Što radi policija? Pitanje je to koje se često otme mnogim vozačima, biciklistima, pješacima..., ma svima koji se nađu u ulozi promatrača (ili žrtve) kad im drugi vozač u neposrednoj blizini divljački projuri pred nosom ili kroz crveno, odnosno kad noću slušaju turiranje ili cviljenje guma. Mogli bismo sad do unedogled nabrajati primjere iživljavanja neodgovornih vozača nad drugim građanima, ali preširoko je to polje pa nećemo. Umjesto toga, zavirit ćemo u statistike Ministarstva unutarnjih poslova, a one su prilično opsežne jer su prometni policajci u pogonu od 0 do 24, svakoga dana. Da sad odgovorimo i na pitanje s početka teksta – 'plavci' rade punom parom, kontroliraju cestovni promet, educiraju, po potrebi i kažnjavaju, ali, nažalost, neumorni su i prekršitelji. Iz podataka o prometnim prekršajima utvrđenim u nadzoru prometa u prvih devet mjeseci ove godine – a koje su nam poslali iz MUP-a – vidimo da je do kraja rujna već bilo ispisano čak 663.026 prekršajnih prijava. U odnosu na 620.034 prijave iz istog razdoblja godinu prije, govorimo o 6,93% zabilježenih prekršaja više.
Dakle, u prosjeku je svakog od ta 273 dana prometna policija u Hrvatskoj ispisala po 2428,67 prekršajnih prijava. Impresivna količina, rekli bismo, no po situaciji na cestama očito je da bi nam dobro došlo još više policajaca, jer dosta se neodgovornih vozača provuče bez kazne jer ih ne uhvate u nedjelu. Oni koji se nisu provukli, njih 663.026, najčešće su se ogriješili o ograničenje brzine. Ukupno se 241.016 vozača, odnosno 36,4 posto njih koji su u prvih devet mjeseci 2025. prijavljeni zbog nekog prometnog prekršaja, na toj listi našlo jer su vozili brže nego što su smjeli. Naravno, nisu svi u istom 'košu', nisu svi podjednako ugrozili sebe i druge, pa ih nije sve ni snašla ista kazna. Zakon o sigurnosti prometa na cestama u više kategorija rangira prekršaje prekoračenja brzine kretanja, a u skladu s tim oni se vode i u policijskoj evidenciji. Najbrojniji su tako među uhvaćenima vozači koji su na gas previše nagazili unutar naselja – 184.062 vozača, 9,44 posto više nego lani u istom razdoblju. Valja ovdje još reći da je 76,4% od svih brzinskih prekršaja počinjeno u naselju. Pritom je 92.352 vozača prekoračilo brzinu za 10 do 20 km/h u odnosu na to koliko je dopušteno, za što je propisano 60 eura kazne. Na te prekršaje otpada 38,3% brzinskih prekršaja. Kad govorimo o brzinskim prekršajima u naselju, ovo je najbrojnija, ali i ne i najblaža kategorija. Naime, kazna od 30 eura propisana je za prekoračenje do 10 km/h, a platilo ju je 3816 vozača. Onome koji je pretjerao za više od 20 do 30 km/h prijeti kazna od 130 eura, a takvih je u prvih devet mjeseci ove godine u Hrvatskoj bilo 61.989 (+2,11%). Iduća brzinska kategorija je prekoračenje brzine u naselju za više od 30 do 50 km/h, a takvih je uhvaćeno 24.413 (+17,76%). Za to je propisana novčana kazna u iznosu od 390 do 920 eura, i ovo je već znatno ozbiljniji prekršaj. U ovoj se kategoriji, primjerice, nalazi vozač koji je pokraj škole, gdje smije voziti maksimalno 40 km/h, projurio brzinom od 80-90 km/h, primjerenom za ceste izvan naselja. Tu bi izvjesnost kažnjavanja morala biti 100-postotna, dakle ne bi se smjelo dogoditi da se vozači iz ove skupine provuku bez kazne ili da im ona bude smanjena.
Naravno, ima i još gorih. Iz ovogodišnjih statistika vidimo da su 1492 vozača uhvaćena kako kroz naselje jure brzinom za više od 50 km na sat većom od dopuštene ili prometnim znakom ograničene brzine. Propisana kazna? Od 1320 do 2650 eura ili kazna zatvora u trajanju do 60 dana, uz zabranu upravljanja vozilom na neko vrijeme. Idu i kazneni bodovi, naravno. Vožnju brzinom koja za 50 km/h prelazi ograničenje opisuje i Kazneni zakon, dakle to nadilazi pojam prekršaja i zalazi u sferu kaznenog djela. Konkretno, u Kaznenom se zakonu navodi: "Sudionik u cestovnom prometu koji iz obijesti teško krši propise o sigurnosti prometa vozeći u stanju nesposobnosti za vožnju izazvanoj trošenjem alkohola uz koncentraciju od najmanje 1,50 g/kg alkohola u krvi, ili droge ili psihoaktivnih lijekova, ili vozeći u zabranjenom smjeru, ili pretječući na nepreglednom mjestu kolonu vozila, ili vozeći brzinom koja prelazi 50 km/h iznad dopuštene u naseljenom mjestu ili području s naznačenim ograničenjem brzine i time izazove opasnost za život ili tijelo ljudi, kaznit će se kaznom zatvora do 3 godine." U prekoračenje veće od 50 km/h svakako ulazi i vožnja na limitu vozila, a u takvoj su radnji u prvih devet mjeseci ove godine policajci uhvatili 210 vozača. Brzinske prekršaje nalazimo još u dijelu koji se odnosi na vozače koji su u prekršaju zatečeni izvan naselja – njih 56.744, što je 23,01% više nego lani. Najveći ih je broj vozio od 10 do 30 km/h iznad ograničenja (34.273 vozača; kazna 60 eura). Slijede vozači koji su pojurili brzinom 30 do 50 km/h iznad dopuštene (18.214 vozača; kazna 260 eura) te oni kojima je brzinomjer pokazivao više od 50 km/h iznad ograničenja brzine (4257 vozača; kazna od 660 do 1990 eura). Vidimo da su ovi potonji bili znatno aktivniji nego u godini prije, budući da ova kategorija bilježi skok od čak 169,43 posto. Ili su policijski presretači bili znatno aktivniji. Vjerojatno je oboje u pitanju.
Uz brzinu, alkohol je također velik okidač za izazivanje prometne nesreće. Posebno su pritom opasni vozači s između 0,50 i 1,00 promila. Alkoholom su si dodatno nabildali samopouzdanje, ali i snizili mogućnost percepcije i povećali vrijeme reagiranja. Takvih su u ovogodišnjem promatranom razdoblju policajci uhvatili čak 11.735, odnosno 23,4% više nego lani, 38% od ukupno alkoholiziranih uhvaćenih vozača. Zabrinjavajući je i podatak o 6612 vozača zatečenih za volanom s od 1 do 1,50 promila u organizmu. Drogiranih je pak bilo 42,55% manje (135 vs. lanjskih 235). Kad razgovaramo o navikama hrvatskih vozača, većinom smo dojma da su svi na mobitelima, malo tko vezan, da svi jure i ne mare za druge, odnosno da otimaju jedni drugima prednost po principu "tko je jači, ide prvi". No statistike MUP-a kazuju da više ignoriramo sigurnosni pojas (65.434 prekršaja) nego što visimo na mobitelu (28.399 prekršaja). Problem je i što djecu ne prevozimo na siguran način, vezanu sigurnosnim pojasem, u odgovarajućoj dječjoj sjedalici. U prvih devet mjeseci 2025. utvrđeno je 1570 prekršaja nepropisnog prijevoza djece u motornim vozilima (1339 u istom razdoblju 2024.). Prednost si oduzimamo, i to pokazuju konkretne brojke: 3499 prolaska kroz crveno svjetlo, 2829 nepoštivanja prednosti prolaska. Čak 45.942 prekršajna naloga ispisana su zbog nepoštivanja prometnog znaka ili uputa policajaca. Ne odustajemo ni od nepropisnog parkiranja i zaustavljanja, na što se odnosi 49.347 prekršaja. Ukupno gledajući, nismo dobri vozači.
Otvori KEKS Pay
Sječi zavoj pogotovo u naseljima gdje je nepregledno je kod nas narodni sport a da ne govorimo o parkiranju u nepreglednom zavoju.