Jedan od prioriteta kulturne politike Europske unije je istraživanje i zaštita nepokretne kulturne baštine europskih gradova, njihova arhitektonskog i urbanističkog nasljeđa koje je važan nositelj nacionalnoga, ali i zajedničkoga europskog identiteta. Povijesna urbana cjelina grada Zagreba, glavnoga grada zemlje članice EU, iako zaštićena 1962., desetljećima je bila prepuštena propadanju i pregradnjama, a recentno 2020. godine grad su pogodila i dva jaka potresa. A u sklopu istraživačkog projekta "Arhitektura i kultura stanovanja u Zagrebu 1880.–1940." danas će se održati prva javna tribina u 18 sati u Društvu arhitekata Zagreba, na Trgu bana Jelačića 3/1.
Projekti konstrukcijske i cjelovite obnove odnose se većinom na pojedinačne građevine javne namjene, dok se obnova stambene arhitekture odvija usporeno i "točkasto" ne sagledavajući cjelovitost blokovske izgradnje Donjega grada, kao ni način integracije pojedinačnih zgrada i njihove umjetničko-obrtne opreme u koncept bloka. Povijesna stambena arhitektura zagrebačkoga Donjega grada, koja čini njegov glavni i najveći urbani korpus, a time i "lice grada", trenutačno je najugroženija daljnjim devastacijama te joj treba pridati znatniju pažnju jer za razliku od one javne nije pojedinačno zaštićena i time teže ulazi u procese obnove.
VEZANI ČLANCI:
Kompetitivni znanstveno-istraživački projekt Instituta za povijest umjetnosti Arhitektura i kultura stanovanja u Zagrebu 1880.–1940. usredotočen je upravo na taj segment gradogradnje i stanovanja Zagreba čiji je današnji devastirani izgled nedostojan nacionalne metropole. U takvu stanju njegova arhitektonska baština ne predstavlja kulturu epohe koja ju je stvorila, nego sadašnji i lokalni način ophođenja s njom, što neminovno dovodi do gubitka kulturnih slojeva i "povijesnosti" kao simbola nacionalnog razvoja analognoga europskim nastojanjima tog doba. Cilj projekta je interdisciplinarnim povijesnoumjetničkim, povijesnim i sociološkim istraživanjem sagledati procese nastanka stambenog fonda Donjega grada u svoj njegovoj kompleksnosti, ali i njegovo aktualno stanje. Projekt započet u prosincu 2023. financira Hrvatska zaklada za znanost.
Prva javna tribina projekta Arhitektura i kultura stanovanja u Zagrebu 1880.–1940. posvećena je akciji S.O.S. za stari Zagreb realiziranoj 1977. godine u sklopu Akcije S.O.S. za baštinu. Potaknuta obilježavanjem europske godine brige za povijesno i umjetničko nasljeđe 1975. godine, Akcija Instituta za povijest umjetnosti, Centra za kulturu i informacije, Trećeg programa Radio Zagreba i časopisa Arhitektura Saveza arhitekata Hrvatske željela je ukazati na stanje i probleme povijesnih zaštićenih cjelina Stona, Salone, Trogira, Zadra i Zagreba.
Ta je akcija iznijela jasnu poruku da zaštita spomeničkih cjelina ima snažan društveni i politički naboj; ona od društva zahtijeva takvo idejno i kulturno opredjeljenje koje nije određeno "posjedovanjem" i "potrošnjom" kulturnih dobara, nego teži uspostavljanju kulturnih vrijednosti života zajednice koje su na raspolaganju svima. Urbane cjeline su javno dobro i kao takve vlasništvo svih stanovnika koji u njima žive, ali i o njima brinu i čuvaju ih za buduće naraštaje, što nije samo njihova odgovornost nego i odgovornost cijeloga društva. Očuvanje kulturno-povijesnih vrijednosti i ponašanje prema njima pitanje je kulture rada i življenja, kulture stanovanja i odnos građana prema tim vrijednostima. Kvaliteta gradskog života uključuje pojedinačni i zajednički interes, a "degradirajući prostor u kojem živimo, zagađujemo vrijeme svoga postojanja", istaknula je tada jedna od glavnih inicijatorica i sudionica Akcije, povjesničarka umjetnosti Željka Čorak.
VEZANI ČLANCI:
Jednako kao i protagonistima Akcije S.O.S. za baštinu iz 1976./1977. godine, namjera je ukazati na vrijednosti grada kao cjeline i na uvijek iste procese koji tu cjelinu razaraju, odnosno potaknuti drukčije ponašanje prema prostoru i ambijentu u kojem živimo. Analiza arhivskoga gradiva, na Institutu za povijest umjetnosti sačuvana pisana i fotodokumentacija Akcije S.O.S. za baštinu, pokazuje da su brojni problemi istovjetni te da su se prenosili godinama i generacijama uz manje pomake u samom prostoru. Pritom je puno učinjeno na razvoju svijesti o identitetu grada Zagreba, njegovoj vrijednosti i neponovljivosti, čemu su svi sudionici Akcije S.O.S. za stari Zagreb dali veliki obol zahvaljujući svojem znanstvenom, stručnom, ali i društvenom radu, objavom brojnih članaka i publikacija, javnim nastupima i izložbenim projektima.
Na današnjoj tribini sudjeluju sudionici Akcije S.O.S. za stari Zagreb, akademkinja Željka Čorak, povjesničarka umjetnosti Snješka Knežević, urbanist Slavko Dakić i arhitekti Krešo Ivaniš i Branko Silađin koji će u razgovoru s Irenom Kraševac i Tamarom Bjažić Klarin govoriti o problemima grada sedamdesetih godina prošlog stoljeća koji su ih potaknuli na akciju te njezinim refleksijama u osamdesetim godinama, uključivši i problematiku u kojoj se Zagreb trenutačno nalazi. Dio programa su projekcija televizijskog priloga S.O.S. za stari Zagreb i predstavljanje dokumentacije izložbe S.O.S. za Zagreb održane prigodom Akcije u Galeriji Forum.
FOTO: Najveći industrijski sajmovi na Zagrebačkom velesajmu 9. – 12. 4. 2024.
propada zahvaljujući konzervatorima. hvala na pažnji.