Prof. dr. sc. Robert Kopal, izvanredni profesor sa sveučilišta Algebra Bernays, nedavno je u sklopu obilježavanja Mjeseca borbe protiv ovisnosti u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Brodsko-posavske županije održao predavanje o uzrocima, simptomima, posljedicama i dijagnozi umjetne inteligencije, budući da je riječ o pošasti suvremenog doba koja ostavlja posljedice na mentalno zdravlje mladih. Tim povodom razgovarali smo s njime o ovoj temi.
Kakve veze umjetna inteligencija ima s ovisničkim ponašanjima?
Europski parlament prošli je mjesec usvojio rezoluciju kojom se preporučuje da djeca od 13 do 16 godina imaju pristup društvenim mrežama samo uz dozvolu roditelja, a mlađa od 13 nikako. To je na tragu dosta država koje usvajaju sličnu zakonsku regulativu. Ako pogledate zašto djeca koriste društvene mreže tipa Snapchat, TikTok ili Instagram, onda ćete u pozadini naći algoritme umjetne inteligencije. S druge strane, u pozadini algoritama koji potiču, primjerice, na impulzivnu kupnju ili na ponašanje koje bismo mogli povezati s ovisničkim opet su algoritmi umjetne inteligencije. Trenutačno se vodi velika rasprava o tome mogu li se ChatGPT i drugi LLM-ovi koristiti u liječenju mentalnog zdravlja. Ja sam protiv toga. Treba uzeti u obzir posljedice na mlade koji u zadnje dvije godine jako puno koriste LLM-ove. Jedno istraživanje pokazalo je da, ako se samo jedan tjedan uspijete odmaknuti od algoritama, smanjuje se anksioznost i depresija između 16 i 25 posto. Stoga, ako govorimo o uzrocima, simptomima i posljedicama umjetne inteligencije, odgovor na sva ta pitanja je čovjek. Sami smo to skuhali, sami ćemo to pojesti i sami moramo to riješiti. Ja jesam velik zagovornik umjetne inteligencije, ali samo pod uvjetom da smo istovremeno kritični, da se ne odričemo onoga što nas čini ljudima i da koristimo tehnologiju u pravoj mjeri i na pravi način.
Tu su djeca najizloženija, odnosno djeca najčešće nemaju razvijene te sposobnosti?
Bio sam član radne skupine za uvođenje digitalne tehnologije u škole. Ogroman sam protivnik uvođenja predmeta umjetne inteligencije u osnovne škole. Nisam uspio to zaustaviti, ali ako se već uvodi, onda bih predložio da se izvodi predmet koji se zove kreativnost ili kritičko mišljenje. Znamo do kada se razvija dječji mozak i apsolutno mislim da činimo pogrešku. To ćemo ustanoviti za deset godina na isti način, možda i prije, kao što smo ustanovili za pametne telefone i tablete, koje su gurali da uđu u sve škole.
Spomenuli ste europske direktive. Kod nas se u škole jako puno uvode zabrane mobitela, nešto se po tom pitanju radi. Jesmo li tu zakasnili? Znamo da su neka istraživanja koja je provodio Zavod za javno zdravstvo pokazala da su stavovi djece od petog do osmog razreda izrazito negativni prema tome, oni se ne žele odreći mobitela?
Jedno istraživanje pokazalo je da je 50 posto djece reklo da bi najviše voljeli da TikTok i Snapchat nikada nisu ni postojali. Institut za društvena istraživanja proveo je istraživanje koje je pokazalo da učenici viših razreda osnovne škole zapravo na prvo mjesto slobodnih aktivnosti stavljaju fizičku aktivnost, a ne tehnologiju. Mislim da jesmo zakasnili, ali ne mislim da je stanje nepopravljivo. Nažalost, mislim da će se osjetiti i već se osjeća. Primjerice, imamo sve više klinaca s grafomotoričkim izazovima zbog kojih ne mogu upisati prvi razred osnovne. Prošle godine bilo ih je oko 4500. Kako ne bismo zakasnili, apelirao bih da istu tu grešku koju smo učinili s društvenim mrežama i pametnim telefonima ne činimo i s umjetnom inteligencijom jer je razina ovisnosti koju može izazvati AI nezapamćena.
Spada li ovisnost o umjetnoj inteligenciji u onu već otprije poznatu ovisnost o internetu ili je to ipak nešto drugo?
Sada imamo čak i nove kovanice koje prije uopće nisu postojale. Jedna od njih zove se AI psychosis, odnosno AI psihoza. Postoje i AI pristranosti. Zapravo, mi bismo se svi trebali staviti na jedan kup, dobro razmisliti i reći – OK, ako uvijek radimo iste stvari na isti način, dobit ćemo isti rezultat. Nije moguće da u uvjetima ovako brzog rasta digitalne tehnologije naše djelovanje treba biti kao i 1965. Dakle, nešto moramo promijeniti. Moramo promijeniti nazivlje, pristupe, zakone, kurikulume, nastavnike, pristup djeci. Imate primjer generacije Z. Napravili smo istraživanje o povezanosti umjetne inteligencije i mentalnog zdravlja generacije Z, u koje su bili uključeni klinički psiholozi. Mjerili smo anksioznost i depresivnost. Te brojke su poprilične, ali 25 posto djece koja imaju te izazove ne želi ići kod liječnika. A kad smo napravili profiliranje takve djece, pokazalo se da ona idu na ChatGPT tražiti pomoć. Neki od tih slučajeva završili su tragično i o njima je bolje ne govoriti javno.
Zašto ste protiv uvođenja predmeta umjetne inteligencije u škole?
Zato što znamo koju štetu čini. Naravno da ona nosi i puno dobrih stvari i doista može omogućiti napredak čovječanstva, zato i jesam zagovornik umjetne inteligencije. No postoji termin kognitivni škrtci, a to znači da ako možemo jednostavnije, ići ćemo jednostavnije. Postoji i termin kognitivno rasterećenje, postoje znanstveni radovi koji apsolutno i nedvosmisleno potvrđuju da oslanjanje na umjetnu inteligenciju smanjuje kritičko mišljenje. Mi rasterećujemo mozak, ne naprežemo se, pa kada klincima damo neki test, oni dok koriste LLM rasturaju, a kada im dvije minute poslije maknete LLM, uopće ne riješe test jer ništa nisu zapamtili.
Ako se umjetna inteligencija nastavi razvijati ovom brzinom, do čega će to dovesti i koliko je to opasno?
To je jako opasno. Prvo, mislim da će nažalost doći do pucanja AI balona jer prevelik je hype. Zadnja istraživanja pokazuju da samo pet posto tvrtki ima neki pozitivan povrat ulaganja, dok preostalih 95 posto ne ostvaruje ništa. Samo četiri posto ljudi u Hrvatskoj želi plaćati bilo što po pitanju LLM-a. Druga stvar koja se događa je najgora moguća, a to je da će se povećati broj ratova. Zato što dok koristimo umjetnu inteligenciju u dronovima i drugim uređajima kojima tobože smanjujemo ljudske žrtve, lakše ćete se odlučiti na odlazak u rat. Pomislit ćete – OK, poslat ćemo sto milijuna dronova, boli nas briga. A mrtvih će biti na sve strane. Kao što je, primjerice, strojnica Gaitling Gun nastala iz humanog razloga jer se izumitelj naivno nadao da će njome smanjiti žrtve, a na kraju ih je povećao tisuću puta.
Otvori KEKS Pay
