Punjenje proračuna u sedam mjeseci bolje je nego lani, a pridoda li se tome dobra turistička sezona od koje se ove godine očekuju veći prihodi nego prethodnih godina, rast BDP-a i potrošnje, proračunski prihodi mogli bi biti znatno veći nego lani što daje tračak optimizma.
Sporna statistika
No, analitičari ponavljaju da problem javnih financija prisutan godinama je rashodovna strana, zbog njezine visine i strukture. Od primjerice mirovinskog i zdravstvenog sustava te javne uprave. U odnosu na lanjskih sedam mjeseci prihodi su veći za oko tri milijardi kuna, od čega se je najizdašnije popunio prihod od PDV-a. No, treba uzeti u obzir da je u tu stavku uračunata 'kazna' Ini zbog neplaćanja iz ranijih godina, jednokratne uplate na temelju predstečjanih nagodbi, ali i da na povećanje utjecalo podizanje stope na trošarine za gorivo, koja je osnovica za obračun PDV-a. Za razliku od prihoda, Ministarstvo usporedbu s rashoda nema. Da problem postoji, pokazuje visina deficita koja je bolja tek 300 milijuna kuna u odnosu na lani, i koji će teško do kraja godine završiti na četiri posto BDP-a čemu se nada ministar financija Boris Lalovac. Iako, i sam priznaje, da se to može dogoditi samo ako bude discipline kod njegovih kolega na rashodovnoj strani. Primjerice, lani se je pred kraj godine pohvalio s deficitom od 12 milijardi, ali koji je na kraju završio na 18 milijardi kuna. U istoj su poziciji bili i njegovi prethodnici. Profesor Ekonomskog fakulteta Tomislav Čorić kaže da će deficit opet biti na pet posto, jer će prihodi biti veći, a imamo i rast BDP-a, a tek nešto bolju prognozu od 4,9 posto BDP-a daje Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta. Trebao je pasti na 3,5 posto, a Fitch je u zadnjem izvješću predvidio 5,5 posto. Lovrinčević upozorava kako su i teško usporedivi proračunski brojevi od lanjske i ove godine, odnosno upozorava na statistiku zbog dvojnog knjiženja koje može pokazati i drugačiju proračunsku sliku. HZZO je naime izdvojen iz riznice, a u proračun su ušle institucije poput bolnica, nacionalnih parkova, fakulteta.. što, predvidjeli su analitičari i lani, može utjecati na veću potrošnju. A takvo što se je vidjelo već na rashodima za plaće u svibnju koje su bile 10 posto veće nego u svibnju lani. Primjerice, neki institut uz novac iz proračuna ima i vlastite prihode i oni se prikazuju zajedno u proračunu, no na isti bi način trebali biti obuhvaćeni i rashodi. Takva statistika bi mogla biti i opasna, jer i Grčka je kreirala svoje statistike za javne financije, a ne kraju ju je EK prislio na red. Zbog statistike, ali i činjenice da nisu uvršteni u proračun svi korisnici, zakjlučke oko konačnih brojki do kraja godine je teško donositi – kaže Ante Žigman iz saborskog povjerenstva za fiskalnu politiku, koji kao i analitičar Splitske banke Zdeslav Šantić upozorava na potrebno vođenje brige oko rashodovne strane.
Skuplji dug
Problem za nas bi moglo biti smanjenje rejtinga i povećanje kamata na tržištu sljedeće godine, zbog čega će i naše zaduživanje postati skuplje. Šantić dodaje i problem neizvjesnog poreznog sustava koji onda suzdražava potrošnju i ulaganja.
>> Lalovac trlja ruke: deficit bi u 2015. mogao pasti na 4% BDP-a
>> Lalovac se pretvara u računovođu, a na dnu smo zbog fiskalne politike
Deficit je kudikamo veci. Kasnjenje sa placanjem ne ulazi u deficit, a ono je ogromno. Eno neki dan na vecernjem pisalo da se isporuciteljima lijekova kasni i po 1000 dana. Ovi ce reci to su bolnice, a onda ce tim bolnicama isplatiti novce, dakle, drzava je duzna. Ovo sa deficitom isto kao sa smanjenjem nezaposlenoscu. Cim malo odskrines ormar ne da vidis kostur, vec prakticki groblje. Na papiru jedno, a u stvarnosti enormno zaduzenje da bi se opstalo na vlasti, a reforme ostavili nekom drugome, bar dok daju kredite. Kada zavrnu pipu kao Grcima, ne bi bio niti lijevom niti desnom krilu SKH u kozi.