U dinamičnom ekosustavu globalnog interneta, rijetko koji je pojam postigao takvu razinu polarizacije i sveobuhvatne primjene kao pojam "woke". Ono što je započelo u afroameričkom slengu kao imperativ "ostani budan/svjestan" (engl. stay woke), simbolizirajući oprez i osviještenost o sustavnom rasizmu i društvenim nepravdama, evoluiralo je u globalni kulturni lakmus-papir. Danas "woke" služi kao etiketa za aktivnu osjetljivost na sve oblike diskriminacije, od rasizma, seksizma, homofobije, transfobije do nepopustljivog zahtjeva za inkluzivnošću i socijalnom pravdom. Njegova ubrzana transformacija sa svjetskim dosegom društvenih mreža, posebno TikToka, dovela je do oštrog generacijskog sukoba vrijednosti.
Ovaj sukob nije više samo ideološki ili politički; on je kroz vrijeme postao duboko kulturološki, sociološki i jezični, te se kasnije manifestirao kroz fenomen cancel culture (kulture otkazivanja). Starije generacije (Boomeri i dijelom Milenijalci) često gledaju na ovaj aktivizam kao na pretjeranu osjetljivost i napad na slobodu govora, dok ga mlađe generacije (Gen Z) smatraju temeljnom moralnom obvezom i nužnim sredstvom za povijesnu pravdu. Tko je, dakle, "stvarno woke", i kako TikTok služi kao glavno bojište za ovaj sukob?
„Woke“ filozofija
Suvremena definicija pojma „woke“, uvrštenog u Oxfordov rječnik 2017. godine, jest „biti svjestan“ što zahtijeva aktivnu akciju, a ne samo pasivnu toleranciju. Njegovu filozofsku srž najbolje definira ideja autora, poput Ibrama X. Kendija, da nije dovoljno ne biti rasist, nego društvo mora biti antirasistički aktivno.
Ovakva suvremena filozofija za aktivnim angažmanom stvorila je glavni generacijski jaz između mlađih (Gen Z) i starijih (Boomeri i Milenijalci) generacija. Gen Z-jevci doživljavaju društvenu pravdu kao aktivistički imperativ koji zahtijeva trenutačnu i vidljivu akciju, pri čemu su njihove moralne prosudbe često brze i binarne, oblikovane digitalnim algoritmima. Boomeri i Milenijalci su navikli na prešućivanje diskriminacije, stoga taj aktivizam vide kao ideološku indoktrinaciju ili ograničavanje slobode govora, gdje se njihova tradicionalna ideja pasivne tolerancije sukobljava s mladenačkim zahtjevom za transformacijom.
Društveni aktivizam u doba algoritma
Društvene mreže poput TikToka, Instagrama i X-a pretvorile su se u epicentar i megafon woke pokreta, omogućujući Gen Z-ijevcima trenutačnu mobilizaciju i širenje globalne svijesti pokreta poput Black Lives Matter i #MeToo. Ključne značajke ovog digitalnog aktivizma su trenutna viralna reakcija potaknuta algoritmima i oslanjanje na emocionalni angažman kroz kratke, snackable forme (zalogajčiće) koje često žrtvuju nijanse u raspravi.
Osobna svjedočanstva i emocionalni storyji o nepravdi i identitetu na TikToku postaju uvjerljiviji od dugih analiza. To je ključno za širenje inkluzivnosti i uvođenje novih jezičnih normi (npr. preferirane zamjenice), što je mladima temeljno sredstvo poštovanja identiteta, dok stariji kritičari to vide kao "policijsko nadziranje" jezika ili "pretjeranu političku korektnost".
Cancel culture kao oružje odgovornosti
Cancel culture (kultura otkazivanja) najkontroverzniji je izdanak woke pokreta, označavajući masovni bojkot javne osobe zbog moralnih prekršaja, gdje generacijski sukob eskalira. Mlađe generacije to vide kao nužno sredstvo kolektivne akcije za postizanje odgovornosti i nametanje etičkih standarda u slučajevima gdje pravni sustav zataji. Starije generacije, međutim, kritiziraju cancel culture kao gušenje slobode govora, isključivi lov na vještice i hiperpolarizaciju koja uništava prostor za nijansiranu raspravu, fokusirajući se na neproporcionalnost kazne.
Digitalno okruženje koje nagrađuje autentičnost i viralnost, dovelo je do gubitka u raspravi o socijalnoj pravdi, čineći da se pojam „woke“ pojednostavi i koristi kao političko oružje. Također, unutar samog pokreta, društvene mreže potiču binarne moralne prosudbe: „ili si savršeno woke“ ili trebaš biti „canceliran“. Takav nedostatak društvenog strpljenja za nesavršenost i prostora za učenje dovodi do gušenja zdrave debate između potencijalnih saveznika.
Duboka kulturna promjena u generacijskim rovovima
Generacijski sukob oko "woke" vrijednosti je duboka kulturna promjena potaknuta digitalizacijom i društvenim mrežama, posebno TikTokom, gdje mladi aktivisti predstavljaju sve svoje alate, dok se stariji opiru brzini tih promjena. Prema tome, kako bismo ostvarili kulturne promjene kojima društvo teži, važno je da institucije prihvate i provedu stvarne promjene u pogledu raznolikosti i inkluzivnosti, umjesto površnog pretvaranja (woke-washinga); što zahtijeva i od mladih aktivista da balansiraju strastvenim aktivizmom uz strpljivi dijalog, izbjegavajući isključivost, dok starije generacije moraju priznati postojanje sustavnih nepravdi i prestati koristiti "woke" kao uvredu.
Ključno je premostiti digitalne i generacijske rovove kroz strpljivu i osviještenu (woke) komunikaciju, a TikTok je ključan jer je postao glavno mjesto gdje se te sukobljene vrijednosti izražavaju i oblikuju.
Otvori KEKS Pay
