Kad se spomenu stari zagrebački plesnjaci, mnogima se vrate slike dvorana ispunjenih smijehom, vinila koji lagano pucketaju, dotjeranih cipela i onog posebnog uzbuđenja prije izlaska. Emisija "Plesnjak" na Radio Sljemenu u eter vraća upravo taj duh pa njezina sve brojnija publika može uživati u atmosferi nekadašnjih plesnih večeri, uz podsjećanje kak' je to nekad bilo: kad se moralo dojti doma na vrijeme, što je bilo pristojno, a što ne, koji su ritmovi dizali sa stolca te kakva su obleka i šuze bili obavezni za pravi izlazak. Prepoznata i od struke i od publike, emisija je ove godine nominirana za Večernjakovu ružu u kategoriji za radijsku emisiju godine. O tome kako je nastao "Plesnjak", zašto je nostalgija naišla na tako snažan odjek kod slušatelja i kako se bira glazba koja vraća u neka druga vremena, razgovaramo s urednicom emisije Jelenom Ucović i glazbenom urednicom Jelenom Balent.
Kako ste reagirale kad ste saznale da je "Plesnjak" nominiran? Je li odmah pao mali ples u redakciji?
Jelena Ucović: Plesu se prepustim tek kad znam da je sve na svom mjestu: posao organiziran, snimanja odrađena, playlista uređena… a saznanje da je emisija "Plesnjak" nominirana za Večernjakovu ružu doživjela sam kao veliko priznanje i obvezu u isti mah: kako ćemo opravdati to priznanje i povjerenje? Čini mi se da sad emisija treba 'štimati' još više pa razmišljam, organiziram i radim sto na sat.
Jelena Balent: Plešemo mi svaki petak! Nominacija je neočekivano i lijepo iznenađenje. Četiri sezone emitiranja, suradnje, truda, plesa, pjesme... Nominacija nam je poticaj da budemo još bolji!
Kako biste u nekoliko rečenica definirale što je "Plesnjak"? Je li to više nostalgija, živa kronika zagrebačkih plesnjaka ili nešto drugo?
Jelena Ucović: "Plesnjak" je posveta zlatnom vremenu zagrebačkih plesnjaka kad se u gradu moglo plesati uz desetke big bendova. Svjesne smo, međutim, da naša draga publika koja je čagala pedesetih godina već ima unuke u četrdesetima, a između njih je generacija zagrebačkih 'električara' pa disco klubova… dakle, nema razloga da "Plesnjakom" ne obuhvatimo posljednjih sedamdeset zagrebačkih godina, s obzirom i na bum latinoameričkih plesnih tečajeva i plesnjaka od devedesetih do danas.
Jelena Balent: Dodala bih samo da "Plesnjak" jest svojevrsna nostalgija, ali istodobno je i aktualan. Ljudi vole glazbu i ples, jer djeluju iscjeljujuće, ispunjavaju i nadahnjuju, čine život ljepšim, povezuju generacije. Baš kao i Radio Sljeme cijelim svojim programom.
Tko sve čini ekipu iza "Plesnjaka" i kako djelujete kao tim?
Jelena Ucović: Naš mali tim čine glazbena urednica Jelena Balent, ja kao urednica emisije i tonski realizatori. Uhodale smo se u protekle tri godine i imamo gotovo šablonski dogovor: obično urednica odabere gosta, konzultira se s glazbenom urednicom o tijeku razgovora, koji obično unaprijed snimamo, uz glazbeni aranžman glazbene urednice primjeren gostu i temi. Osim toga, od ove, četvrte sezone jednom mjesečno emitiramo uživo iz studija 'Mozart' Hrvatskoga radija – pozovemo plesne bendove i goste zanimljive kroz prizmu plesa. A napravili smo i korak dalje: krajem prošle godine organizirali smo prvi "Plesnjak" na otvorenom. Bilo je to na Zrinjevcu u sklopu Zagrebačkog adventa, ujedno naše prvo iskustvo prave čage uz bend i plesače na podiju i možemo reći da je bilo odlično. Unatoč hladnoći, uz nas su plesale sve generacije – od bebača do vremešnijih Zagrepčana. To iskustvo jedva čekamo ponoviti.
FOTO Nezaboravna večer! Nina Badrić treći put je rasprodala Lisinski, pogledajte atmosferu na magičnom koncertu
Jelena Balent: Dvije Jelene čine temelj emisije, a tehnička ekipa u studiju i na vanjskim lokacijama, poput Adventa, daje "Plesnjaku" živost i produkcijsku kvalitetu. Profesionalnost i angažman tehničara i ton-majstora, njihov osjećaj za eter te iskustvo rada na terenu važan su dio identiteta ove emisije. Riječ je o pravom timskom radu koji se osjeća u svakom izdanju.
Koliko pažljivo birate pjesme? Vodite li se intuicijom, reakcijama publike ili vlastitim uspomenama?
Jelena Balent: Izbor pjesama prilagođen je gostu, temi i razdoblju kojim se bavimo u našem vremeplovu, kao i autorskom senzibilitetu, uz nezaobilazne skladbe koje su obilježile desetljeće o kojem je riječ. Naravno, istražujem pjesme koje su se zaista svirale i na koje se plesalo ili još uvijek pleše. Bira se pomno, a katkad i intuitivno. "Plesnjak" je, osim toga, svaki put svojevrsno istraživanje. Prijedlozi publike uvijek su dobrodošli, slušatelji nas katkad sami podsjete na neku zaboravljenu pjesmu...
Javljaju li vam se slušatelji s osobnim pričama vezanima za pjesme i plesnjake iz mladosti – i što vas je najviše dirnulo?
Jelena Ucović: Dirljiva je bila priča jedne slušateljice koja je pred kraj Drugog svjetskog rata na plesnom podiju ugledala vojnika nesigurnog u plesnim koracima. Te ga je večeri podučila plesu, nakon čega su se njihovi putevi razdvojili. Ponovno su se susreli tek mnogo desetljeća poslije, sasvim slučajno, kada je ona već bila baka i s obitelji bila u restoranu. Ondje je iznenada ugledala svoga nekadašnjeg plesnog partnera, prepoznala ga i prišla mu. I on se prisjetio njihova kratkog, ali upečatljivog plesnog susreta. Lijepo su razgovarali, no jesu li tada ponovno zaplesali, ostalo je nepoznato.
Koliko je važno da na radiju i danas ima emisija koje usporavaju vrijeme i vraćaju "stari osjećaj" slušanja?
Jelena Ucović: To je iznimno važno za Radio Sljeme. Slušatelji nam često kažu da im je radio na frekvenciji 88,1 upaljen 24 dana dnevno, noću ga tek stišaju, a često imaju i po dva-tri prijamnika u različitim prostorijama. Generacijama nas slušaju iste obitelji. Uz nas odrastaju i praunuci naših vjernih slušatelja. Radio Sljeme sluša se i u naslonjaču i usput u automobilu. Zato su nam i prioriteti takvi: brza i pouzdana informacija, izdašna edukativnost i kvalitetna glazba u zagrebačkom tonu i generacijskom opsegu.
Jelena Balent: Dodala bih i da je slušanje glazbe nekoć bilo sastavni dio nastave Glazbenog odgoja. Radio Sljeme tu praksu njeguje na svoj radijski način, što predstavlja još jednu od prepoznatljivih odlika ovoga programa.
Kako današnji mladi slušatelji doživljavaju plesne hitove prošlih desetljeća – kao retro, kao nova otkrića ili kao "maminu glazbu"?
Jelena Ucović: Oni poznaju stariju glazbu. Nedavno sam gledala stare videosnimke na kojima se moja djeca u pelenama igraju u dnevnoj sobi, a u pozadini svira Radio Sljeme. Mladi znaju tekstove evergreena i to im je više ili manje dio opće kulture. Novi glazbenici poput Martina Kosovca, primjerice, inspiriraju se starom glazbom i uvrštavaju je u svoj repertoar. Neki kažu da je u glazbi ionako sve napisano. Važno je, međutim, znati tko je što napisao, tko je autor, a tko je obradio pjesmu – i na tome graditi budućnost. Radio Sljeme odlična je podloga za glazbenu kulturu mladih.
Jelena Balent: Mladima su plesni hitovi prošlog stoljeća istodobno i retro, i nova otkrića, ali ponekad i "mamina glazba". Privlači ih taj spoj nostalgije i autentičnosti, jer riječ je o razdobljima snažne i kvalitetne glazbene produkcije iz koje se i danas može mnogo naučiti. U prilog tome govore brojni cover bendovi, tematske plesne večeri u kafićima i klubovima te glazbenici koji i danas njeguju upravo takav repertoar.
Tko će vam biti u pratnji na dodjeli Večernjakove ruže 20. 3. u HNK?
Žena koja je sve zakuhala – glavna urednica Sljemena Tanja Baran!
Otvori KEKS Pay
