Cijene hrane u Europi značajno se razlikuju, a dok su u nekim zemljama niže od prosjeka EU, kućanstva ondje često troše veći udio svojih prihoda na hranu. Prema podacima Eurostata, hrana čini jedan od najvećih troškova kućanstava u Europi, s prosječnim udjelom od 11,9% potrošnje na hranu u cijeloj EU, dok taj udio u zemljama poput Rumunjske može doseći čak 20%, piše Euronews.
Cijene hrane variraju u cijeloj Europi, a Eurostatov indeks cijena hrane nudi korisnu osnovu za usporedbu. Ako je prosječna cijena EU hrane postavljena na 100 eura, ovaj indeks pokazuje koliko bi ista košarica hrane koštala u svakoj zemlji. Indeks iznad 100 znači da je zemlja skuplja od europskog prosjeka, dok broj ispod 100 označava niže cijene.
Prema podacima za 2024. godinu, Sjeverna Makedonija bila je najjeftinija zemlja za hranu među 36 europskih zemalja, s košaricom hrane koja je koštala 73 eura, što je 27% jeftinije od prosjeka EU. S druge strane, Švicarska je najskuplja, s cijenama hrane koje su 61,1% iznad prosjeka EU, a ista košarica u toj zemlji košta 161,1 eura.
Iako Sjeverna Makedonija nije članica EU, ona ima aktivne trgovinske ugovore s EU, dok se Švicarska oslanja se na mrežu bilateralnih ugovora s EU. U EU, Rumunjska ima najnižu cijenu hrane (74,6 eura), dok Luksemburg prednjači s najvišim cijenama (125,7 eura). Hrana je u Rumunjskoj 25,4% jeftinija, dok je u Luksemburgu 25,7% skuplja nego u prosjeku EU.
Strukturalni faktori kao što su troškovi proizvodnje, integracija opskrbnih lanaca i izloženost globalnim šokovima, odigrali su ključnu ulogu u razlikama u cijenama hrane. Ilaria Benedetti, profesorica na Sveučilištu Tuscia, objašnjava da su manja i otvorenija gospodarstva, s valutama podložnim većim fluktuacijama, snažnije osjećala utjecaj porasta cijena energije i poljoprivrednih inputa, posebno tijekom pandemije i sukoba u Ukrajini.
Benedetti također ističe da ove razlike u cijenama imaju ozbiljne posljedice jer njihov utjecaj ovisi o tome koliko kućanstva troše na hranu. U zemljama istočne i jugoistočne Europe hrana čini više od 20% kućnog proračuna, dok je u zemljama s višim prihodima taj udio obično manji od 12%.
Jeremiás Máté Balogh, profesor na Sveučilištu Corvinus u Budimpešti, napominje da ove razlike u cijenama hrane imaju utjecaj na sigurnost hrane, posebno u kontekstu raspoloživog dohotka. Iako visoki prihodi omogućuju visokim zemljama da apsorbiraju povišene cijene, kućanstva s nižim prihodima u srednjoj i istočnoj Europi suočavaju se s disproporcionalnim teretom, čak iako nominalne cijene hrane nisu visoke. Eurostatov indeks cijena ne uzima u obzir kućni dohodak, pa su ovi podaci neodgovarajući za izračun pristupačnosti. Na primjer, iako je hrana u Danskoj skupa, tamošnji visoki raspoloživi dohodak omogućava ljudima da kupe više hrane za isti iznos. Razlike u cijenama hrane diljem Europe rezultiraju različitim učincima na kućanstva, s nižim prihodima koji moraju izdvojiti značajan udio svojih prihoda za osnovne prehrambene proizvode.
Od 2026. kraj skrivanja – središnji registar otkriva sve o vašim primanjima, nekretninama i obitelji
Bit će još skuplje. Ukrajina, energetska tranzicija i dekarbonizacija koštaju a netko to mora platiti.