Boris Vasiljevič Spaski, ruski šahovski velemajstor i deseti svjetski prvak u šahu, preminuo je danas u 88. godini života, prenosi ruska državna izvještajna agencija TASS. Njegova karijera, obilježena usponima i padovima, ali i nezaboravnim dvobojima, ostavila je neizbrisiv trag u povijesti šaha. Spaski je rođen 30. siječnja 1937. godine u Lenjingradu (danas Sankt Peterburg). Šah je naučio igrati s pet godina, a već s deset godina privukao je pažnju pobjedom nad tadašnjim sovjetskim prvakom Mihailom Botvinikom u simultanoj egzibiciji. Njegov rani trener, Vladimir Zak, prepoznao je izniman talent i usmjerio ga prema profesionalnom šahu. Spaski je brzo napredovao, postavši najmlađi sovjetski igrač koji je postigao rang prvokategornika (s 10 godina), kandidata majstora (s 11 godina) i sovjetskog majstora (s 15 godina).
Međunarodni debi imao je 1953. godine u Bukureštu. Već 1955. godine, kao 18-godišnjak, osvojio je Svjetsko juniorsko prvenstvo u Antwerpenu, a iste godine se plasirao na međuzonski turnir u Göteborgu, čime je automatski stekao titulu velemajstora, postavši tada najmlađi nositelj te titule. Nakon nekoliko godina neujednačenih rezultata, Spaski je promijenio trenera, angažiravši Igora Bondarevskog. Ova promjena pokazala se ključnom za njegov povratak u vrh. Osvojio je svoje prvo prvenstvo SSSR-a 1961. godine. Njegov stil igre postao je svestraniji, kombinirajući taktičku oštrinu s pozicijskom dubinom.
RIP Boris Vasilievich Spassky - the great champion and an extraordinary person with a great sense of humor. I remember a long time ago how during the FIDE Grand Prix we analyzed Caro- Kann a little. He was surprised at how chess had progressed, since no one had played 3.e5… pic.twitter.com/wUoTivwy2E
— Pavel Eljanov (@Eljanov) February 27, 2025
Nakon neuspješnog pokušaja 1966. godine, kada je izgubio od Tigrana Petrosjana, Spaski je 1969. godine ponovno izazvao Petrosjana i ovoga puta pobijedio, rezultatom 12½–10½, postavši deseti svjetski prvak u šahu. Njegova pobjeda označila je vrhunac njegove karijere. Spaski je bio poznat po svom "univerzalnom stilu", sposobnosti prilagodbe različitim protivnicima i stilovima igre. Spaskijevu vladavinu prekinuo je Amerikanac Bobby Fischer 1972. godine u čuvenom "Meču stoljeća" u Reykjaviku. Ovaj meč, odigran u jeku Hladnog rata, imao je ogroman politički i medijski odjek, simbolizirajući sukob dviju supersila. Fischer je pobijedio rezultatom 12½–8½, prekinuvši Spaskijevu trogodišnju vladavinu. Iako je Spaski bio favorit, Fischerova izuzetna forma i psihološka priprema bili su presudni.
Nakon gubitka titule, Spaski je nastavio igrati, ali više nije bio glavni kandidat za svjetski naslov. 1976. godine emigrirao je u Francusku, a 1978. postao je francuski državljanin. Nastavio je ostvarivati zapažene rezultate na turnirima, ali nikada više nije dosegao razinu s kraja 60-ih i početka 70-ih. Godine 1992., Fischer i Spaski odigrali su neslužbeni revanš meč, koji je Fischer ponovno dobio. Spaski je nastavio igrati povremeno do kasnih 90-ih. U kasnijem životu, Spaski je pretrpio nekoliko moždanih udara. Nakon moždanog udara 2010. godine, vratio se u Francusku na rehabilitaciju, a 2012. godine vratio se u Rusiju.
RIP Boris Spassky - A True Legend 👑 pic.twitter.com/p7DD3b4HWK
— agadmator (@agadmator) February 27, 2025
Boris Spaski bio je oženjen tri puta i imao je troje djece. Bio je poznat kao miran i staložen čovjek, ali i kao izuzetno talentiran i svestran šahist. Njegov doprinos šahovskoj teoriji uključuje razvoj Lenjingradske varijante u Nimco-indijskoj obrani i oživljavanje Marshallovog napada u Španjolskoj partiji.
Otvori KEKS Pay
carlsen je najbolji svih veremena, nema dvojbe! da su kasparov i fischer imali mogucnosti i metode ucenja kao magnus - mozda bi bili bolji. ali ako gledamo na taj nacin mozda bi morphy bio nnajbolji, kakva igra za ono doba. nitko nikada nije igrao kao magnus.