Pravilno skladištenje hrane kod kuće, kako navodi američka Agencija za hranu i lijekove (FDA), ključno je za očuvanje ne samo sigurnosti već i kvalitete namirnica, što uključuje okus, boju, teksturu i hranjive tvari. Dok hladnjak služi za kratkoročno čuvanje, zamrzivač je moćan saveznik u dugoročnom planiranju, smanjenju bacanja hrane i, posljedično, značajnim financijskim uštedama. Ipak, gurnuti vrećicu s mesom u ladicu i zaboraviti na nju nije dovoljno. Temelj svega je temperatura; zamrzivač mora biti postavljen na minus osamnaest Celzijevih stupnjeva ili niže. Na toj se temperaturi rast bakterija, kvasaca i plijesni zaustavlja, čineći hranu sigurnom za jelo gotovo neograničeno. Međutim, ključna riječ je "sigurnom", jer kvaliteta s vremenom opada, a upravo su pravilni postupci ono što ju čuva mjesecima.
Priprema je devedeset posto posla i korak koji se najčešće preskače. Hranu treba zamrzavati dok je na vrhuncu svježine jer zamrzivač ne može popraviti kvalitetu, već je samo može sačuvati. Kuhana jela poput variva, juha ili umaka moraju se u potpunosti ohladiti prije nego što ih stavite u zamrzivač. Stavljanje vruće posude u hladno okruženje ne samo da će podići temperaturu ostalih namirnica i dovesti ih u opasnu zonu za razvoj bakterija, već će i stvoriti kondenzaciju koja dovodi do stvaranja kristala leda na hrani. Poseban tretman zahtijeva povrće. Postupak poznat kao blanširanje apsolutno je nužan za većinu vrsta poput mahuna, brokule, cvjetače ili špinata. Riječ je o kratkom prokuhavanju povrća (obično jednu do tri minute) nakon čega se odmah potapa u ledenu vodu kako bi se zaustavilo kuhanje. Time se deaktiviraju enzimi koji inače nastavljaju razgrađivati boju, okus i vitamine čak i na niskim temperaturama.
Jedan od najvećih neprijatelja zamrznute hrane jest zrak. Izloženost zraku uzrokuje takozvanu "opeklinu od zamrzavanja" (freezer burn), koja se očituje kao suhe, smećkaste mrlje na površini namirnica. Iako je takva hrana i dalje sigurna za jelo, tekstura i okus su joj nepovratno narušeni. Rješenje leži u pravilnom pakiranju. Najbolji izbor su vakuumske vrećice, no odličnu alternativu predstavljaju i kvalitetne vrećice sa "zip" zatvaračem iz kojih je potrebno istisnuti što je više moguće zraka prije zatvaranja. Za tekuću hranu poput juha i umaka idealne su čvrste plastične posude, no pripazite da ostavite malo prostora pri vrhu jer se tekućina prilikom zamrzavanja širi. Svaki paket obavezno označite trajnim markerom, navodeći naziv namirnice i, što je najvažnije, datum zamrzavanja. Time ćete izbjeći nagađanje o sadržaju i moći pratiti rokove za optimalnu kvalitetu.
Pravilno zapakirano, svježe meso može zadržati vrhunsku kvalitetu iznenađujuće dugo. Komadi govedine, teletine ili janjetine poput odrezaka i pečenja mogu se čuvati od četiri do dvanaest mjeseci, dok je mljeveno meso najbolje iskoristiti unutar tri do četiri mjeseca. Cijelo pile ili purica u zamrzivaču mogu ostati i do godinu dana, a komadi piletine oko devet mjeseci. S druge strane, slanina i hrenovke, iako se mogu zamrznuti, preporučuje se potrošiti unutar jednog do dva mjeseca zbog bržeg gubitka kvalitete. Kruh i pekarski proizvodi izvrsno podnose zamrzavanje. Najpraktičnije je kruh narezati na kriške prije zamrzavanja, tako da možete uzimati točno onoliko koliko vam treba. Za najbolji okus, iskoristite ga unutar tri mjeseca, a odmrzavati ga možete na sobnoj temperaturi ili ga jednostavno ubacite izravno u toster.
Mliječni proizvodi i jaja često izazivaju nedoumice, no mnoge od njih moguće je uspješno zamrznuti uz nekoliko trikova. Tvrdi sirevi poput parmezana ili cheddara mogu se zamrznuti, bilo u komadu ili naribani, no treba znati da će im se tekstura promijeniti i postat će mrvičasti. Zbog toga su nakon odmrzavanja bolji za kuhanje, primjerice u umacima ili za gratiniranje, nego za sendviče. Mekani i kremasti sirevi poput ricotte ili svježeg sira loše podnose zamrzavanje jer se zbog visokog udjela vode razdvajaju i postaju zrnati. Maslac je, s druge strane, idealan kandidat za zamrzavanje i u originalnom pakiranju može trajati šest do devet mjeseci. Mlijeko se također može zamrznuti, no ostavite barem nekoliko centimetara praznog prostora u boci za širenje tekućine. Nakon odmrzavanja, koje je najbolje obaviti u hladnjaku, dobro ga protresite jer se masnoća može odvojiti. Jaja nikada ne zamrzavajte u ljusci jer će puknuti. Umjesto toga, razbijte ih, lagano umutite bjelanjke i žumanjke te ih zamrznite u posudicama za led ili manjim spremnicima.
Osim spomenutog blanširanja, povrće s visokim udjelom vode poput salate, krastavaca i rotkvica nije preporučljivo zamrzavati jer nakon odmrzavanja postaje gnjecavo i gubi svu hrskavost. S voćem je situacija drugačija. Bobičasto voće poput malina, borovnica ili kupina najbolje je prvo zamrznuti raspoređeno u jednom sloju na pladnju, a tek onda smrznuto prebaciti u vrećicu. Tako ćete spriječiti da se zalijepe u jednu veliku grudu. Voće koje tamni, poput jabuka, krušaka ili breskvi, prije zamrzavanja je dobro poprskati s malo limunovog soka kako bi zadržalo boju. Gotova jela, poput variva, lazanja ili umaka za tjesteninu, idealna su za zamrzavanje i mogu vas spasiti u danima kada nemate vremena za kuhanje. Njihova je trajnost za najbolju kvalitetu obično dva do tri mjeseca.
Posljednji korak, odmrzavanje, jednako je važan kao i priprema. Najsigurniji način, koji najbolje čuva teksturu, jest sporo odmrzavanje u hladnjaku, što za veće komade mesa može potrajati i do 24 sata. Brža metoda je potapanje namirnice u hladnu vodu, ali isključivo u vodonepropusnoj vrećici, pri čemu vodu treba mijenjati svakih trideset minuta. Odmrzavanje u mikrovalnoj pećnici preporučuje se samo ako ćete hranu termički obraditi odmah nakon toga. Nikada nemojte odmrzavati hranu, osobito meso, na sobnoj temperaturi jer to potiče eksplozivan rast bakterija. Zlatno pravilo glasi: jednom odmrznutu sirovu hranu ne smijete ponovno zamrzavati, osim ako je u međuvremenu niste skuhali ili ispekli. Kuhana jela koja su jednom odmrznuta mogu se sigurno ponovno zamrznuti, iako kvaliteta može blago opasti.