Transformacija prehrambenog sustava zahtijeva suradnju svih dionika, od proizvođača i trgovaca do stručne zajednice i potrošača. Upravo maloprodajni sektor ima ključnu ulogu u usmjeravanju prehrambenih izbora te može biti snažan pokretač pozitivnih promjena, čulo se na nedavno održanom okruglom stolu "Hrana budućnosti: očekivanja novih generacija i odgovor poslovnog sektora", koji je održan u organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) i WWF Adrije.
Proizvodnja hrane danas zauzima čak 40% raspoložive kopnene površine i troši oko 70% dostupnih vodnih resursa, dok istodobno sudjeluje s gotovo četvrtinom u ukupnim globalnim emisijama stakleničkih plinova. Kako bi se negativni trendovi preokrenuli, iz Svjetske organizacije za zaštitu prirode (WWF) istaknuli su transformaciju prehrambenog sustava kao jedan od četiri ključna globalna procesa nužna za očuvanje planete. Predstavljena je nova WWF-ova metodologija namijenjena maloprodajnim lancima, utemeljena na konceptu planetarno zdrave prehrane i izračunu ekološkog otiska potrošačke košarice. Riječ je, ističe se, o znanstveno utemeljenom alatu koji trgovcima omogućuje mjerenje i postupno unapređenje prehrambenog asortimana u skladu s načelima održivosti i javnog zdravlja. – Maloprodajni lanci među najutjecajnijim su akterima u oblikovanju prehrambenih navika. Svakodnevno utječu na to što milijuni ljudi kupuju i konzumiraju. Ovom metodologijom trgovcima pružamo konkretan i primjenjiv okvir za usklađivanje asortimana prema zdravijim i održivijim obrascima prehrane – istaknula je izvršna direktorica WWF Adrije Nataša Kalauz.
Da se prehrambeni sustav nalazi pred velikim izazovima, potvrdila je direktorica HUP-ove Udruge trgovine Marijana Filipić. – S jedne strane suočavamo se s rastućim pritiscima na okoliš, od emisija stakleničkih plinova i gubitka biološke raznolikosti do sve većeg opterećenja vodnih resursa, a s druge strane, s ozbiljnim zdravstvenim izazovima modernog društva. Upravo je zato koncept zdrave prehrane važan most između zdravlja ljudi i zdravlja planeta. Za trgovinu, kao ključnu kariku između proizvođača i potrošača, ova tema ima posebno značenje. Trgovački lanci ne oblikuju samo ponudu na policama, već i prehrambene navike, dostupnost proizvoda te dugoročne trendove potrošnje. Upravo u tome leži i velika prilika, da uz znanstveno utemeljene alate i suradnju s relevantnim partnerima budemo aktivan dio rješenja – rekla je Filipić.
Na skupu je naglašeno kako prekomjerna i intenzivna proizvodnja hrane, osobito stočarskih proizvoda, znatno iscrpljuje prirodne resurse, dok se istodobno oko trećine proizvedene hrane baca. Neracionalna raspodjela hrane rezultira globalnim paradoksom; svaka treća osoba u svijetu suočava se s problemom pretilosti, dok milijuni drugih nemaju pristup dovoljnoj količini hrane. Trenutačno se u osam europskih zemalja provode analize koje ispituju zastupljenost biljnih proteinskih proizvoda u trgovinama, potrošačke navike te planove trgovaca i proizvođača za povećanje ponude održivijih proizvoda. Cilj je postupno uskladiti prehrambeni asortiman s planetarno zdravim prehrambenim obrascima, čime se dugoročno potiču zdraviji izbori potrošača, a isto tako i preduvjeti za konkurentnije poslovanje i dugoročno očuvanje prirodnih resursa, zaključeno je na skupu.
Otvori KEKS Pay
