Muzej suvremene umjetnosti iz Zagreba za frankfurtsku je važnu izložbu Dragutina Trumbetaša ustupio instalaciju Arhipelag Gastarbeiter koja je jedna od atraktivnijih izložaka ovog relativno novog muzeja. Publika u Povijesnom muzeju Frankfurta tako će sve do 15. rujna moći vidjeti Trumbetašev insajderski pogled na život gastarbajtera u Frankfurtu, a sve to u sklopu festivala Kroatien Kreativ 2013 kojim se u Njemačkoj obilježava ulazak Hrvatske u Europsku uniju.
Trumbetaš, vrhunski crtač, grafičar čija se djela prodaju i na Njuškalu, ilustrator knjiga kao što su Matkovićeva “Hrvatska povijest”, ali i izvođeni dramatičar, pjesnik i romanopisac rođen u Velikoj Mlaki nedaleko od Zagreba, njemačkoj publici progovara o iskustvima gastarbajtera koji su se iz bivše Jugoslavije u 1960-ima uputili u idealnu zemlju Njemačku te druge zemlje Zapadne Europe. Na izložbi u Frankfurtu, na čijem je otvorenju govorio i bivši hrvatski ministar kulture i kolekcionar Trumbetaševih djela Božo Biškupić, izloženo je devedeset grafika iz “Gastarbajterskog ciklusa”, no posjetitelje napose oduševljava spomenuta instalacija Arhipelag Gastarbeiter, svojevrsna rekonstrukcija tipične “gastarbajterske sobe”, iz potkrovlja u kakvome je Trumbetaš godinama živio u Frankfurtu na Majni. U sobi od dvanaestak kvadrata stoje upotrebni predmeti iz svakodnevice, po stolicama vise nezaobilazne karirane košulje, a prostora nema za bacanje pa se koristi svaki milimetar sobe koja postaje skladište jednog života koji vodi utrku za preživljavanje. No, da u toj kapitalističkoj utrci za punim trbuhom ima i vremena za čitanje dokazuju snopovi sada već požutjelih novina kao što su Zeit i Frankfurter Rundschau...
Dragutin Trumbetaš je u Frankfurt pristigao 1966. godine kao slabo kvalificirana radna snaga u lokalnoj tvornici ženske odjeće, da bi kasnije postao suradnik novina Frankfurter Rundschau i Bild. Odmah nakon dolaska u Frankfurt prikuplja novinske članke i druge dokumente, bilježi iskustva, fotografira zanimljive motive te postaje privilegirani kroničar gastarbajterskog života koji je Titovoj Jugoslaviji omogućavao izdašni dotok deviza, unosne građevinske i bankarske aktivnosti, ali i prozor u zapadni svijet ekonomskog hedonizma i političkih sloboda. Trumbetaš nije nepoznati umjetnik u Njemačkoj. Uostalom, za njega su još za one države intervenirali umjetnici kao što je Heinrich Böll kada se našao u komunističkom zatvoru. No, u kasnim sedamdesetim Trumbetaš uglavnom izlaže u malim galerijama i kulturnim centrima, a izložba u Povijesnom muzeju u Frankfurtu prvo je njegovo predstavljanje u prostoru neke velike njemačke kulturne institucije. Umjetnik koji se u životu vrlo kreativno i provokativno bavio Orwellom, ali i Vincentom van Goghom pišući mu čak i pisma, nikada nije zaboravio na skroman i siromašan početak svog europskog puta kada je bio tek jedan od tisuća gastarbajtera koji su vlakovima dolazili trbuhom za kruhom iz siromašne i ekonomski neefikasne zemlje u kojoj je tada bilo mjesta za samo jednog Boga – Tita.
Otvori KEKS Pay
