Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Tech/Sci Znanost

10 načina na koje će pandemija promijeniti ljude i čovječanstvo

Manje seksa dovest će do smanjenja populacije, samim time i do gospodarskih i ekonomskih posljedica, a žene su već sada u lošijem položaju
27. listopada 2020. u 07:16 31 komentara 25458 prikaza
Koronavirus
Foto: PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/5

Koliko ćemo se kao ljudi i kao društvo promijeniti za i nakon pandemije, pitanje je koje je postavljeno već i prije njezina početka, kada je bilo vidljivo da je novi koronavirus SARS-CoV-2 nešto što će zatresti svijet. Multidisciplinarni tim američkih znanstvenika s prestižnih tamošnjih sveučilišta poput Harvarda ili UCLA napravio je analizu 90 do sada napravljenih društvenih i psiholoških studija te je svoje zaključke podijelio u deset prijelomnih točaka promjene naše svijesti i društva u kojem živimo. I te se promjene ne odnose samo na one koji su oboljeli od bolesti COVID-19 već i svih drugih, jer očito je kako se od utjecaja pandemije ne može pobjeći. Studija pod naslovom “The pandemic exposes human nature: 10 evolutionary insights” objavljena je u uglednom znanstvenom časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America, službenom glasilu američke Akademije znanosti.

Zagreb: Unatoč zabrani ulaska na Jarun građani nesmetano ulaze, izlaze i rekreiraju se NAJTEŽE POGOĐENI MLADI Koju skupinu će koronakriza najteže pogoditi? Već se govori o lockdown generaciji...

Šokantni zaključci

Već prema naslovu, “Pandemija razotkriva ljudsku prirodu: 10 evolucijskih uvida”, može se zaključiti da američki znanstvenici smatraju kako bi ovi utjecaji mogli doista biti evolucijski, dakle trajni, od ključnog utjecaja na prirodu ljudskog postojanja. Neki su od uvida logični, neki neočekivani, čak i doista šokantni, no ne može se poreći da su itekako mogući te da ih već i osjećamo. Studija na pandemiju gleda kao na jedan globalni društveni eksperiment.

1. Virus bi mogao utjecati na društvenost zaraženih osoba

Proučava se utjecaj virusa na ljudsku psihologiju. Stručnjaci razvijaju dvije teorije. Jedna je hoće li domaćin, zaraženi, potiskivati svoj osjećaj bolesti čime pospješuje prijenos virusa. Pogotovo se ta mogućnost pojačava ako je zaraženi bez simptoma. Sljedeća teorija je promjena ponašanja zaraženog u smjeru poremećaja raspoloženja, pomicanja prema maničnosti kada domaćin potiskuje svoj osjećaj bolesti i želi povećati svoju aktivnost iako je svjestan da će to dovesti do širenja virusa. Da bi taj nagon potisnula želja, svjesnost, potrebe za liječenjem što uzrokuje čestu promjenu raspoloženja. Stručnjaci se ovdje pozivaju na ranija iskustva s gripom i drugim koronavirusima kod kojih su takve promjene raspoloženja primijećene. Nije još poznato, odnosno nema znanstvenih dokaza o tome utječe li SARS-CoV-2 na našu neuralnu mašineriju u svoju korist. Način na koji virus utječe na naše ponašanje, ima utjecaja i na epidemiološki model, odnosno njegovo širenje u različitim stadijima zaraženosti domaćina.

VIDEO Ogromne gužve ispred Vinogradske bolnice. Nema distance

2. “Generacija karantene” mogla bi imati manjak “dobrih” mikroba

Koliko god karantena bila efikasna u borbi protiv virusa SARS-CoV-2, postoji i onda druga strana, a to je za izolacije nismo izloženi drugim mikrobima. U svakom slučaju to je dobro u ranim fazama čovjekova razvoja, djeca će ostati izvan dometa niza opasnih virusa. Ipak, normalan razvoj ljudskog mozga traži i dostatnu i diversificiranu izloženost mikrobima. Osim velike antimikrobijalne zaštitne uloge, ljudska mikrobiota, koja nastanjuje one dijelove našeg tijela koji su izloženi djelovanju okoliša, ima i bitan utjecaj na imunosustav čovjeka. Njena zaštitna uloga očituje se na različite načine. Mikrobiota crijeva sprečava naseljavanje štetnih mikroorganizama tako što im zauzima životni prostor, natječe se s njima za hranjive tvari, proizvodi spojeve s antimikrobnim učinkom te stimulira lokalni imunološki odgovor. Da se ljudska mikrobiota često smatra posebnim, tzv. zaboravljenim organom, može se pročitati i u elektroničkom glasilu NZJZ-a “Andrija Štampar”.

3. Osjećaj gađenja može pomoći borbi protiv širenja bolesti

Odbojnost, odnosno gađenje, kao dio povijesti naše evolucije stručnjaci nalaze iznimno korisnim kada se radi o pandemiji. Naime, odbojnost nas štiti na tri načina. Prvo, nećemo jesti hranu za koju na neki način osjetimo da skriva otrove ili druge štetne mikroorganizme. Drugo, omogućit će da izbjegnemo neadekvatnog seksualnog partnera u smislu da to ne bude bliski rođak, a samim time i odnos koji bi mogao uroditi deformiranim potomkom. I treće, najbitnije, odbojnost nam pruža prirođeni odgovor na pojavu nekoga tko pokazuje simptome bolesti ili na sebi ima tragove nekih izlučevina. Dakle, i unos hrane i spolni odnos i kontakt regulirani su ovom osobinom koju smo razvijali tijekom drugih pandemija u povijesti koje su se prenosile hranom, seksualnim odnosom ili kontaktom. Kod COVID-19, primjećujemo i mi, ta se osobina zna zatomljavati, pogotovo ako je nositelj asimptomatski. Rješenje je pravilno informiranje, ali i odluka da se ipak distanciramo i od najbližih bude li potrebno.

4. Mijenjaju se navike u pronalaženju partnera, zato će biti manje rođenih, a slijede i ekonomske posljedice

Očito je da se mijenjaju kroz povijest razvijani načini dolaska do uspješne reprodukcije uključujući tu i dugotrajne veze i neobavezni seks. Kratkotrajne veze i neobavezni seks ovdje su najviše pogođeni zbog očitog straha od toga je li odabrani partner možda nositelj virusa. Primijećeno je da sada takve kratkotrajne veze zamjenjuju njihove online verzije – sexting, virtualni seks. Upotreba kondoma, naime, ne znači ništa kod prijenosa novog koronavirusa. Iako se dugotrajne veze u tom slučaju nameću kao logična, pa i najpovoljnija alternativa, veliko je pitanje kako će parovi koji su se upoznali online reagirati kada se sretnu uživo. Isto tako, predvidljivo je da će se žene lakše odlučivati za financijski stabilne muškarce, kao što će se i muškarci lakše odlučivati na traženje partnera kada to postignu. I to će sasvim sigurno utjecati i na demografiju.

Jedan dan u KB Dubrava - bolnici prenamijenjenoj u COVID centar BEROŠ POSLAO INSPEKCIJU Što se događa u KB Dubrava? Pacijenti bez analgetika, ne dobivaju obroke, leže goli...

5. Odmicanje od spolnih normi, u porastu je nejednakost spolova

Žene se u ovom scenariju pojavljuju kao izrazito pogođena skupina. Kako je veliki broj djece prisiljen ostati kod kuće zbog nemogućnosti odlaska u školu, tko u obitelji ostaje s njima? Statistike govore i da su do travnja ove godine više radnih mjesta izgubile žene nego muškarci zbog toga što su više radnih mjesta imale u industrijama koje su najviše pretrpjele zbog pandemije. A prema ranijim istraživanjima, svejedno su žene više bile pod stresom zbog odgoja djece nego muškarci. Dijelom je to i zbog onoga što se u nas kolokvijalno naziva biološkim satom, puno kraćim vremenom za zasnivanje obitelji kod žene nego kod muškaraca, zbog čega žene osjećaju veći pritisak. Sve ovo, uz još neke razloge koje studija navodi, moglo bi dovesti do regresije prema tradicionalnim spolnim normama. Gubitak ekonomske neovisnosti kod žena to bi svakako pospješio.

6. Nije zajamčen porast empatije ili suosjećanja

Uvriježeno je mišljenje da nas nevolja zbližava. Pri uraganima, terorističkim napadima, pa i potresima koji smo nedavno i sami iskusili, ne padamo u divljaštvo, nego suprotno, nastojimo pomoći jedni drugima. Smatra se da je društveno distanciranje koje se primjenjuje u ovoj pandemiji najmasovnije djelo suradnje u povijesti čovječanstva. Ljudska je priroda u svojem temelju dobra, a kada je se liši društvenih ograničenja, svi se izjednačimo i postajemo velikodušnijima. Međutim, kod nacija koje su pretrpjele uzastopne pandemije ili katastrofe primjećuje se viša razina introvertiranosti. Pa tako i neke nove studije govore kako društveno distanciranje nije samo čin usmjeren općem dobru, već zaštiti sebe samih. Primjer društva u kojem pandemija nije spojila ljude, odnosno nije pokazala da ljudi postaju boljima i empatičnijima jesu Sjedinjene Države.

7. Ljudi nisu razvili osjećaj za traženje istine

Studija zaključuje kako od pandemija i katastrofa koje su se događale i samo u ovom stoljeću nismo kao čovječanstvo naučili – ništa. Iako smo kroz povijest prolazili kroz stalne prijetnje, počevši od života u malim grupama kojima su prijetili glad, predatori, izrabljivanje, sve do sada nismo evoluirali na način koji bi nas nagnao da razmišljamo o pitanju – što ako? Vidjeli smo što pandemije mogu učiniti, da su stvarne, no opet, u ovoj pandemiji skloni smo teorijama zavjere, nevjerovanju u znanstvene dokaze, samozavaravanju. Čak i pod cijenu dovođenja u pitanje budućnosti onih koji dolaze iza nas. Očito je da nismo razvili predispoziciju koja bi nam omogućila da svijet oko sebe shvaćamo temeljeno na činjenicama. Radije tražimo dokaze koji će poduprijeti naša osobna uvjerenja nego ono što je doista stvarno. Čak se nećemo upuštati u raspravu kojom bismo nekoga razuvjerili od nekog vjerovanja u čistu dezinformaciju.

Tijela preminulih od koronavirusa u Rusiji posljedica koronavirusa Medicinski djelatnik objavio šokantnu snimku nagomilanih tijela: 'Doslovno hodamo nad glavama mrtvih'

8. Borba protiv pandemije traži vlastiti evolucijski proces

Nosimo dvostruko nasljeđe, prolazimo kroz dvije evolucije, genetsku i kulturnu. Genetska je, dakako, daleko sporija od kulturne. Ako znamo da je na snazi ta teorija dvostrukog nasljeđa – kako postići da kulturna, društvena evolucija teče brže, nakon čega bi je pratila i ona genetska, pitaju se znanstvenici. Kao prolazno vrijeme uzeli su izuzetno brzu genetsku evoluciju virusa. Jedan je odgovor vrsta darvinističkog procesa u kojem bi se odabrala meta prirodnog odabira poput smanjenja transmisije virusa, a od različitih ispitivanja virusa uzeli bi se najbolji rezultati do kojih smo došli. Međutim, ako taj proces nije pomno kontroliran, može donijeti više štete nego koristi. I takav proces mora biti imun na političke, korporativne ili nacionalističke interese. Prvi put u povijesti imamo tehnološke mogućnosti da svijet pretvorimo u globalno selo i provedemo jedan takav proces kako bismo suzbili pandemiju.

9. Kulturni evolucijski procesi imat će velik utjecaj na virus

U kolektivnom odgovoru na pandemiju postoje razlike od nacije do nacije. One koje su se kroz povijest susretale s ekološkim i od čovjeka uzrokovanim prijetnjama poput prirodnih katastrofa, bolesti, manjka resursa, invazijama, povezanije su, podložnije striktnijim društvenim normama te imaju nisku toleranciju na odskakanje od tih normi. Nacije koje nisu u povijesti imale tih situacija takve osobine nemaju. I to utječe na prilagodbu prijetnji. Nacije koje su imale sposobnosti da kao čvrsto povezana grupa kažnjavaju neposlušnog pojedinca i lakše odgovaraju na prijetnju brže su se razvijale. Bile su u prednosti nad onima koje to nisu mogle. Ovo se najbolje vidjelo na početku pandemije kada su države poput Japana, Južne Koreje ili Kine lako i brzo odgovorile na prijetnju, dok su ostale imale problem i često kontroverzne odgovore na tu prijetnju. Španjolska, Brazil i Sjedinjene Države imali su – eksploziju.

10. Nastavlja se ljudski razvoj

Iako se prema dosta ovih točaka može zaključiti kako ćemo nakon pandemije neminovno deevoluirati jer žene će teže postizati ekonomsku neovisnost, a rađat će se manje djece pa će neke populacije i izumirati, ipak nije sasvim tako. Prvo, pokazuje se da smo ipak zdraviji, sitiji, bogatiji, sigurniji i obrazovaniji, bez obzira na svoja biološka ograničenja. Naš napredak ne može omesti ni naša priroda čije temelje ne možemo promijeniti, tvrde znanstvenici. Jer, ljudsku narav čine tri kognitivne niše – primijenjeno znanje ili know-how, jezik kojim možemo dijeliti i kombinirati ideje stečene primijenjenim znanjem te društvenost koja nas motivira da sve to kombiniramo s nama sličnima na zajedničku korist.

Zaprati kanal Večernjeg | Autor :

oglasila se
Nakon teškog razdoblja Nives Ivanišević zavapila: 'Ne mogu i ne želim više'
NOVA REVOLUCIJA POLJOPRIVREDE
Star Trek na hrvatskoj njivi: Dronovi snimaju štetnike, AI zbraja kukuruz, traktor sam vozi...
  • Gensoman1000:

    Vi iz medija cenzurirate i negirate znanstvene dokaze ako se ne slazu sa vasim totalitarnim lockdown-om i represivnim mjerama.

  • Avatar Osvetnik Ernesta Fulira
    Osvetnik Ernesta Fulira:

    Najbolje sto ce izaci iz ove pandemije jest da ce covjecanstvo shvatiti da treba odyehbati ove na vlasti i uzeti stvari u svoje ruke. Nikakvo novo normalno nego vracanje normalnom zivotu kakav je izgledao prije godinu dana. Tocka.

  • Avatar Salam_Parizer
    Salam_Parizer:

    sve ovo JE JEDINO mogao SAM SATAN spremit, a VIDIMO da mu POMOĆNIKA ne nedostaje !....😂😂😂😂