Sve više zaposlenih odlučuje se za rad na nepuno radno vrijeme zbog bolje ravnoteže između posla i privatnog života, no takva odluka može imati ozbiljne posljedice u starosti. Naime, manji broj radnih sati gotovo izravno znači i nižu mirovinu.
U njemačkom mirovinskom sustavu visina mirovine ovisi o tzv. mirovinskim bodovima. Što je veća plaća, to je više bodova i viša buduća mirovina. Ako osoba s prosječnom plaćom prijeđe na 50 % radnog vremena, umjesto jednog boda godišnje dobiva samo pola. Deset godina rada na pola radnog vremena znači gubitak oko pet mirovinskih bodova, što danas iznosi gotovo 200 eura manje mjesečne mirovine doživotno.
Roditeljima djece rođene nakon 1992. priznaju se tri godine mirovinskog staža, čak i ako ne rade ili rade skraćeno. Isto vrijedi i za one koji skrbe o članu obitelji s priznatim stupnjem njege, jer im se doprinosi djelomično pokrivaju iz sustava osiguranja za njegu.
Zbog progresivnog oporezivanja, neto plaća često se smanjuje manje nego bruto, pa rad s nepunim vremenom djeluje financijski prihvatljivo. No doprinosi za mirovinu računaju se prema bruto iznosu, zbog čega nastaje "rupa" u budućoj mirovini.
Stručnjaci savjetuju dodatnu privatnu štednju, ulaganja u fondove, korištenje modela mirovinske štednje preko poslodavca te dobrovoljne uplate u mirovinski sustav, osobito nakon 50. godine života. Rad na nepuno radno vrijeme može povećati kvalitetu života, ali bez dobrog plana često znači znatno nižu mirovinu. Zato je važno unaprijed izračunati posljedice prije smanjenja radnog vremena.
Otvori KEKS Pay
Rad na 4 sata tjedno uzrokuje manju mirovinu? Ovo je preveliki šok za sve koji su išli na popravni iz matematike.