Jeste li znali da smo više bakterija nego ljudi? Možda vam se to čini nemoguće, ali istina je.
U organizmu, naime, nosimo, više bakterijskih nego tjelesnih stanica. Upravo zato bitno je zapamtiti da nisu sve bakterije štetne.
Dapače. Mnoge od njih koje se nalaze u crijevima neophodne su i korisne za normalan rad gastrointestinalnog sustava i naše zdravlje u mnogome ovisi o stanju crijevne mikroflore.
Kada je ravnoteža crijevne bakterijske mikroflore narušena dolazi do disbioze. Pojednostavljeno rečeno, to znači da „dobre“ i „loše“ bakterije nisu u ravnoteži što može izazvati metaboličku ili imunološku reakciju.
Ravnotežu će poremetiti stres, visok unos zasićenih masnoća, crvenoga mesa, namirnica bogatih trans-masnim kiselinama te nizak unos prehrambenih vlakana i sl. a promjene u sastavu crijevne mikroflore mogu biti u podlozi raznih bolesti, poput bolesti probavnog sustava, kožnih manifestacija, autoimunih bolesti pa čak i debljine.
Što možemo učiniti?
Kao pomoć u „borbi“ protiv loših bakterija, dobrim su bakterijama potrebni prebiotici odnosno neprobavljivi sastojci hrane koji služe kao hrana korisnim bakterijama. „Hranjenje“ blagotvornih bakterija prebioticima, omogućava im da „nadrastu“ potencijalno štetne bakterije te na taj način pogoduju zdravlju.
>>Dobre bakterije uz svaki antibiotik spriječit će neugodne nuspojave
>>Dobre bakterije u crijevima štite trudnice od debljanja
Dobro jutro. Zbog bakterija smo uopće živi, bakterije nam probavljaju hranu. Imamo oko 100 milijardi mikroorganizama u probavnom sustavu, 10x više nego što imamo stanica u tijelu. Koncept probiotika možda ima budućnost, možda ne, u fazi je istraživanja. Ali sigurno vam se zdravlje neće popraviti ako popijete jogurt na kojeg su nadopisali "probiotik". "Disbioza" je izmišljeni pojam da bi se prodavali probiotici, ne koristi se ni u medicini ni u biologiji. Ali se dobro koristi u novinarstvu i marketingu.