Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Tech/Sci Znanost

Nobelovu nagradu za kemiju dobile dvije znanstvenice: Nagradom je razriješen patentni spor?

Počeci njezina razvoja bilježe se u 1987. godini, no Charpentierova i Doudna napravile su ipak takav iskorak koji je tehnologiju postavio kao doista revolucionarnu.
07. listopada 2020. u 15:15 1 komentara 867 prikaza
2020 Nobel Prize in Chemistry
Foto: TT NEWS AGENCY/REUTERS/PIXSELL/REUTERS/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

Ako je ranije i bilo nekih prijepora, ovogodišnjim laureatima za Nobelove nagrade teško se može nešto prigovoriti. Do jučer je Nobelova nagrada dodijeljena za otkriće i rad na virusu Hepatitisa C, crnu rupu kao ultimativni fenomen u svemiru te za tehnologiju CRISPR/CaS-9, alat za editiranje gena. Nobel za kemiju tako je danas dodijeljen francuskoj znanstvenici Emmanuelle Charpentier te američkoj Jennifer Doudna. One dijele nagradu od 10 milijuna kruna, kao i znanstvenici laureati nagrada za medicinu i fiziku.

Nobelova nagrada za fiziku ISTRAŽIVALI CRNE RUPE Troje znanstvenika dobilo Nobelovu nagradu za fiziku

Ovdje treba primijetiti kako je Nobel za ovu revolucionarnu tehnologiju došao i relativno brzo, Počeci njezina razvoja bilježe se u 1987. godini, no Charpentierova i Doudna napravile su ipak takav iskorak koji je tehnologiju postavio kao doista revolucionarnu.

- Mogućnost izrezivanja DNA gdje želite revolucionarizirala je prirodne znanosti, ne trebaju tako čuditi riječi Pernille Wittung Stafshede iz Švedske akademije znanosti koje je izrekla prilikom objave ovogodišnjih laureata.

 

Također, 51-godišnja Charpentierova i 56-godišnja Doudna tek su šestom i sedmom ženom koja je dobila Nobelovu nagradu za kemiju. Podsjetimo, Marie Curie dobila je tu nagradu 1911. godine, a Frances Arnold bila je posljednjom znanstvenicom s kemijskim Nobelom 2018. godine. Isto tako, ovo je prvi puta nakon 1964. godine kada je nagradu sama osvojila Dorothy Crowfoot da su laureati baš znanstvenice.

Vrijedno je spomenuti kako Emmanuelle Charpentier radi na Institutu Max Planck za znanost patogena u Berlinu dok Jennifer Doudna radi na Sveučilištu California Berkeley. Iako je razvojni put ove tehnologije, dakle, vrlo brz, kratak, a tek je deset godina prošlo od ključno rada dvije znanstvenice, uspjele su pojednostaviti tehnologiju u tolikoj mjeri da su pored niza znanstvenika koji su sudjelovali u razvoju tehnologije CRISPR/CaS-9 Nobela dobile upravo one.

Konkretno, u radu objavljenom 2011. godine na bakteriji Streptococcus pyogenes dokazano je kako do sada nepoznatom molekulom koja je dio njezina sustava imunosti može ‘cijepati’ DNA. I to je Charpentierova kasnije dokazala u laboratoriju s Jennifer Doudna. Isto je zanimljivo kako se CRISPR/CaS-9 smatra i kontroverznom tehnologijom koja i dalje poteže etičke dvojbe.

Scientist Harvey Alter of the U.S. National Institutes of Health (NIH) poses in an undated photograph Harvey J. Alter Ljutito se usred noći javio na telefon, no ljutnja ga je brzo prošla: 'Najbolja budilica u životu'

- Ogromna moć ove tehnologije znači da je moramo koristiti s velikom pozornošću. Ali je isto tako podjednako jasno kako je ova tehnologija i metoda koja čovječanstvu pruža velike mogućnosti, rekao je Claes Gustafsson, predsjedavajući Nobelovog odbora za kemiju.

No, možda je u cijeloj stvari najzanimljivije kako je Nobelov odbor vjerojatno i presudio u sudskom nadmetanju za patent na tehnologiju čiji je posljednji zaplet bio upravo u rujnu. Naime, pravo na patent polagali su Institut Broad te grupa znanstvenika Sveučilišta u Kaliforniji, među kojima, naravno, i Charpentierova. Institut Broad zajednička je ustanova vrhunskih američkih znanstvenih institucija MIT i Harvard. Taj institut ima patente na osnovnu tehnologiju CRISPR no u odluci od 10. rujna Patent Trial and Appeal Board, tijelo koje odlučuje u sporovima oko patenata presudilo je i da je pravo na patent ključne komponente tehnologije ipak u rukama Charpentierove i njezinih kolega.

Spor se u osnovi vrtio oko dokaza da tehnologija djeluje i na eukariotskim stanicama, odnosno biljnim i životinjskim, a ne samo na prokariotskim, što su bakterije.

Nobelova nagrada HEPATITIS C Trojica znanstvenika dobila Nobela za otkriće virusa koji predstavlja globalni problem

Institut Broad je zahtjev za patent temeljio na svojem znanstvenom radu u kojem su konkretno dokazali da tehnologija djeluje demonstriravši to i na eukariotskim stanicama, ali sedam mjeseci nakon što su svoj rad objavile Charpentierova i Doudna gdje također dokazuju da tehnologija djeluje, međutim bez izravnog dokaza da radi i na eukariotskim stanicama, no dokazujući da tehnologija ima široku primjenu.

Pravna je bitka trajala četiri godine. Je li ova posljednja odluka utjecala na odluku Nobelova odbora, teško je reći, ali sada će biti jako teško pronaći neko pravno tijelo koje će odlučiti drugačije.

Snijeg u Zagrebu 14. 1. 2013.
BIT ĆE SVEGA
Objavljena velika prognoza: Ovakvoj zimi nismo se nadali, evo što nas sve čeka
RIT Croatia
PROMO
Svakodnevno mjerimo razinu sigurnosti na našim kampusima