz nafte i plina u EU pokaže kako je gorivo proizvedeno uz niske emisije metana. “Temeljna politika i dalje je vrlo manjkava”, rekao je novinarima Mike Sommers, izvršni direktor API-ja, odgovarajući na pitanje Politica. Dodao je da je ta organizacija slala izaslanstva u Europu i surađuje s Trumpovom administracijom kako bi se, kako je rekao, “nadamo se, došlo do politike koja ima smisla za američke proizvođače i, usput rečeno, za Europu”.
Mnogi argumenti industrije usredotočeni su na tehničke izazove provedbe uredbe. No jedan direktor iz naftno-plinskog sektora bio je izravniji, rekavši da je posrijedi i sukob poslovnih filozofija. “Neki na to gledaju više ideološki, kroz pitanje treba li Europa uopće regulirati globalnu proizvodnju nafte i plina. No ima i onih koji vide stvarnost: EU je prekoračio granice bez nužnih okvira, i u samoj Uniji i globalno, bilo da je riječ o mjerenju, jasnoći provedbe ili razumijevanju postojećih komercijalnih ugovora.”
Diplomatski prijepor vodi se oko uredbe EU-a kojoj je cilj smanjiti industrijsko ispuštanje metana. Taj staklenički plin ima 80 puta veći potencijal zagrijavanja od ugljikova dioksida, a ujedno je i glavni sastojak prirodnog plina, energenta za čiju su opskrbu europske zemlje sve ovisnije o Sjedinjenim Američkim Državama. Unija se obvezala prekinuti uvoz ruskih energenata do početka iduće godine, a mora pronaći i zamjenu za katarske isporuke zaustavljene zbog štete nastale u iranskim napadima ranije ove godine.
Dužnosnici EU-a predložili su da kompanije koje žele prodavati prirodni plin Europi moraju objaviti koliko je metana iscurilo iz bušotina, skladišnih spremnika, plinovoda i brodova na putu prema Europi. Pravila su osmišljena tako da istodobno zadovolje energetske potrebe Unije i ograniče utjecaj tih energenata na zagrijavanje planeta. Uvoznici bi morali potvrditi da je gorivo koje dobivaju proizvedeno uz ograničeno curenje metana i nizak metanski intenzitet.
Američki proizvođači nafte i plina tvrde da je pružanje takve razine pojedinosti, nakon što bi novo pravilo stupilo na snagu 1. siječnja, gotovo nemoguće te da bi ih to u praksi izbacilo s velikog tržišta. Upozoravaju da je EU osmislio pravilo bez potpunog razumijevanja američkog tržišta plina, na kojem kompanije miješaju opskrbu iz različitih polja i bazena, hlade je u tekuće stanje i potom izvoze. “Apsolutno je nemoguće da uvoznik u Europi kaže: ‘Pokažite mi tko je proizveo ovaj plin u Sjedinjenim Državama i koliki je bio njegov metanski intenzitet’”, rekao je Fred Hutchison, predsjednik organizacije LNG Allies, koja podupire izvoz američkog LNG-a.
Najmanje dvoje visokih europskih dužnosnika izrazilo je skepsu prema narativu industrije. Finska ministrica energetike Sari Multala rekla je Politicu da se procjena Helsinkija o rizicima za opskrbu ne podudara s dramatičnim zaključcima do kojih su došle druge države članice koje guraju reviziju uredbe. Finska, rekla je, “ne vidi smisao” u ponovnom otvaranju pravila.
Španjolska ministrica energetike Sara Aagesen Muñoz otišla je i korak dalje, obećavši da će se boriti za očuvanje pravila. “Postoje drugi elementi koje bi Komisija trebala istražiti, ali ne i ponovno otvaranje uredbe”, rekla je. “To je nešto što je bilo vrlo strogo [prema emisijama] i vrlo je važno.” Exxon Mobil i neki od najvećih aktera američke industrije javno su se obvezali boriti protiv emisija metana, tvrdeći da im je u interesu voditi računa o plinu koji se gubi curenjem i spaljivanjem na bakljama. Lobističke organizacije poput API-ja također dosljedno ističu da američki plin izgara čišće od konkurentskih energenata.
Ipak, svi su se jedinstveno usprotivili pravilima EU-a. Kompanije tvrde da ih brinu regulatorna nesigurnost i rokovi, a ne ideološko protivljenje smanjenju emisija metana. “Uvoznici će biti prisiljeni kršiti zakon ili prestati isporučivati energiju Europi. Nikakve smjernice ni izuzeća to neće riješiti”, rekao je glasnogovornik Exxon Mobila u priopćenju. “EU sada mora pritisnuti tipku za pauzu i pojednostavniti pravila kako bi industrija mogla nastaviti smanjivati emisije, ali i isporučivati energiju koja društvu omogućuje napredak.”
Studija koju podupire industrija, a koju mnogi dužnosnici EU-a osporavaju, pokazuje da bi neizvjesnost oko usklađivanja s pravilima EU-a, budu li konačno dovršena, ugrozila 43 posto uvoza plina i 87 posto uvoza sirove nafte u Uniju, pri čemu velik dio dolazi iz Sjedinjenih Država. Takav stav možda prikriva i ideološki otpor prema regulaciji iz inozemstva koja određuje postupanje unutar američkih granica. “Neki se ljudi boje postupnog širenja nadležnosti”, rekao je William Foiles, izvršni direktor Project Canaryja, kompanije koja surađuje s naftnim i plinskim operaterima na smanjenju emisija metana.
Ne vide svi u naftnoj industriji tu regulativu kao sudnji dan za prodavatelje prirodnog plina. Olav Aamlid Syversen, potpredsjednik za javne poslove u norveškom naftnom divu Equinoru, rekao je Politicu da bi bilo bolje zauzeti pristup čekanja i praćenja, pa učinak pravila preispitati 2028. godine, umjesto da se pravnu nesigurnost dodatno povećava njihovom izravnom odgodom. To bi vlastima EU-a dalo vrijeme da prikupe “nužne dokaze” na temelju kojih bi se moglo procijeniti treba li uvoditi promjene, rekao je.
Bio je uvjeren da sam Equinor — koji je mnogo ulagao u smanjenje emisija metana, ima tek ograničene rizike za svoj izvoz u Europu. “Prilično smo sigurni da će plin iz Norveške prijeći granicu”, rekao je Syversen. No druge globalne naftne i plinske kompanije u Bruxellesu su zagovarale usporavanje cijelog procesa, rekao je drugi direktor velikog američkog proizvođača nafte i plina, kojem je odobrena anonimnost kako bi mogao govoriti o privatnim razgovorima.
Industrija je lobirala kod dužnosnika EU-a da se pravila odgode dok kreatori politika ne utvrde kako ih provesti na način koji bi američkim kompanijama olakšao usklađivanje. Za pomoć se nedavno obratila Trumpovoj administraciji kako bi pojačala pritisak. “Tek kada ondje nismo mogli postići nikakav napredak, više smo se okrenuli administraciji i rekli: ‘Možete li nam pomoći?’”, rekao je američki direktor velikog proizvođača nafte i plina. Bijela kuća rado se odazvala. Ministar energetike Wright, bivši izvršni direktor kompanije za usluge u naftnom sektoru, napisao je otvoreno pismo zajedno s energetskim čelnicima Katara i drugih izvoznika, podupirući upozorenja industrije da bi Europa, budu li pravila provedena, mogla biti suočena s ozbiljnom nestašicom nafte i plina. Wright je pozvao EU da odgodi svoje pravilo, svrstavajući se uz sve veći val protivljenja koji je naposljetku dobio i snažnu političku potporu u Europi.
Austrijska državna tajnica za energetiku Elisabeth Zehetner rekla je Politicu da se Beč počeo brinuti o učinku pravila o metanu nakon što su je američki diplomati izravno upozorili na moguće rizike za opskrbu. Američki dužnosnici imali su “nekoliko sastanaka s nama na kojima su objašnjavali situaciju”, rekla je na marginama summita u Luxembourgu. Njezin ured odbio je reći kada su sastanci održani i kojem su američkom veleposlanstvu diplomati pripadali. Dodala je da su i saudijski i katarski dužnosnici njezinoj vladi rekli kako bi se njihovi energetski sektori teško uskladili s pravilima.
Zehetner je dodala da, čak i ako su sumorna upozorenja o opskrbi prenaglašena, ima smisla biti oprezan, s obzirom na to da Europi presušuju izvori opskrbe nakon uništenja energetske infrastrukture u Perzijskom zaljevu i usvajanja postupne zabrane ruskog plina u EU-u. “Ako pogledate trenutačne brojke o tome koliko LNG-a dobivamo iz SAD-a, a i zato što pokušavamo postupno izaći iz ovisnosti o ruskom plinu — naša je odgovornost kao političara biti svjesni da bi se mogao pojaviti novi problem”, rekla je Zehetner.
Lobiranje je imalo učinka. Na summitu ministara energetike EU-a prošloga mjeseca u Luxembourgu, 17 država članica, uključujući Njemačku, zauzelo se za odgodu pravila pod trenutačnom mantrom EU-a o “konkurentnosti”, nakon poticaja populističkih vlada Češke i Slovačke, snažno ovisnih o fosilnim gorivima. Američko Ministarstvo energetike proslavilo je tu pobjedu. “Ohrabreni smo sve snažnijim zamahom diljem Europe i među vodećim svjetskim izvoznicima energije u potpori zakonodavnom rješenju za Uredbu EU-a o metanu”, rekao je glasnogovornik POLITICU u priopćenju. “Sada postoji širok i sve veći konsenzus među državama članicama EU-a, Parlamentom, europskom industrijom, međunarodnim energetskim kompanijama i velikim državama dobavljačima da će uredba dovesti do viših cijena i ozbiljnih poremećaja u opskrbi naftom i plinom.”
Ipak, i dalje postoje podjele oko toga kako to postići, s obzirom na to da je rok za provedbu uredbe već ugrađen u pravo EU-a. Neke zemlje na prošlomjesečnom sastanku zauzele su oprezan stav, priznajući da bi ponovno otvaranje uredbe za izmjene, u trenutku kada krajnje desni zastupnici imaju sve veći utjecaj na zakonodavni proces, moglo dovesti do nove nesigurnosti i neželjenih posljedica. “Postoje pravni rizici u ponovnom otvaranju zakonodavstva, apsolutno, ali postoje i pravni rizici u tome da se ne učini ništa ako kompanije ne znaju s kakvim će se pravilima suočiti, potrebno nam je pragmatično rješenje”, rekla je POLITICU Ebba Busch, ministrica energetike inače zelenim politikama sklone Švedske.
FOTO Pogledajte kako su dočekali Milanovića uoči ključnog sastanka: Stigao u Ankaru Vladinim avionom
Otvori KEKS Pay
Vjerojatno će plinovod biti prilagođen također za distribuciju vodika .