More uz istarsku obalu ovih je dana ponovno ispunjeno neobičnim prizorom – brojni kupači javljaju kako u plićacima sve češće nailaze na prozirna, želatinozna stvorenja koja plutaju u velikim skupinama. Riječ je o rebrašima, morskim organizmima koji su ljeti redoviti, ali neželjeni gosti – posebice uz zapadnu obalu Istre, gdje ih morske struje najčešće zadrže.
Iako izgledom podsjećaju na meduze i mnogima izazivaju nelagodu pri kupanju zbog svog „ljigavog“ dodira, rebraši su potpuno bezopasni – ne posjeduju žarne stanice i ne mogu opeći ljude. No dok kupačima predstavljaju samo estetski problem, za ribare su puno ozbiljniji – riječ je o invazivnoj vrsti koja može narušiti ravnotežu morskog ekosustava.
Kako je za IstraIN objasnila dr. sc. Daniela Marić Pfannkuchen iz Centra za istraživanje mora u Rovinju, njihov broj u ovo doba godine naglo raste jer u moru ima obilje planktona, njihove glavne hrane. Iako su prisutni kroz cijelu godinu, upravo ljetni mjeseci donose njihovu najvidljiviju najezdu.
„Važno je reći da rebraši nisu meduze. Oni pripadaju posve drugoj skupini životinja. Nemaju žarne stanice, ne mogu opeći kupače i zato nisu opasni za ljude. Umjesto pipaka s otrovnim žarnicama, imaju trepetljike kojima hvataju plankton,“ rekla je Marić Pfannkuchen.
Rebraši, premda bezopasni za ljude, predstavljaju sve veći izazov za Jadran. Iako su prvi put zabilježeni prije otprilike dva desetljeća, njihova stalna prisutnost bilježi se od 2016. godine. Prema riječima dr. sc. Marić Pfannkuchen, stigli su iz Atlantskog oceana – najvjerojatnije kao „slučajni putnici“ u balastnim vodama brodova. U svom prirodnom staništu rebraši imaju prirodne neprijatelje koji kontroliraju njihovu brojnost, no u Jadranu gotovo da nemaju predatora. Zbog toga se ovdje mogu neometano razmnožavati, osobito ljeti kada je more puno planktona, njihove glavne hrane.
Dok su kupači pošteđeni većih neugodnosti – osim nelagodnog kontakta s njihovim želatinoznim tijelima – veće posljedice osjete ribari i morski ekosustav. Naglo širenje ove invazivne vrste narušava prirodnu ravnotežu i može dugoročno utjecati na bioraznolikost Jadrana. „Rebraši znaju stvarati probleme ribarima jer se zapliću u mreže i smanjuju ulov. Ali najveći problem je ono što ne vidimo odmah – oni se hrane planktonom, istom hranom kojom se hrani sitna plava riba i mnogi drugi organizmi. Ako plankton pojedu rebraši, manje ga ostaje za ribu. Dugoročno, to može značiti ozbiljne promjene u cijelom hranidbenom lancu,“ kaže znanstvenica za IstraIN.
Na upit je li moguće ukloniti rebraše iz Jadrana, Marić Pfannkuchen odgovara: „Nažalost, ne. Oni su hermafroditi i mogu se razmnožiti sami, proizvodeći tisuće jaja. Čak i kad biste ih fizički pokušali ukloniti, oni se vrlo brzo regeneriraju. To je gotovo nemoguće kontrolirati. Mi moramo naučiti živjeti s njima.“
Nevidljiva invazija u Jadranu: Što su zapravo ta želatinozna stvorenja koja preplavljuju Istru?Kako je Aquarium Pula pojasnio prošle godine, rebraši reagiraju na promjene u okolišu: razmnožavanje im se ubrzava kad se poveća temperatura, promijeni salinitet i doda svjetlost toplog žutog spektra. Ova invazivna vrsta iznimno je prilagodljiva – preživljava u vrlo širokom rasponu saliniteta (od 4 do 38 promila) i temperatura (od 3 do 30 °C), no najbrojniji su kada more dosegne oko 20 °C.
Znanstvenici dr. sc. Paolo Paliaga sa Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli i dr. sc. Tamara Đakovac iz Centra za istraživanje mora u Rovinju prošle su godine za Aquarium istaknuli da su pojedinačni primjerci rebraša primijećeni čak i tijekom zime. Kao glavni razlog naveli su iznimno blagu zimu i neuobičajeno toplo proljeće – temperatura mora kretala se od 14 do 15 °C zimi, a proljeće je donijelo i nekoliko stupnjeva više od prosjeka.
Otvori KEKS Pay
Creske plaže su ih pune također.