Naslovnica Premium Analize i intervjui

Jelić: S 15 godina su mi stavljali pištolj na čelo. Oprostio sam i pozvao Srbe da se vrate

- Moja obitelj izašla je iz Knina 1992. kamionom preko Bosne, vozio nas je Srbin
12. kolovoza 2018. u 14:12 227 komentara 53983 prikaza
Foto: Privatni album/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/12

Marko Jelić, 42-godišnji gradonačelnik Knina, nema “dvojnika” na hrvatskoj političkoj sceni. U četvrt stoljeća, koliko se bavim novinarstvom, nisam kod nijednog gradonačelnika, načelnika, ni političara državne razine naišao na toliku razinu staloženosti, pa čak i kad je riječ o najtežim pitanjima. I ne, to nije profesorski pristup kakav bi se možda mogao očekivati – jer Marko Jelić je doktor molekularne biologije koji je nakon progonstva u Zadar doktorirao u Njemačkoj, ali se i vratio u Hrvatsku te s 29 godina postao dekan veleučilišta.

Marko Jelić | Autor : Duško Jaramaz/PIXSELL Foto: Duško Jaramaz/PIXSELL

Čovjek kojem je jedna od strasti oružje jednostavno ne vidi smisao u eksplozivnosti i u eksplozivnim izjavama. U razgovoru s gradonačelnikom politički, barem u kolovozu, svake godine najuzavrelijeg grada, u svakom trenutku definitivno i isključivo osjećate nastojanje da Knin krene dalje.

Osjećate i da zacjeljuju rane koje je i ovaj kninski Hrvat zadobio još kao dijete kada su mu, pred rat, stavljali nož pod grlo, uperivali pištolj glavu...

Aleksandar Vučić tomislav krasnec Vučićeva laž koja ne smije i neće proći

Unatoč tome, on Srbima ne sudi i zazire od kolektivne krivnje. Sada želi da Knin preživi i zato se angažirao politički i na prošlim lokalnim izborima pobijedio je HDZ. U prošlom broju Večernjaka u malom intervjuu od tri pitanja izjavio je kako je pobjednička Oluja oslobodila i kninske Srbe od loše Miloševićeve politike.

Baš u trenutku dolaska u ured gradonačelnika na veliki intervju Jelić je čitao prozivke ministra vanjskih poslova Srbije Ivice Dačića.

Ana Brnabić Ana Brnabić: 'Vučić nije govorio ništa fašistički, jedini fašizam sam čula u Glini na koncertu Thompsona'

Dačić vas naziva zločincem. Kako ste to doživjeli?

Mogu razumjeti frustracije koje proizlaze iz onoga što se događalo u vrijeme Oluje. No, mogu jedino razumjeti frustracije koje ima običan čovjek. Mislim da to treba odmaknuti od političke demagogije. Znam kako sam se ja osjećao kad sam par godina prije Oluje odlazio iz Knina i zbog drugih neprilika koje je prouzročio netko drugi.

Dakle, samo onaj tko je to proživio zna kako su se ljudi osjećali u toj koloni. Mislim da ti iz Srbije koji prozivaju i napadaju nisu bili u koloni s tim ljudima i nije u redu da politiziraju na takav način. Evo jedne konkretne ponude vladi Republike Srbije odnosno predsjedniku Srbije Vučiću i ministru Ivici Dačiću. Prosječna dob srpskog stanovništva u Republici Hrvatskoj je 67 godina. U Kninu se susrećemo s problemom brige o starijima i nemoćnima.

 | Autor : Hrvoje Jelavić Foto: Hrvoje Jelavić

Iako se naš sustav ponaša jednako prema svima, evo prijedloga za vlast Srbije s obzirom na to da je 23 posto naših žitelja srpske nacionalnosti: neka naprave jedan starački dom u Kninu ili okolici. Na taj način će se zaposliti mlade ljude, među njima i Srbe, i poboljšati skrb o starijim osobama kojima je ona doista potrebna. To sam im već nudio i nudim im opet.

Neću komentirati tvrdnje Ivice Dačića da sam ja zločinac. Dovoljno je pogledati moj životopis.

Dačić se referirao na vašu izjavu da je Oluja oslobodila i Srbe od loše politike...

Ja ovdje živim s korektnim i dobrim ljudima koji su moji sugrađani, često i prijatelji. Oni su zajedno, a to znači svi, dakle i domicilni Hrvati i Srbi, i Hrvati koji su došli iz BiH, ali i iz Srbije i Vojvodine, bili pod tim djelovanjem nekih loših ljudi i loše politike. Svi mi u Kninu želimo normalno živjeti i ne želim se baviti demagogijom ni politikantstvom.

Milorad Pupovac Odjeci Pupovčeva posjeta Srbiji Svi ga prozivaju, Pupovac šuti, ne ograđuje se od Vučićevih izjava

To nije moj posao i za to nisam izabran. Imam svoj stav o tome, ali je bitnije da sam ja gradonačelnik ovoga grada i da su mi svi ljudi jednaki, bez obzira na to tko su i što su, i da razumijem sve patnje.

Koliko je Srba uopće sada u Kninu, ima li zaposlenih u gradskoj upravi?

Srba je 23 posto. Ako biste uzeli zadnji popis, prema kojem je bilo više od 15.000 stanovnika, u Kninu je službeno oko 3500 Srba. No u stvarnosti je cijela populacija Knina značajno smanjena i računamo da nas ima oko 10.000 stanovnika. Onda je realno očekivati da je u Kninu oko 2000 do 2500 građana srpske nacionalnosti.

Knin: Koncert Miroslava Škore i Lidije Bačić povodom 23. obljetnice VRO Oluja Koncert u Kninu Miroslav Škoro i Lidija Bačić pjevali na proslavi Oluje

U Kninu je zamjenik gradonačelnika srpske nacionalnosti i to prema zakonu i on je jednak svim mojim zamjenicima u svim pravima i ima ovlasti potpisa, zamjenjuje me kad me nema i ima svoja zaduženja koja nisu vezana samo uz nacionalna pitanja već i uz infrastrukturu, što je u Kninu jako velik segment posla.

Čovjek to normalno odrađuje, mi ovdje uredno živimo i ne brojimo krvna zrnca kad se ljudi zapošljavaju u gradsku upravu. Tako je bilo i u vrijeme dok sam bio dekan. Među mojim najboljim prijateljima ima i Srba. Biti Srbin nije prepreka za bilo što. Ili znaš raditi ili ne znaš, a to je jedini kriterij prema kojem ova gradska uprava bira i na koji će birati ljude.

Čini mi se da i Republika Hrvatska u tome ima sve jasniji stav koji je u biti onaj ljudski, civilizacijski doseg koji kršćanstvo od početka i postavlja.

Marko Jelić, gradonačelnik Knina | Autor : Hrvoje Jelavić/PIXSELL Foto: Hrvoje Jelavić/PIXSELL

Već ste spomenuli da su se u Knin doselili i Hrvati koji su prognani ili izbjegli iz BiH i Vojvodine. Koliko je zapravo autohtonog stanovništva danas u Kninu?

Hrvati su napustili općinu Knin 1991. i 1992. godine i bilo nas je oko sedam posto. Od ukupno oko 50.000 stanovnika, Hrvata je bilo oko 3500. Sada se vratio jedan dio nas Hrvata koji smo otišli početkom 90-ih godina. Nakon vojno-redarstvene akcije Oluja otišao je veći dio srpskog pučanstva, no jedan dio je ostao, a potom se i dio vratio.

Vjerujem da je autohtonog stanovišta u Kninu sada nešto više od polovine ukupnog broja stanovnika.

Široki Brijeg JOZO PAVKOVIĆ Zašto je srpski agresor raketirao Široki Brijeg 
dok je HV oslobađao Knin

Biste li vi kao gradonačelnik Knina bili spremni pozvati one koji su otišli 1995. da se vrate u Knin?

To sam već napravio i to prošle godine kada sam bio pod velikim udarom desno orijentirane politike. Pozvao sam Srbe iz Knina da se vrate u Hrvatsku jer je ovo i njihova domovina. Ovdje su njihovi domovi, ali i njihovi grobovi.

Ovdje su njihovi preci koji su živjeli zajedno s našim precima i u prošlosti činili antemuralis kristiantatis, obrambeni zid Zapadne Europe od Osmanskog Carstva.

branitelji Mate Mijić Oluja za Srbe nije najveća tragedija nego jedan od boljih epiloga rata

Pretpostavljam da pozivate one koji nisu počinili zločine...

Naravno, to nije upitno. No, nešto bih i dodao. Treba izbjegavati politiku koju nameće osjećaj kolektivne odgovornosti. Nama Hrvatima nametnut je nakon Drugog svjetskog rata osjećaj kolektivne odgovornosti za nešto što se prethodno dogodilo i nametalo nam se da smo ustaše i da su Hrvati podržavatelji etničkog čišćenja nehrvata, a prije svega Srba iz područja koje je ta kvazitvorevina NDH zauzimala, što osobno prezirem jer je netko zloupotrijebio težnju hrvatskog naroda za samostalnošću dugu više od 900 godina. S druge strane, komunizam je hrvatskom narodu napravio jako puno zla.

Treba naglasiti da je moderna Hrvatska izrasla na antifašističkim temeljima, Hrvatima se nije smjela nametati kolektivna odgovornost zbog onih koji su počinili zločine u NDH. S druge strane danas bi desničari kod nas trebali znati da pripadnik desnog pokreta znači voljeti svoju zemlju, a u našoj Hrvatskoj zemlji imamo i Srbe koji su također Hrvatska i na Srbe također ne treba stavljati kolektivnu odgovornost koja se ipak nametala još od 1929. godine i smrtonosnog napada Puniše Račića na Stjepana Radića i druge u skupštini u Beogradu.

U 90-im godinama većina Srba u Kninu i nije bila za hrvatsku državu, odnosno bili su za srpsku državu. No, siguran sam da većina Srba nije htjela srpsku državu izgrađenu na zločinu koji se događao prema Hrvatima.

Već ste istakli da ste kršćanin i da ste oprostili ono što se vama osobno dogodilo... Možete li ispričati što vam se događalo dok niste napustili Knin?

Bilo je tužno i opasno. Mi smo 6. ožujka 1992. uspjeli izaći iz Knina preko Bosne kamionom iz Livna. Vozio ga je jedan Srbin i tada u Bosni još nije bilo sukoba. Platili smo mu dosta novca i on nas je dovezao u Zadar, koji je te noći stravično granatiran. Pri odlasku iz Knina spasilo nas je to što je vozač kamiona bio Srbin jer smo mogli proći punktove i kontrole.

>> Pogledajte tko je od poznatih došao u Knin na proslavu Dana pobjede

1 / 22
Na Kninskoj tvrđavi obilježava se Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan branitelja i 23. obljetnica Vojno-redarstvene operacije Oluja.

Morali smo otići iz Knina. Ja sam došao u školu, imao sam 15 godina, a uperivali su mi pištolj u glavu jer sam Hrvat i jer mi je otac Ante, a još prije rata nekoliko njih iz susjednog sela stavilo mi je nož pod grlo i pitalo me što sam. Bilo je teško, ali želim suživot i kršćanski je oprostiti. Oprošteno je.

Je li vas ipak iznenadilo što su vaši sugrađani Kninjani pokrenuli pobunu protiv hrvatske države?

Pa i nije. Moj otac je to očekivao. On je još 80-ih zbog svojih prohrvatskih stavova bio prozivan na informativne razgovore. Govorio je tada “bit će rata”. Sjećam se da su dvije kuće Jelića prve na početku rata u Hrvatskoj bile minirane, odnosno ispred kuće je bačen dinamit i pucano je. No, treba ostaviti te stvari iza sebe i prepustiti vremenu da još malo prođe.

Ministri poručili Vučiću: 'Suoči se s činjenicom da je Domovinski rat bio pravedan, a Srbija agresor'

Kakvo je stanje s demografijom u Kninu?

Ove godine je trend povećanja broja rođenih u odnosu na prošlu godinu u Kninu u isto vrijeme. Ako se tako nastavi, bit će dobro, no, nažalost, i prošle godine imali smo oko dvostruko više umrlih u odnosu na rođene. Pokušajmo okrenuti taj trend i stvoriti dobre uvjete za život. Za djecu treba imati vremena. Ja imam četiri kćeri, ali premalo vremena jer, osim što sam gradonačelnik, i dalje predajem na veleučilištu.

Kako promijeniti trend iseljavanja iz Hrvatske i Knina? I vi ste svojevremeno otišli iz Hrvatske pa se može pretpostaviti da će se u potrazi za znanjem i boljom prilikom na to možda odlučiti i vaša djeca...

Pa to je cilj. Tom logikom funkcionira i Država Izrael. I Švedska i Finska i drugi. Cilj je da se u tih nekoliko godina usavrši jezik, stekne znanje i iskustvo, promijeni nekoliko pozicija ili država i gradova i da naučite način života i razmišljanja i ono što vrijedi inkorporirate kod nas kako biste pospješili uspješnost naše zemlje. Ovdje se dobiva jedno, a vani drugi iskustvo i to je dobro za razvoj Hrvatske i našim mladim ljudima treba osigurati povratak.

 | Autor : Hrvoje Jelavić Foto: Hrvoje Jelavić

Idemo ipak još malo u prošlost, Knin je nekad bio grad željezničara i vojnika...

Knin će uvijek biti vojnički grad. Ovo je centar Hrvatske. Knin je najvažniji grad u cijeloj Hrvatskoj kada se gleda cijela povijest. Knin je uvijek bio i bit će vojnički grad i to i ova utvrda pokazuje. Što se tiče željeznice, mi smo 200 godina bili željeznička država i imamo vrhunske stručnjake, no nažalost to više nismo, zavladao je sustav koji je u razvoju Hrvatske zaobišao željeznice.

Da se malo našalim, tu nam jedino Kinezi mogu pomoći, ali koristi koje bismo imali od razvoja željeznice bile bi nemjerljive. Nažalost, željeznica je u Kninu prošlost...

Dalić Gotovina VODIO UTAKMICU Dalić u Kninu na proslavi Oluje: Poslao snažnu poruku i dao poklon Gotovini

Kako biste opisali Knin danas?

Knin je gradić sa svim svojim posebnostima. Naravno da smo poznati i kao grad s najvećom tvornicom vijaka. No, želim da Knin bude prepoznat i kao jedno povijesno središte. Želimo se afirmirati u poljoprivredi i znanosti, primjerice imamo i najmlađeg hrvatskog akademika. Imamo niz uspješnih poduzetnika koji nažalost žive izvan Knina, a mi smo ovdje nekako sami sebe stisli i živimo preležerno. Naši ljudi ovdje uglavnom ništa ne poduzimaju, a kad dođu van, odmah su oni ti koji zapošljavaju neke druge. To treba promijeniti.

Preduvjet za razvoj Knina trebalo bi biti i selo. U selima od Knina do Gračaca nema gotovo nikoga...

Ma tu uopće više nema nikog. To je prestrašno i rezultat je nakaradnih politika koje su i započele sve ove ratove, to nije slučaj samo kod nas nego i u susjedstvu. Gradovi su se uvijek popunjavali iz sela, a sada više nemaju tu mogućnost jer sela su pusta.

Krešimir Končevski 'OLUJA JE ZA SVE' Pjevač Zadruge: Znate koliko je nas pisalo pjesme za vrijeme rata na bojištu s nostalgijom za mirom

Stoga sam nedavno i izjavio da ako se u ta sela ljudi ne žele vratiti, neka se omogući način da u njima borave migranti odnosno da se onima koji bi došli omogući korištenje te imovine uz naknadu vlasnicima ako postoji interes. Tu treba pokrenuti cijeli sustav jer bez sela nema grada.

Ima Kninjana koji još uvijek nemaju struje?

Koliko ja znam, svi imaju struju. Nisam još dobio prigovor da to nije riješeno onima koji su podnijeli zahtjeve. Obično traže javnu rasvjetu ili cestu, ali da to nije riješeno, nisam upoznat. Što se tiče vode, stvar je u nekim slučajevima sporna zbog složene vodovodne infrastrukture, ali te slučajeve rješavamo fiskalno, odnosno ljudima šaljemo cisterne s vodom.

DAN POBJEDE PROTIV DANA PORAZA Teslin duh ne može u Knin: Između Hrvata i Srba još stoje ‘balvani’

Otkad ste došli na mjesto gradonačelnika, stalno ističete nužnost prometne odnosno cestovne povezanosti Knina.
Knin je ostao izoliran projektiranjem autoceste koja ga je zaobišla. Ponosan sam na proboj Svetog Roka i Dalmatinu, ali Knin se nije smjelo zaobići. Sada ga treba spojiti na brzu cestu koja je projektirana prije 40-ak godina i koja je dijelom od Žegara prema Oćestovu već i građena.

Mi bismo dobili spoj na autocestu kod Posedarja ili čvora Zadar 2 i vjerujem da ta investicija nije prevelika, a bila bi presudna za razvoj Knina, o kojem svi govore. To bi pomoglo i zaleđu Obrovca i Benkovca.

U uvodu razgovora rekli ste da znate kako Knin može preživjeti, ali i dobro živjeti.

Sve počinje s Olujom, pa tako i priča o razvoju Knina.

Knin | Autor : Dusko Jaramaz/PIXSELL Foto: Dusko Jaramaz/PIXSELL

Ovaj put govorimo o turističkoj Oluji, zar ne?

Dakle, tijekom obilježavanja Oluje u gradu mnogi zarade. I ugostitelji i oni koji iznajmljuju sobe. To nije puno, ali je putokaz već godinama, a na Vladi RH je da pomogne, u ovom slučaju doniranjem zemljišta odnosno 12 hektara vojarne, dakle zemljišta uz samu Krku, koje je naša jedina prava šansa.

U vrijeme obilježavanja Oluje nema slobodnog kreveta, nemamo dovoljno kapaciteta. Izgradnjom onoga što bi niknulo uz Krku i za što već postoje potencijalni investitori Knin bi postao jako konkurentan u turizmu.

Pa i morskim destinacijama?

Mi smo i sada zbog Dinare itekako konkurentni, pogotovo zbog aktivnog turizma. No, od brojnih planinara, biciklista i zaljubljenika u najljepšu planinu, s najvišim vrhom Hrvatske, nemamo gotovo nikakve koristi ni kontrolu. Nama je prije svega cilj zaštititi Dinaru gdje izviru i Krka i Cetina jer bez vode nemate nikakve civilizacije.

23. OBLJETNICA OLUJE Iznad Knina letački spektakl: Kiowe, kanaderi, Krila oluje, MiG-ovi i F-16

Ustroj Parka prirode Dinara bio bi prvi korak, a taj projekt bi, osim pristojbi i karata, dao i posao za desetak ljudi na početku. No, i tu čekamo Vladu i odluku Sabora. Uskoro očekujemo sastanak s ministrom Ćorićem i nadamo se rješenju jer je Županija već prije izradila svu dokumentaciju.

Zar nije tu i Nacionalni park Krka?

Pa mi smo ishodište, a od 1,2 milijuna posjetitelja nacionalnog parka kod nas se evidentira samo oko 2000. Nitko ne dolazi u Knin jer se ne zna da je tu Knin. Krka izvire u Kninu, a ovdje uopće nema ulaza u nas najposjećeniji nacionalni park.

Izgradnjom sadržaja u vojarni koja bi bilo emitivno središte, mi bismo uz aktivni turizam, luksuzne i obične kampove, edukacijski centar, adrenalinski park, zip line od tvrđave do vojarne iznad Krke i ostalo, uz tvrđavu, postali jaka turistička destinacija. Ali, Vlada nam treba ustupiti zemljište. Iako je Vlada donijela odluku, još uvijek to nije riješila.

Ne postoje financijske prepreke, već samo administrativne. Siguran sam da bi sve to moglo biti gotovo za tri do pet godina.

>> Oružje koje je imalo ključnu ulogu u oslobađanju Hrvatske

[video: 26272 / Pogledajte video o oružju koje je imalo ključnu ulogu u oslobađanju Hrvatske:]
Njega kose
BUDI DIVA
U Novoj godini zablistaj poput holivudske zvijezde: Kako uz male trikove do idealne frizure za najluđu noć

A1 izdvaja za Vas

  • Avatar Trgovac
    Trgovac:

    Ovo su takve bedastoće. Ako si ti oprostio Srbima i pozvao ih da se vrate ti si glup čovjek. Objektivo govoreći. Srbi su kao kolektiv bili problematični za hrvatsku državu. Peta kolona. I oni su se kolektivno pobunili. U upravo ... prikaži još! zato što ih je bilo 600 000 su uz ponoć izvana uspjeli okupirati trećinu Hrvatske. Sad kad ih je 100 000 više nikad neće biti rata. Jel nema tko ratovati. A ako ih ti pozoveš da se vrate i da opet u Hrvatskoj ima 600 000 Srba ti prizivaš rat i ti prizivaš to da opet neki drugi Srbi drže pištolj na čelu tvom unuku i unuci. A njima moram reć da je deda bio jako glup...dosta mi je više ovih baljezgarija. I baš me briga jesi lijevo, desno, liberalno, nacionalno. Možeš biti 50 nijansi Hrvatstva što se mene tiče ć. Ali ako 90% u Hrvatskoj ne shvati da su oni bili objektivni problem koji je prijetio samom opstanku Hrvatske i da možemo biti sretni što smo se tog egzistencijskog pitanja riješili ti za mene nis dobar, plemenit, progresivan nego idiot. Jer ako želiš povratak svog neprijatelja da bi imao neprijateljstvo u budućnosti ti si glup čovjek. Inače mi je gospodin Jelić simpatičan ali ovo je glupost.

  • kapunjohan:

    Samo vi opraštajte i zaboravljajte i zovite zmije da se vrate u napuštena staništa. Neznam, čovijek može oprostiti u ,,vlastito ime,, ali gradonačelnik je službena osoba i ne može nikoga zvati u ,,vlasito ime,,, da se vrati. Što oni više ... prikaži još!še šire laži o istini iz 90 to ih hrvatske institucije više maze i zovu a oni jednako, sada kao i prije gledaju na Hrvatsku, kao državu koja nema pravo na samostalnost. Srbi trenutno imaju više upravljački prava u odlučivanju o sudbini hrvatske vlade nego ikad prije i opet prosiplju laži o ugroženosti- pa ti zovi-.

  • boris1234:

    Koji kreten, koji debil...To je isto kad bi netko kome su karcinom otklonili, molio da mu se karcinom vrati