“Nesporno je da su alergije na hranu porasle u apsolutno ludoj mjeri”, rekao je za BBC Graham Rook, profesor medicinske mikrobiologije na UCL-u (University College London). Naime, svi podaci pokazuju kako sve više ljudi ima alergije na hranu, a diljem svijeta sve više ljudi zbog toga završava u bolnicama.
Primjerice, u SAD-u su odlazak u bolnicu zbog alergija na hranu povećao trostruko od 1993. do 2006. A između 2013. i 2019. godine u Engleskoj je zabilježen porast broja bolničkih prijama za djecu uzrokovanih anafilaksijom (potencijalno za život opasna alergijska reakcija) od 72%, s 1015 na 1746 na godišnjoj razini.
Ni u Hrvatskoj situacija nije puno drugačija.
Higijenska hipoteza
– Iz podataka za našu bolnicu u kojoj se provodi dijagnostika i liječenje djece iz cijele Hrvatske možemo zaključiti da se povećava broj djece s alergijom na hranu, kao i broj hospitalizirane djece zbog alergijske reakciju na hranu. Konkretno, u našoj se bolnici, uspoređujući posljednjih pet godina s prethodnih pet godina, povećao broj hospitalizacija zbog alergije na hranu čak oko 50% – kaže nam izv. prof. dr. sc. Mirjana Turkalj, dr. med, voditeljica Odjela za pulmologiju i alergologiju predškolske i školske dobi u bolnici Srebrnjak.
Pedijatrica Turkalj je subspecijalistica iz alergologije i kliničke imunologije te ističe kako je poznato da u Europi oko 17 milijuna ljudi ima alergiju na hranu.
– Oko 6-8% djece je alergično na hranu, a tu alergiju ima 2-4% odraslih – napominje dr. sc. Mirjana Turkalj.
Alergija na hranu može uistinu biti zastrašujuća, što zna svatko tko se susreo s anafilaktičkim šokom. Kad netko pojede i malu količinu hrane na koju je alergičan, manja reakcija može uključivati svrbež, oteklinu i bol u trbuhu. No, svaka četvrta osoba koja je alergična na hranu, u jednom će trenutku doživjeti ozbiljnu reakciju: anafilaksiju, stanje šoka koje može dovesti do pada krvnog tlaka i zatvaranja dišnih putova. U ozbiljnom broju slučajeva to bude kobno i izazove smrt osobe. Stoga je logično da se stručnjaci diljem svijeta, u kontekstu sve veće pojave alergije na hranu, pitaju zašto se to sve češće događa i što se može učiniti da se to spriječi.
Jedna od teorija bila je da smo jednostavno svjesniji alergija na hranu. No, specijalisti odbacuju tu teoriju objašnjenjem da je dijagnostika i dalje ista, no da problem stvara i zbunjenost ljudi koji netoleranciju na pojedine namirnice miješaju s alergijama. No, BBC prenosi podatke iz više recenziranih izvora, koji kažu da se stopa alergija na hranu u svijetu povećala s oko 3% stanovništva 1960. na oko 7% 2018. godine. A, i nije samo stopa porasla. Također se proširio spektar hrane na koju su ljudi alergični.
Postoje namirnice koje nemaju rok trajanja, evo koje su:
Svjetska zdravstvena organizacija to potvrđuje ističući kako su u početku, prije nekoliko desetljeća, to bili samo klasični proizvodi poput plodova mora, mlijeka i orašastih plodova, što se sada dramatično proširilo na niz drugih proizvoda.
– I kod nas je uočen isti trend. Naime, djeca konzumiraju sve raznovrsnije namirnice, pa se tako povećava i rizik za senzibilizaciju na njih. Na primjer, uočen je porast senzibilizacije na sezam – kaže nam dr. sc. Mirjana Turkalj, koja ističe kako se među namirnicama, na koje se najčešće razvija alergija u RH kao i u ostalim zemljama u EU, javlja sedam glavnih: jaja, kravlje mlijeko, kikiriki, pšenično brašno (gluten), soja, riba, plodovi mora.
– Na njih otpada 90% svih nutritivnih alergena – dodaje dr. sc. Turkalj potvrđujući kako objašnjenje razvoja alergijskih bolesti i porasta alergijskih bolesti (incidencije i prevalencije alergijskih bolesti) u razvijenim zemljama Zapada nisu jednostavna niti su jednoznačna.
– Stoga se navode tzv. hipoteze, a jedna od onih kojima se objašnjava razvoj alergija jest i tzv. higijenska hipoteza – napominje dr. sc. Turkalj.
“Higijenska hipoteza”, pojednostavnjeno, značila bi da, što smo čišći, to je veća vjerojatnost da ćemo dobiti alergije.
Teoriju je postavio epidemiolog David Strachan, koji je 1989. primijetio da djeca sa starijom braćom i sestrama rjeđe obolijevaju od peludne groznice i ekcema.
“Tijekom prošlog stoljeća,” napisao je Strachan, a citira ga i BBC u ovotjednom velikom tekstu o alergijama, “opadanje veličine obitelji, poboljšavanje uvjeta stanovanja i viši standardi osobne čistoće smanjili su priliku za unakrsnu infekciju u mladim obiteljima.”
No, mnogi se znanstvenici sada ne slažu s tom teorijom, a i neka joj nedavna istraživanja proturječe. Stručnjaci se slažu da je od vitalne važnosti održavati dobru higijenu kako bismo se zaštitili od bolesti.
Neki drugi sada upućuju na mogućnost da su porastu alergija “krivi” savjeti da se djeci u ranoj dobi ne daje hrana koja je alergogena. Pa sad ti isti tvrde da alergene namirnice u prehranu djece treba uvesti što prije jer možda postoji prostor za stvaranje tolerancije na taj alergen u tijelu. BBC pri tome ističe Alexandru Santos, izvanrednu profesoricu dječje alergije na King’s Collegeu u Londonu, koja je u studiji pokazala da su petogodišnja djeca kojoj su roditelji u prehranu uveli kikiriki u dobi između 4. i 11. mjeseca imala 80% manju opasnost da budu alergična na kikiriki.
No, sve je to i dalje bez suglasja znanstvenika.
Vitamin D3 ključan
– Kasnije uvođenje tzv. dohrane, kao ni rano uvođenje dohrane, nažalost, ne može prevenirati ni objasniti pojavu senzibilizacije i alergije na određenu namirnicu. Naime, poznato je da u rizične djece rano uvođenje dohrane može pojačati senzibilizaciju i rizik od pojave ozbiljnih alergijskih reakcija (npr. jaja), a u druge djece koja nemaju atopijsku bolest ni visok rizik za razvoj alergija može potaknuti rani razvoj prirodne tolerancije (npr. na kikiriki). Zato se u službenim preporukama Europske akademije za alergologiju i kliničku imunologiju i dalje navodi da se dohrana ne uvodi djeci prije 4. mjeseca te da rano uvođenje namirnica poput jaja, kravljeg mlijeka, glutena, kikirikija, ribe nakon 4. mjeseca ne može smanjiti rizik od razvoja alergije kako u općoj populaciji djece tako ni u populaciji atopične djece ili djece koja imaju povećan rizik za razvoj alergijskih bolesti – objašnjava nam dr. sc. Turkalj.
U sličnom kontekstu neki znanstvenici spominju i da bi unos alergogene hrane majki u trudnoći čak moglo pozitivno djelovati na dijete. Američka pedijatrijska akademija 2000. upozorila je žene da ne jedu kikiriki u trudnoći. Međutim, 2008. godine, nakon što širok spektar studija nije uspio pronaći konačnu vezu između prenatalne prehrane i alergija na hranu, Akademija je promijenila stav i rekla da nema uvjerljivih dokaza da bi trudnice trebale izbjegavati ili favorizirati potencijalne alergene. Spominje se i mogući nedostatak vitamina D kao uzrok što češće alergije na hranu.
– Nije dokazano da prehrana majke u trudnoći ima učinak na pojavu alergije na hranu te da bi se izbjegavanjem određenih namirnica tijekom trudnoće mogao prevenirati poslije razvoj senzibilizacije ili alergije u djeteta. Stoga se trudnicama svakako ne preporučuje dijeta, već naprotiv raznovrsna prehrana te konzumiranje ključnih namirnica u dostatnoj količini. Učinak vitamina D3 na modulaciju imunološkog odgovora je dokazan u brojnim studijama te se danas on preporučuje kao dodatak liječenju i bolesnicima s alergijskim bolestima – napominje dr. Turkalj, koja je među vodećim stručnjacima na području alergija u Hrvatskoj.
Kako se nastavljaju istraživanje porasta alergija na hranu, ostaje pitanje: kako netko ostaje siguran usred porasta slučajeva alergija na hranu? Čini se da potpuno izbjegavanje hrane neće nužno pomoći – a moglo bi čak i naštetiti.
– Dakle, alergija na hranu najčešće se javlja na one namirnice koje se najčešće konzumiraju, a zašto se kod nekih na iste namirnice razvije tolerancija, a u drugih alergija, nije do kraja razjašnjeno. Čini se da svaki bolesnik ima “svoje čimbenike i svoj balans”, pa danas govorimo o tzv. personaliziranoj ili preciznoj medicini jer je svaka bolest, pa tako i alergija na hranu, različita od bolesnika do bolesnika – zaključuje dr. sc. Mirjana Turkalj.
Ekskluzivno smo isprobali dvije nove igrice za PlayStation 5: Pogledajte kako izgledaju Astro's Playroom i Spider-Man: Miles Morales.
jaja izazivaju najvise alergija