I najšira likovna publika poznaje rad Mersada Berbera, velikog umjetnika koji je na jedinstven način spajao otomanski kulturni utjecaj rodne Bosne i renesansno mediteransko nasljeđe hrvatskog podneblja. Njegov talent i crtačka virtuoznost ukorijenjeni su kroz kaligrafiju i ornamentiku predaka, i majke poznate bosanske tkalje ornamentalnih tepiha, dok je inspiraciju crpio iz mističnog svijeta Bosne, njezine otomanske prošlosti i tragičnog usuda njezinih ljudi. U teorijskom smislu bio je vezan za svojevrsni genius loci i u svom se istraživanju i radu nastojao poistovjetiti s metafizikom mjesta. Njegove radove, od najranijih ostvarenja 1958. pa do smrti 2012., u Zagrebu smo vidjeli na retrospektivi u Klovićevim dvorima 2019., potom opet 2023. u Dubrovniku, poslije Sarajeva i Zagreba slikarevu trećem domu. Svjetska mu se publika i dalje klanja, kolekcionari traže njegova djela i ne čudi česta pojava Berberovih krivotvorina poput aktualnog skandala u Srbiji, gdje je jedna aukcijska kuća na televizijskoj aukciji ponudila lažnjake kao originalna umjetnikova djela. Zaklada Mersad Berber, koju vodi njegova obitelj, promptno je reagirala, a o svemu tome, pa i novom Muzeju umjetnika koji se uskoro otvara u Sarajevu, razgovarali smo s Irom Berber, direktoricom Zaklade Mersad Berber, umjetnikovom snahom i suprugom njegova sina Ensara Berbera.
S plagijatorima se borimo desetljećima dok su naši zakoni mrtvo slovo na papiru
Zakladu Mersad Berber, koja kontinuirano radi na očuvanju lika i djela te daljnjoj promociji i zaštiti slikareve ostavštine, vode slikareva snaha Ira, sin Ensar i supruga Ada, pa će krajem godine, u centru Sarajeva, biti otvoren Muzej Mersada Berbera koji će se protezati na dvije etaže secesijske kuće s kraja 19. stoljeća
Još nema komentara
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.