Evo tebi jedan, i tebi, pa tebi... Dijelio je velikodušno gradonačelnik Milan Bandić priručnike “Urbano biovrtlarstvo”. I to po sto komada na svakoj lokaciji, odnosno gradskim vrtovima, a obišao ih je u proteklih tjedan dana četiri. Izuzetak su, naravno, bile Sesvete, gdje su ih prekjučer zbog gradonačelnikova “veselog” stanja dijelili ljudi iz njegova tima. S oduševljenjem su vrtlari primili štivo od petstotinjak stranica vrijedno 350 kuna koje je izradilo čak sedam stručnjaka s Agronomskog fakulteta. A kakva je onda ta knjiga na kojoj je marljiva ekipa profesora s Agronomije radila pune dvije godine, a Bandić je prigodno ukomponirao u svoj projekt “Gradski vrtovi” koji traje već sedam godina?
Simbioza mrkve i luka
– Sadržaj je podijeljen u dva dijela. Prvi se sastoji od, recimo, stručne građe koja obuhvaća 14 poglavlja iz općeg vrtlarstva, a u drugome je dijelu 10 poglavlja iz specijalnih područja – govori tim profesora koji je izradio priručnik, odnosno Tanja Gotlin Čuljak, Ivan Juran, Sanja Fabek Uher, Vesna Židovec, Tihomir Miličević, Marija Ševar i Branka Mrakužić.
Na prvih dvjestotinjak stranica prikazana je povijest i važnost urbanog vrtlarstva, sustavi proizvodnje i zaštite poljoprivrednih kultura od štetnih organizama, uloga tla u uzgoju povrća... A može se do detalja doznati i kako pravilno gnojiti zemlju, uzgajati flance, zalijevati biljke, kompostirati, malčirati, koristiti se vrtnim alatom te planirati i oblikovati gredice na parceli. Pritom je, primjerice, naveden i koristan detalj za koji mnogi možda ne znaju, a to je da od korova u vrtu ima više koristi nego štete. Štiti tlo od jake kiše i vjetra te na sebe privlači nametnike, a usto se analizom iz korova mogu izvući vrijedni podaci o kvaliteti zemljišta pa ga zato stručnjaci zovu “zelenim kažiprstom”.
– U specijalnom dijelu, pak, navedene su i opisane vrtlarske kulture po skupinama, poput lisnatog povrća, mahunarki, ukrasnog i začinskog bilja... Prikazani su i navedeni najvažniji štetnici i biljne bolesti, kao i ekološki prihvatljivi načini njihova suzbijanja – objašnjava Tanja Gotlin Čuljak, glavna urednica priručnika. U tom se segmentu može naći kako se štetnik duhanov trips, primjerice, na kupusu i kelju može suzbiti pripravcima od repičina ulja, a savjetuje se i kako također valja pripaziti na “dobrosusjedske” odnose u vrtu. Biljke se, naime, ne mogu staviti nasumično jedna pokraj druge jer ne reagira svaka dobro sa svakom. Mrkva je, primjerice, u dobrim odnosima i svojevrsnoj simbiozi s lukom jer mirisom tjera nametnike koji ga napadaju, a luk to isto radi za mrkvu.
Namijenjen i studentima
Dakle, ovo je pitko štivo idealno za svakog tko usred gradske vreve želi uzgojiti svoju vrtnu oazu. Lako se čita i razumljivo je, a osim riječima, biljni je svijet slikovito dočaran i fotografijama od kojih su većinu “uhvatili” sami autori.
– Bogat sadržaj priručnika namijenjen je i studentima diplomskog i preddiplomskog studija na Agronomskom fakultetu koji će ga koristiti na kolegijima poput Poljoprivredne entomologije, Specijalne fitopatologije, Zaštita povrća i ukrasnog bilja od štetočina... – objašnjavaju autori. Stanovnici koji su svoj primjerak uzeli u gradskom vrtu u Sesvetama, pak, kažu kako će im udžbenik dobro doći u vrtlarenju, posebice kako bi saznali kako “baratati” cvijećem i povrćem kada je, primjerice, godina previše kišna ili sušna.
– Imam svojih pedesetak kvadrata vrta u Sesvetama već sedam godina i svaki dan naučim nešto novo o uzgoju bilja – govori Marija Krivačić pokazujući nam svoje zelenilo. A s njom se slažu i Danica Makar te Nada Dimić.
– U mirovini smo i nama je briga o cvijeću i povrću pravi izlet u prirodu – šale se umirovljenice. Iako su odrasle na selu, dodaju, trebaju još mnogo toga u vrtlarstvu usvojiti, posebice biološkom, a priručnik je idealna prilika da “upecaju” nova znanja.
ha ha čovjek pokupio znanje o vrtlarstvu iz antikvarijata i sad ga hoče još masno naplatit mislim moj bandiču nebu to baš tak jednostavno išlo knjiga ti je skupa kao suho zlato a sadašnje vrijeme te pregazilo kompjuterom možeš dobitobit još više informacija besplatno iz cjelog svijeta dobar pokušaj al nepromišljeno ekonomski