U Hrvatskoj se u godinu dana ‘odvrti’ nešto više od 400.000 transakcija s rabljenim automobilima! Ovu znatnu brojku otkrio nam je Dimitrije Trbović, član Uprave Zubak Grupe. Pojasnio je da ta velika brojka obuhvaća svaku promjenu vlasništva: kupoprodaju, ali i darivanje, prebacivanje s leasinga na fizičku osobu... pa tu ima multiplikacija. No i dalje imamo velik broj rabljenih automobila koji ‘mijenjaju ruke’. Razdvojimo li, pak, automobile starije od desetljeća i one mlađe od deset godina, kojima se u principu bave trgovci i uvoznici automobila, riječ je o oko 150.000 transakcija. Što od automobila očekuju kupci rabljenih vozila, kakve aute traže? "Želje i navike potrošača slične su onima kod novih automobila. Prevladavaju A i B SUV modeli. Hatchback je prvi nestao iz fokusa. Nakon što je nestao interes za nove limuzine, polako odumire i interes za limuzine kod rabljenih vozila, samo što se to događa nekoliko godina poslije. Istom logikom, raste interes za gradske, odnosno cestovne SUV-ove. Bez obzira na opću poželjnost SUV-ova, Škoda Octavia je nepobjediva – kaže Dimitrije Trbović.
Tržište rabljenih automobila reagira, dakle, na događanja na tržištu novih automobila. Prije 15-ak godina krenuo je intenzivan zaokret prema SUV-ovima. Danas se iz drugih zemalja Europske unije u Hrvatsku uvozi 90.000 automobila, pri čemu je dominantna SUV klasa. No promjene nisu zahvatile samo oblik vozila već i motorizaciju. Podsjetimo, Europska unija forsira (potpuni) prelazak na električne automobile. Automobilska industrija morala je napraviti zaokret i proizvodnu gamu zamijeniti elektrificiranim (hibridnim) i potpuno električnim modelima. Benzinci zasad opstaju, većinom zahvaljujući ‘braku’ s manjim elektromotorima, no većina proizvođača kod novih se automobila rješava dizelaša. "Hrvatsko tržište i dalje jako cijeni dizelske automobile, i kod novih i kod rabljenih vozila. Međutim, rabljenih dizelaša nema puno, prevladavaju benzinci. Upravo zato što je Hrvatskoj Europska unija izvor rabljenih automobila, događa se prirodan zaokret prema benzincima", pojašnjava D. Trbović. Nije da hrvatski kupac rabljenog automobila ne bi htio, primjerice, dizelski motor u tri ili pet godina starom obiteljskom automobilu. Htio bi, ali izgledi da ga danas dobije podjednaki su onima da dobije na lotu... "Kad i naletimo na dizel, on je jako skup i tražen i na matičnom europskom tržištu. Tržište i dalje traži ono na što se naviknulo, traži sigurnost, pogotovo kod obiteljske investicije kao što je auto. Ipak, kad kupci vide da nigdje nema dizelaša, pomire se s benzincem. Plug-in hibridi su skupi pa ih je mali udio i među rabljenim autima. Malo bolje prolaze kod skupljih automobila. Zanimljivi su jer su dobar prijelaz prema čistoj struji", smatra D. Trbović. Što je s flotama rent-a-car automobila koji se nakon svake sezone kao malo korištena vozila vraćaju na tržište? Odgovor je već poznat: oni nakon samo nekoliko mjeseci upotrebe u Hrvatskoj kao rabljena vozila odlaze na druga, bogatija europska tržišta. Budući da trendovi kod novih vozila definiraju trendove kod rabljenih automobila, kakva je potražnja za električnim polovnim autima, pitamo, otvarajući tešku temu jer rabljeni ‘strujići’ danas nisu tražena roba.
– Struja je budućnost automobilske industrije – odlučno će Dimitrije Trbović – Tehnički su električni auti intenzivno prisutni tek deset godina. Brzina kojom je automobilska industrija proizvela relativno dobar električni stroj je nevjerojatna. Doseg je danas sličan kod električnih i ICE automobila. Brzina punjenja nije, ali električni se auti mogu puniti po destinacijama, dakle kod kuće, na poslu... što benzinski i dizelski ne mogu. Infrastruktura je nedovoljna, okruženje oko nje nije adekvatno. Poticaje bi s automobila trebalo preseliti u infrastrukturu, ali u ozbiljnijem iznosu. Ključna stvar kod potrošača je ‘hoću li imati gdje puniti auto’. Muči ih i ostatak vrijednosti, ali to je povezano s percepcijom električnih automobila u društvu. Auto je dostupan. Ima li punjača? Ako ih ima, gdje ih ima, jesu li ispravni, ima li ih dovoljno? Ključ je pozicioniranja električnih automobila njihova infrastruktura – navodi D. Trbović. Upozorava da tehnologija ne bi smjela mijenjati potrošačeve navike nagore, nego nabolje i onda ima šansu uspjeti. To će se sigurno dogoditi, smatra, zbog priuštivog punjenja, kod kuće i na poslu, te zbog nižih troškova održavanja koje električni automobil ima u odnosu na konvencionalni auto. Ključno je da se potrošaču ne nameće, da mu se ponudi izbor, i da tehnologija bude prihvatljiva za korištenje.
– Električni auti na kraju će pobijediti. Ne zato što ih je netko nametnuo, već zato što su bolja tehnologija za korisnika. Kad god se uvodila nova tehnologija, trebalo je vremena da se ona prihvati. Bude li doseg prihvatljiv potrošaču, kao i brzina punjenja, i ako dostupnost energenta bude bolja od dosadašnjeg iskustva, nemam dvojbi oko električnih automobila – govori D. Trbović. Tri su sveta grala u autoindustriji, kaže. Prvi su solid state baterije, tehnologija čvrstog punjenja s višom iskoristivošću, što znači brže punjenje i veći doseg. Ovu tehnologiju ispituju svi veći proizvođači baterija, a prve takve baterije u autima se očekuju poslije 2027. godine. Drugi sveti gral je softverski definirano vozilo. Tesla je prva proizvela takvo vozilo, Kinezi su već na njemu. To znači da je razvoj tehnologije u IT dijelu automobila jednako vrednovan kao u mehaničkom dijelu, ali taj IT dio u električnom je autu daleko veći pa se na drukčiji način mogu posvetiti razvoju automobila. Treći sveti gral je autonomna vožnja 3. i 4. generacije. Trbović upozorava i da treba imati puno respekta prema Kinezima. Kinezi su europske proizvođače pustili u Kinu dok su učili, sad im se zatvaraju vrata tamošnjeg tržišta. S Istoka dolazi 128 brendova iz 30 grupacija. Kina godišnje proizvede 30 milijuna vozila, Europa 10 milijuna. Ipak, na europskoj je strani snaga brenda.
– Imamo iskustvo dolaska korejskih automobila. Trebalo im je 30 godina da sagrade brendove koji su percipirani jednako kao europski. Ako to primijenimo na kineske proizvođače, čeka ih dugačak put, a premala je razlika u cijeni. Korejski su auti bili osjetno jeftiniji. Ključ je u brendu, i kod novog i kod rabljenog auta. Vrijednost rabljenog auta usko je povezana s percepcijom tržišta o takvom novom automobilu. Vjerujem da EU autoindustrija ima svijetlu budućnost, bude li respektirala kineske proizvođače, jer ima brend. To je vrijednost na aftermarketu i to se ne može kupiti preko noći – zaključuje Dimitrije Trbović.
Otvori KEKS Pay
