Priča o Reliju Dakar nije priča o motorima i brzini, već o preživljavanju. Njezini korijeni sežu u 1977. godinu, u srce libijske pustinje Ténéré. Upravo se ondje, tijekom relija Abidjan-Nica, francuski motociklist Thierry Sabine našao u potpunoj izolaciji. Izgubljen, s neispravnim kompasom i zalihama vode na izmaku, tri je dana i tri noći bio sam, suočen s beskrajnim horizontom pijeska i spoznajom vlastite krhkosti. No, umjesto očaja, u njemu se rodila fascinacija. Spašen u posljednji čas, Sabine nije osjećao strah, već duboko poštovanje prema sili prirode koja ga je gotovo uništila. Odlučio je da to jedinstveno iskustvo, tu mješavinu opasnosti i čiste ljepote, mora podijeliti sa svijetom. Želio je stvoriti izazov koji bi drugima omogućio da osjete ono što je on osjetio: test krajnjih granica u kojem pobjeda nije samo prelazak ciljne crte, već povratak u civilizaciju.
Tako je na drugi dan Božića 1978. godine, s pariškog trga Trocadéro, krenula kolona od 182 vozila u nepoznato. Automobili, motocikli i kamioni započeli su putovanje dugo deset tisuća kilometara, preko Europe i Alžira, Nigera, Malija i Gornje Volte, sve do cilja u Dakaru, glavnom gradu Senegala. Bio je to skup entuzijasta, sanjara i profesionalaca, mješavina običnih ljudi u svojim Renaultima 4 i iskusnih vozača na modificiranim strojevima. Nitko zapravo nije znao što ih točno čeka. Od te početne skupine, samo su 74 tima uspjela završiti epsko putovanje. Prvi pobjednik u povijesti utrke bio je Cyril Neveu na motociklu Yamaha, no svi koji su stigli do obala Atlantika bili su pobjednici.
Personas | Thierry Sabine https://t.co/b69qNZPI7z
— Revista Supporter (@ReSupporter) January 2, 2026
Ono što Reli Dakar čini najtežim na svijetu nije samo njegova duljina, već surova i nepredvidiva priroda terena. Sudionici se svakodnevno suočavaju s krajolicima koji se neprestano mijenjaju, od podmuklih pješčanih dina koje mogu progutati vozilo u trenu, preko dubokog blata koje se lijepi za kotače, do oštrih kamenih staza koje uništavaju gume i ovjese. Dnevne etape često su duže od osamsto kilometara, a voze se satima, ponekad i noću, uz minimalnu mogućnost za odmor ili popravke. Utrka je otvorena za sve, od amatera koji su uložili životnu ušteđevinu za ostvarenje sna, do tvorničkih timova s milijunskim proračunima.
Tijekom godina, mitska ruta od Pariza do Dakara postala je žrtva geopolitičkih okolnosti. Posljednji put je utrka krenula iz francuske prijestolnice 1994. godine, a kasnije se start selio u druge europske gradove. Međutim, pravi prekid s tradicijom dogodio se 2008. godine. Zbog izravnih terorističkih prijetnji u Mauritaniji, organizatori su, samo dan prije početka, bili prisiljeni otkazati cijeli događaj. Bio je to šok za svijet automobilizma i jasan znak da Afrika više nije sigurno igralište za karavanu. Duh Dakara bio je na kušnji, no nije slomljen. Organizatori su donijeli hrabru odluku i cijeli događaj preselili na drugi kontinent, otvorivši novo poglavlje u povijesti relija. Od 2009. do 2019. godine, Reli Dakar pronašao je novi dom u Južnoj Americi. Umjesto saharskog pijeska, natjecatelji su se suočili s novim izazovima: surovom pustinjom Atacama u Čileu, vrtoglavim visinama Anda u Boliviji i tehnički zahtjevnim stazama Argentine. Iako su mnogi puristi bili skeptični, južnoameričko izdanje pokazalo je da esencija Dakara nije vezana za geografsku lokaciju, već za duh avanture i težinu iskušenja. Reli je zadržao svoju reputaciju najtežeg ispita izdržljivosti, privlačeći stotine natjecatelja i milijune gledatelja svake godine. Prolazeći kroz zemlje poput Perua i Paragvaja, utrka je ispisala nove legendarne priče, dokazujući da se Sabineova vizija može ostvariti bilo gdje na svijetu gdje postoje divljina i izazov.
🕊🌹François-Xavier Bagnoud, Thierry Sabine, Daniel Balavoine, Nathalie Odent, Jean-Paul Le Fur....14 janvier 1986 ! Une tendre pensée pour eux ! pic.twitter.com/lArtQFriMb
— Ⓖⓔⓝⓔⓡⓐⓣⓘⓞⓝⓢ60708090📼🎙️✨ (@Generations7080) January 14, 2025
Nakon desetljeća u Južnoj Americi, 2020. godine uslijedila je nova selidba. Reli Dakar stigao je u Saudijsku Arabiju, zemlju čiji beskrajni pustinjski krajolici neodoljivo podsjećaju na originalne afričke terene. Ovaj potez označio je povratak korijenima, s fokusom na navigaciju kroz golema, otvorena prostranstva i tehnički zahtjevne dine. Utrka se ponovno našla u svom prirodnom okruženju, a natjecatelji su se morali prilagoditi novoj vrsti pijeska i stijena. S planom da ostane na Arapskom poluotoku najmanje do 2030. godine, Dakar je započeo svoju treću eru. Natjecanje se i dalje odvija u pet glavnih kategorija: motocikli, automobili, kamioni, quadovi te sve popularnija kategorija lakih prototipova poznatih kao Side-by-Side (SxS) vozila. Iako je najavljeno da će kategorija quadova biti ukinuta od 2025. zbog sve manjeg broja sudionika, duh natjecanja ostaje nepromijenjen.
Utrka tako opasna i nepredvidiva neizbježno stvara legende, ali i uzima danak. Najveća tragedija dogodila se 1986. godine, kada je osnivač Thierry Sabine poginuo u padu helikoptera tijekom nadgledanja utrke u Maliju. Njegova smrt zacementirala je status Dakara kao događaja u kojem su natjecatelji i organizatori svakodnevno na rubu, ali je ujedno ojačala odlučnost da se njegova ostavština nastavi. Kroz desetljeća, Dakar je stvorio svoje heroje. Francuz Stéphane Peterhansel, poznat pod nadimkom "Gospodin Dakar", postao je najuspješniji natjecatelj u povijesti s nevjerojatnih trinaest pobjeda, šest na motociklu i sedam u automobilu. Povijest je ispisala i Njemica Jutta Kleinschmidt, koja je 2001. godine postala prva i do danas jedina žena koja je osvojila ukupnu pobjedu u najprestižnijoj kategoriji automobila, dokazavši da su u pustinji odlučnost i vještina jedino što se računa.
Stéphane Peterhansel's very special 1989 Yamaha YZ535 Supermoto, built by Team Sonauto in France and featured by the guys at BikeBound.
— Uncle B 😎 (@brygsi) December 25, 2024
Merry Christmas 🎅 pic.twitter.com/qHCdnGdtqv
Iako je srž Dakara ostala ista, reli se neprestano razvija i prilagođava vremenu. Prepoznajući bogatu povijest, organizatori su uveli kategoriju Dakar Classic. U njoj sudjeluju povijesna vozila, automobili i kamioni koji su se natjecali u zlatno doba utrke, a cilj nije brzina, već regularnost i preciznost u praćenju zadanog vremena. Istovremeno, Dakar gleda i prema budućnosti uvođenjem programa Mission 1000. Ova inovativna kategorija posvećena je vozilima s alternativnim pogonima, poput električnih i hibridnih na vodik, koja se natječu na kraćim dionicama kako bi testirala tehnologije s nultim emisijama u najtežim mogućim uvjetima.
Nadmetanje se nastavlja, a 48. izdanje Relija Dakar, zakazano za siječanj 2026. godine, ponovno će testirati granice u pustinjama Saudijske Arabije. S početkom i krajem u gradu Yanbu na obali Crvenog mora, natjecatelje čeka prolog i dvanaest iscrpljujućih etapa. Ruta duga oko osam tisuća kilometara uključivat će dvije maratonske etape, gdje će vozači biti prepušteni sami sebi, bez pomoći svojih timova.
Tihomir Filipović postao prvi Hrvat koji se usudio okušati u ovom nevjerojatnom izazovu. U svojem Land Roveru T2, 1990 godine, Filipović ne samo da je sudjelovao, već je i uspješno stigao do cilja, što je samo po sebi golem uspjeh. Završio je kao 77. u ukupnom poretku i među vodećima u svojoj klasi. Krajem devedesetih, fokus hrvatskih nastupa prebacio se na jednu od najzahtjevnijih i najopasnijih kategorija, onu motociklističku. Tu je scenu obilježio Patrik Polimac, koji je 1999. godine završio utrku na 47. mjestu. Dvije godine kasnije, vratio se još jači i iskusniji te je svoj rezultat popravio, osvojivši izvanredno 45. mjesto. Taj njegov plasman do danas je ostao najbolji službeni rezultat koji je neki Hrvat ostvario na motociklu u povijesti Dakara. Iste godine kad je Polimac debitirao, na startu se pojavio i Dražen Ćurić, no njegova je avantura, nažalost, rano prekinuta zbog odustajanja. Ćurić se godinama kasnije, točnije 2010., vratio na Dakar, ali ovoga puta u automobilu, s Krešimirom Kolegom kao suvozačem. Novi milenij donio je nove hrvatske posade koje su sanjale o ciljnoj rampi. Među njima su se istaknuli Martinčević i Frčko, koji su svoj prvi od četiri nastupa zabilježili 2002. godine. Njihova upornost i odlučnost konačno su se isplatile 2005. kada su uspjeli završiti reli, osiguravši 72. mjesto. U novijoj eri, jedno od najprepoznatljivijih imena postao je Daniel Šaškin, koji je u više navrata testirao svoje granice. Godine 2009., dok se reli već preselio u Južnu Ameriku, Šaškin je s suvozačem Damirom Brunerom stigao do šeste etape, no tada ih je zaustavio kvar na sustavu za hlađenje. Deset godina kasnije, 2019., vratio se u tandemu sa Sašom Bittermanom, ovoga puta u atraktivnoj i brzorastućoj SxS kategoriji, vozeći Can Am Maverick X3 i pokazujući prilagodljivost novim trendovima u svijetu relija.
No, Dakar nije samo priča o vozačima; suvozači su tihi heroji koji dijele jednaku opasnost i odgovornost. Zadranin Tomislav Glavić jedno je od tih imena, sudjelujući na reliju 2014. i 2016. godine. Njegova karijera, nažalost, služi i kao surovi podsjetnik na rizike koje ovaj sport nosi. Tijekom izdanja 2019. godine, dok je bio suvozač Martinu Maldonadu, doživio je tešku nesreću već na samom početku prve etape, pri čemu je zadobio ozljedu kralježnice. U priču o Hrvatima na Dakaru vrijedi ubrojiti i Borisa Garafulica, čileanskog vozača hrvatskih korijena, koji je u svojih osam nastupa dva puta završio na sjajnom 11. mjestu, na korak do top deset poretka.
Posljednjih nekoliko godina svjedočimo renesansi hrvatskog sudjelovanja, a u središtu pozornosti je proslavljeni reli vozač Juraj Šebalj. Svojim nastupima u brzorastućoj "Classic" kategoriji, koja slavi duh starih dana relija, Šebalj je donio novu razinu uzbuđenja i profesionalizma. Na izdanju 2024. godine, s suvozačem Ivanom Vidakovićem u Nissan Terranu II, ostvario je fantastičan rezultat završivši kao deseti u ukupnom poretku kategorije. Posebno je zabljesnuo u posljednjoj etapi te godine, gdje je osvojio treće mjesto i pokazao da se može nositi s najboljima. No, kruna dosadašnje karijere stigla je na reliju Dakar 2025. u Saudijskoj Arabiji. U timu s novim navigatorom Sinišom Crnojevićem, u vozilu TH Trucks / Toyota Land Cruiser, Šebalj je ispisao povijest ostvarivši premijernu etapnu pobjedu za jednu hrvatsku posadu u Classic kategoriji. Trijumfirali su na zahtjevnoj šestoj etapi od Haila do Duwadimija, a tijekom utrke držali su i visoko peto mjesto u ukupnom poretku
Otvori KEKS Pay
