Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) od 1. veljače podiže cijenu svoje police dopunskog osiguranja s dosadašnjih 9,29 na okruglih 15 eura mjesečno, odnosno 180 eura na godinu. Riječ je o prvom poskupljenju u više od deset godina, a HZZO ga pravda rastom troškova u zdravstvu, od cijena medicinskih materijala do plaća zaposlenih, tvrdeći kako stari model jednostavno više nije održiv. Iako ova promjena mnoge građane potiče na traženje jeftinijih alternativa kod privatnih osiguravatelja, pravo pitanje ostaje što se događa ako odlučite potpuno odustati od ove vrste osiguranja. U tom slučaju, svaki odlazak liječniku, podizanje lijekova ili bolničko liječenje plaćat ćete iz vlastitog džepa kroz sustav participacije.
Za one koji nemaju ugovoreno dopunsko osiguranje, svaka zdravstvena usluga pokrivena obveznim osiguranjem sa sobom nosi i obvezu sudjelovanja u troškovima, odnosno plaćanje participacije. Iako je riječ o 20 posto pune cijene usluge, iznosi su fiksirani i na prvu se možda ne čine velikima, no vrlo se brzo nakupljaju. Primjerice, svaki posjet izabranom obiteljskom liječniku, ginekologu ili stomatologu koštat će vas 1,32 eura. Naizgled zanemariv trošak, no ako vam liječnik propiše tri različita lijeka, za svaki ćete recept na šalteru ljekarne morati platiti dodatnih 1,32 eura. Tako se jedan običan posjet liječniku zbog sezonske viroze može pretvoriti u trošak koji se opasno približava polovici mjesečne premije dopunskog osiguranja. To su oni mali, ali česti izdaci koji se na kraju godine zbrajaju u stotine eura.
Problemi postaju ozbiljniji kada je potrebno mišljenje specijalista. Odlazak na specijalistički pregled ili obavljanje dijagnostičke pretrage, poput ultrazvuka ili rendgena, bez dopunskog osiguranja stoji 8,83 eura po usluzi. Ako vas liječnik uputi na više različitih pretraga i kontrolnih pregleda, troškovi se munjevito penju. Lako je zamisliti scenarij u kojem zbog jedne zdravstvene tegobe u samo mjesec dana morate obaviti tri pregleda i dvije dijagnostičke pretrage, što bi vas stajalo gotovo 45 eura. Usporedbe radi, to je iznos triju mjesečnih premija dopunskog osiguranja po novoj, višoj cijeni. Upravo u takvim situacijama, koje nisu nimalo rijetke, postaje jasno da je dopunsko osiguranje manje trošak, a više investicija u financijsku sigurnost i bezbrižnost.
Najveći financijski udarac za pacijente bez dopunskog osiguranja ipak predstavljaju situacije koje zahtijevaju bolničko liječenje. Samo jedan dan boravka u bolnici naplaćuje se 17,70 eura. Desetodnevni oporavak od, primjerice, upale pluća ili nekog manjeg zahvata tako će vas koštati 177 eura, što je gotovo jednako iznosu cjelogodišnje premije HZZO-a. No, ono što izaziva najveću zabrinutost jest zakonski limit participacije po jednom računu, koji je nedavno udvostručen i sada iznosi čak 530,88 eura. To u praksi znači da vas jedna složenija operacija, hitna intervencija ili dugotrajno liječenje može jednokratno stajati više od 500 eura.
Poskupljenje HZZO-ove police neizbježno će dio građana usmjeriti prema privatnim osiguravajućim kućama, koje već nude konkurentne proizvode. Za razliku od HZZO-a koji ima jedinstvenu cijenu za sve, privatnici cijenu police formiraju ovisno o dobi osiguranika. To znači da mlađe osobe, često do 30 ili 40 godina, mogu proći osjetno jeftinije, s policama koje se kreću već od šest ili sedam eura mjesečno. S druge strane, za starije od 60 godina cijene kod privatnika u pravilu premašuju HZZO-ovih 15 eura, pa njima državna opcija ostaje najpovoljnija. Privatne police često nude i dodatne pogodnosti, poput pokrića za lijekove s B-liste ili dnevnice za boravak u bolnici, no takvi paketi su, naravno, i skuplji.
Važno je razjasniti i čestu zabludu o tome što dopunsko osiguranje pokriva. Ono služi isključivo za pokrivanje troškova participacije za usluge koje su već dio košarice obveznog zdravstvenog osiguranja. To znači da dopunsko ne pokriva troškove lijekova s dopunske, takozvane B-liste, osim ako s privatnim osiguravateljem niste ugovorili posebnu, skuplju policu koja uključuje i tu stavku. Također, ne pokriva ni usluge iznad propisanog standarda, poput boravka u bolničkom apartmanu, kao ni preglede u privatnim poliklinikama koje nemaju sklopljen ugovor s HZZO-om. Odluka o (ne)plaćanju dopunskog osiguranja na kraju se svodi na osobnu procjenu rizika, no brojke jasno pokazuju da je i najmanji zdravstveni problem dovoljan da troškovi života bez njega višestruko nadmaše cijenu godišnje premije.
Otvori KEKS Pay
U Americi je nekoliko stotina dolara mjesečno zdravstveno, mislim čak 400 dolara ono puno osiguranje a ako slomite nogu bez osiguranja i stav e vam samo gips i par tableta platite i do 15.000 dolara.. Tako da, ovih 100 kuna mjesečno je bagatela... + U Americi ako zovete hitnu na intervenciju i to se plača 1500 dolara, nije ko kod nas da ti padne tlak, pozoveš hitnu i nikom ništa.