Jerry Spring francusko-belgijski je stripovski serijal koji je Jijé (Joseph Gillain) pokrenuo 1954. u belgijskom časopisu Spirou. U središtu je radnje Jerry Spring, kauboj s američkog Zapada kojega vlada često angažira kao američkog maršala.
Kauboji! Kauboji! Kauboji! Sve donedavno bilo je nezamislivo zamisliti strip-magazin bez vesterna. U zemljama zapadnog svijeta XX. stoljeće proteklo je pod kulturnom dominacijom Sjedinjenih Američkih Država – a ima li uopće "američkijeg" žanra od vesterna? Na pola puta između misterija i mitologije, u njemu se pripovijeda priča o stvaranju nove kulture i nove nacije. Stvaranje mita o Zapadu počelo je još prije nego što je Divlji zapad bio ukroćen. Možda je prava istina da su kauboji bili prije svega mladi stočari, ali legenda ih prikazuje ponajprije kao borce za pravdu koji neumorno jašu s kraja na kraj mitskog Zapada. Okupirali su sve medije: književnost, popularnu glazbu, cirkuse, glazbene dvorane, kina, radijske i televizijske serije te stripove.
Poput svake mitologije, i ona "divljezapadna" ima svoje neizostavne arhetipove: ljute bandite, rančere, kradljivce konja, Indijance, napuštene rudnike zlata... Upravo su ti elementi bili glavni sastojci prvoga pravog vestern-stripa koji je Spirou objavio – Kauboja Reda (Red Ryder). Ovaj riđokosi kauboj, u društvu svoga konja i mladog Indijanca Malog Dabra (Little Beaver), prvi se put pojavio na stranicama belgijskih novina 1939. godine. Godinu dana prije u SAD-u stvorili su ga crtač Fred Harman i poslovni čovjek Stephen Slesinger. Kauboj Red bio je prilagođen i za pulp-romane, radijske drame te kratke filmske serijale koji su se redovito prikazivali u kinima.
Tijekom ratnih godina časopis je ostajao bez američkih stripova, a mnogi su serijali, crtani posebno za nedjeljna izdanja, prekinuti jer su njihovi autori bili mobilizirani. Nakon oslobođenja ponovno su se počeli vraćati američki strip-junaci. Ipak, izdavači više nisu na uvoz gledali s jednakim povjerenjem, sve su više željeli razvijati vlastite autore i stripove.
Novu generaciju belgijskih crtača velikim je dijelom oblikovao upravo Jijé. Oni su postupno svojim stripovima zamijenili strane serijale i pomogli da Spirou postane časopis prepoznatljiv po domaćoj autorskoj školi.
Izostanak američkih serijala u časopisu Spirou bio je povezan i s vanjskim okolnostima. U ozračju poslijeratne moralne obnove francuski je parlament 1949. donio zakon o publikacijama namijenjenima mladima. Stripovi su se tada našli pod stalnim nadzorom. Izdavači nisu željeli objaviti nijednu sliku koja bi mogla uznemiriti članove nadzorne komisije, a i sami su autori imali osjećaj da hodaju po tankom ledu. Posebno su pod udarom bili američki serijali, često optuživani za prikrivenu erotiku, nasilje ili moralnu dvosmislenost. Takvo ozračje dodatno je potaknulo izdavače da prednost daju domaćim autorima.
Kada licenca za Kauboja Reda više nije produljena, otvorio se prostor za novoga kauboja. Jijé je osmislio "tvrdi" vestern smješten s obje strane američko-meksičke granice. Glavni su junaci Jerry, šutljivi gringo, Pancho, njegov meksički prijatelj, i Ruby, riđi konj. Likovi su bili potpuno usklađeni s duhom vremena.
U Sjedinjenim Državama, gdje je Jijé živio od 1948. do 1950., popularna književnost, stripovi i film bili su neiscrpan izvor vestern-motiva. Kaubojski filmski serijali doživljavali su novu mladost na televiziji, a junaci poput Hopalonga Cassidyja te onih koje su utjelovili Roy Rogers, Gene Autry, John Wayne, Gary Cooper i Ronald Reagan činili su dio zajedničkog imaginarija toga doba.
Jerryjevo prijateljstvo s Panchom prizivalo je i druge popularne uzore, osobito Cisco Kida, kojemu je društvo također pravio lik po imenu Pancho. Serijal je smješten na američki Zapad u drugoj polovini 19. stoljeća. Jerry Spring sukobljava se s nizom protivnika: razbojnicima, krijumčarima, pobunjenim Indijancima i raznim odmetnicima. Priče su snažno prožete humanizmom i plemenitim idealima. Junak je odan, hrabar, lišen mržnje i potpuno imun na pohlepu. Bez oklijevanja staje na stranu potlačenih, među njima Indijanaca i crnaca, često pritom izlažući vlastiti život opasnosti. Kao i svaki klasični junak vesterna, vješto rukuje vatrenim oružjem premda ga nikada ne koristi da bi ubio. Jednako se dobro snalazi u prirodi, bilo u pustinjama jugozapada, bilo u snježnim predjelima Stjenjaka i Dalekog sjevera. Zna slijediti tragove, preživjeti u najtežim uvjetima i sporazumijevati se s indijanskim plemenima.
Serijal se ističe izrazitim realizmom, čemu osobito pridonosi Jijéov dar za prikaz divljih krajolika Zapada, konja i Indijanaca. Radnja se često odvija u pustinjskim državama američkog jugozapada, pa i na sjeveru Meksika. Jerry Spring jaše riđega konja po imenu Ruby, koji ne dopušta nijednom drugom jahaču da ga uzjaše. Njegov otac, mirovni sudac William Spring, ubijen je u nerazjašnjenim okolnostima u sukobu s Apačima. Jerry Spring nikada ne oklijeva zauzeti se za potlačene, pritom ostajući moralno besprijekoran.
Već u prvim kadrovima prve epizode susreće čovjeka koji će mu postati nerazdvojni prijatelj: Pancha, zvanog El Panchito ili El Gordito. Pancho je punašni Meksikanac sklon siesti, tequili i mladim señoritama, ali se po potrebi pokazuje i kao opasan borac. S vremenom se otkriva da je mnogo složeniji lik nego što se isprva čini: napola Navajo, krvni brat plemenskog poglavice, iskusan tragač i čovjek s razgranatom mrežom poznanstava diljem regije Sonore.
Ostali ponavljajući likovi rijetki su i pojavljuju se u samo nekoliko epizoda: Pat McCoy, stari šerif okruga Cochise, Jedna Strijela, apački ratnik te James Elliott, lik ne posve jasno određene uloge koji Jerryju u više navrata pomaže i štiti ga.
Lansiranje novoga vestern-serijala 1954. nije samo po sebi bilo osobito originalno, ali je jedinstven autorski pristup Jerryju Springu odmah skrenuo pozornost javnosti na Jijéa.
Prema riječima Deriba, još jednoga velikog crtača i Jijéova prijatelja, upravo se tu vidi njegova genijalnost: znao je uzeti temu i pretvoriti je u remek-djelo.
Čvrsto uvjeren da crtež mora odražavati život, Jijé svoju tehničku virtuoznost nije koristio za stvaranje hladnih, izmišljenih prizora. Konje, južnjačke krajolike i meksička sela osobno je vidio i osjetio prije nego što ih je pretočio u liniju. Njegove su table djelovale proživljeno: autor se osjećao u svakom liku, vlati trave i kamenu.
Američka strip-industrija bila je vrlo razvijena još prije Drugoga svjetskog rata. Obuhvaćala je vestern, kriminalističke priče, ratne i avijatičarske serijale, znanstvenu fantastiku i pustolovne stripove. Mnogi su se autori okretali realističnom, gotovo filmskom načinu crtanja. Ne nastojeći ih izravno kopirati, Jijé je u tim radovima prepoznao vlastite težnje. Uz Freda Harmana i njegova Kauboja Reda, bliski su mu bili Will Gould i Frank Godwin, autori dinamičnih stripova snažna ugođaja.
Najveći mu je uzor ipak bio Milton Caniff, autor Terryja i pirata, a poslije i avijatičarskog serijala Steve Canyon. Joseph Gillain osjećao je da Caniffov pristup stripu odgovara njegovim ambicijama i senzibilitetu.
Serijal je snažno utjecao na većinu frankofonskih realistički oblikovanih vestern-stripova, među njima na Blueberryja Jeana Girauda, koji je i sam bio Jijéov asistent na La Route de Coronado, kao i na Buddyja Longwaya, autora Deriba te Comanchea Hermanna i Grega.
Serijal je redovito izlazio u časopisu Spirou, uz izmjenu scenarista. Jijéu su pomagali Maurice Rosy, René Goscinny, Jean Acquaviva, Jacques Lob, Dubois, Philip i Jean Giraud. Od 1955. serijal izlazi i u albumima izdavačke kuće Dupuis. Nakon Jijéove smrti obnovljen je 1990. posljednjom epizodom.
Otvori KEKS Pay
