Njemačka se priprema za radikalnu promjenu svoje vanjske obavještajne službe BND kako bi smanjila duboku ovisnost o Sjedinjenim Američkim Državama i postala sposobnija za samostalno suočavanje s rastućim sigurnosnim prijetnjama. Kancelar Friedrich Merz i njegova vlada žele BND-u dati znatno šire ovlasti, uključujući mogućnost provođenja ofenzivnih kibernetičkih operacija, sabotaža u inozemstvu te agresivnije špijunaže. To su koraci koji predstavljaju povijesni zaokret u odnosu na stroga ograničenja uvedena nakon Drugog svjetskog rata.
"Želimo nastaviti blisku suradnju s Amerikancima", rekao je za POLITICO Marc Henrichmann, predsjednik posebnog odbora u njemačkom Bundestagu koji nadzire obavještajne službe zemlje. "Ali ako američki predsjednik, tko god to bio, u budućnosti odluči ići sam bez Europljana... onda moramo biti sposobni stajati na vlastitim nogama", kazao je.
Njemački čelnici vjeruju da je ta potreba hitna u njihovoj zemlji gdje je BND daleko više pravno ograničen od obavještajnih agencija drugdje. Ta ograničenja proizlaze iz namjernih zaštita uvedenih nakon Drugog svjetskog rata kako bi se spriječilo ponavljanje zlostavljanja koje je počinio nacistički špijunski aparat. No, ta su ograničenja imala nuspojavu da su Njemačku učinila posebno ovisnom o SAD-u za prikupljanje obavještajnih podataka, a to se sada smatra potencijalnom opasnošću. "Obavještajni posao je onaj u kojem se uvijek postavlja pitanje: Što vi nudite meni, što ja vama nudim?" rekao je Henrichmann.
BND se pretvorio u agenciju koja uglavnom samo prikuplja i analizira podatke, ali ne može aktivno intervenirati u otkrivene prijetnje. Njemački špijuni tako mogu pratiti planove kibernetičkog napada ili terorističkog atentata, ali nemaju zakonsku mogućnost da ga sami spriječe ili neutraliziraju.
Sadašnja ovisnost o američkim obavještajnim podacima postala je, međutim, prevelik rizik. Prema povjerljivim podacima, samo oko dva posto upozorenja o terorističkim prijetnjama dolazi izravno od BND-a, a većinu informacija Berlin dobiva od Washingtona. Primjeri poput američkih upozorenja o ruskim urotama za atentat na čelnika Rheinmetalla ili napad na izraelsko veleposlanstvo u Berlinu jasno pokazuju koliko je Njemačka ranjiva bez te podrške. Strah od mogućeg prekida dijeljenja obavještajnih podataka pojačan je nedavnim događajima, poput privremenog zaustavljanja razmjene s Ukrajinom tijekom pregovora s Rusijom, što je pokazalo da SAD može koristiti svoju obavještajnu nadmoć kao polugu pritiska na saveznike.
"Ako nas napadnu, ne možemo samo promatrati, moramo se moći braniti", poručio je Thorsten Frei, visoki dužnosnik u kancelarskom uredu zadužen za reformu. Merzova vlada već je povećala proračun BND-a za oko 26 posto, na 1,51 milijardu eura u ovoj godini, a u pripremi su i izmjene zakona koje bi omogućile korištenje umjetne inteligencije i prepoznavanja lica, uz ublažavanje strogih pravila o zaštiti podataka. Cijeli paket reformi trebao bi doći na glasanje u Bundestagu do jeseni.
Ipak, nove ovlasti neće biti neograničene. Aktivne operacije, poput hakiranja unatrag ili sabotaža, moći će se pokrenuti samo u ''posebnoj obavještajnoj situaciji'', uz odobrenje Vijeća za nacionalnu sigurnost i dvotrećinsku većinu u parlamentarnom odboru za nadzor BND-a.
Otvori KEKS Pay
Inače nikoga ne smeta da je osnivač BND-a nacististički general bojnik Gehlen koji je nakon rata ponudio svoje znanje Amerikanicama koji su mu dopustili da nastavi raditi što je radio i tijekom rata jer je bio specijaliziran za "istočnu frontu" i ratovanje protiv Rusa. Iz "Organizacije Gehlen" nastao je BND još uvijek pod vodstvom istog tipa.