August Šenoa, Miroslav Krleža, Gustav Matoš, Vatroslav Lisinski, Ivan Kukuljević Sakcinski, Stjepan Radić i Dragutin Domjanić samo su neki od hrvatskih velikana koji su se svojedobno šetali njezinim hodnicima, a u više od 400 godina dugoj povijesti preživjela je najmanje dva velika požara te isto toliko razornih potresa. I nekoliko je puta zdanje Gornjogradske gimnazije prolazilo kroz velike građevinske zahvate, no nikada, rečeno je jučer na otvaranju zgrade nakon cjelovite poslijepotresne obnove, nije ovako dobro izgledala.
Strop oslikan u 19. stoljeću
Objekt u kojemu su isusovci otvorili školu davne 1607. godine sada je konstrukcijski ojačan pa može preživjeti i mnogo jače potrese od onog koji je metropolu pogodio 2020., dobio je samostalno grijanje i energetski je obnovljen, a zahvaljujući četiri nove učionice, nastavu će 700 đaka umjesto u dvije, pohađati u jednoj smjeni. U nove školske klupe stižu u ponedjeljak, a osim opreme poput projektora i računala, dočekat će ih i panoramsko dizalo, koje će koristiti prvenstveno učenici s invaliditetom. Dragulj novoobnovljene škole zasigurno je pak oslikani strop dvorane za tjelesnu kulturu na prvom katu, remek-djelo koje je, smatraju konzervatori, nastalo u 19. stoljeću.
– Pretpostavlja se da je autor bio danski slikar i dekorator Johannes Clausen, koji je u to doba surađivao s Hermanom Bolléom. Oslik je otkriven prije dvadesetak godina, također tijekom radova, no tada nije bilo financijskih sredstava da se u potpunosti restaurira pa do ove obnove nismo vidjeli koliko je lijep i slojevit. Sve je bilo rađeno potezom ruke, samo su bordure nastale na šablonu, što je veliki pokazatelj majstorstva i umijeća autora – kazala nam je Antonia Matković Šerić, djelatnica gradskog Zavoda za zaštitu spomenika, kulture i prirode, koji je pazio da se zahvati na zgradi provode prema konzervatorskim uputama.
Škola koja nosi i titulu prve gimnazije u metropoli dobila je nakon potresa 2020. crvenu naljepnicu, a ubrzo potom počela je obnova. Radovi su u travnju 2021. stali jer se, kako su objasnili u gradskoj upravi, nisu obavljali u skladu s konzervatorskim smjernicama, a nastavljeni su tek nakon izrade novih projekata te ponovnog odabira izvođača. Riječ je, napomenuo je gradonačelnik Tomislav Tomašević, o najvećoj investiciji u segmentu obnove škola nakon potresa, vrijednoj 23 milijuna eura. Od toga je 11 milijuna izdvojeno iz zagrebačkog proračuna, oko 7,6 milijuna iz EU fondova i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, a 4,7 milijuna eura iz Fonda solidarnosti.
– Dugo smo čekali, toliko da je jedna cijela generacija učenika završila školovanje a da nikad nije nogom kročila u ovu zgradu. Međutim, čekanje se isplatilo – rekla je ravnateljica Anita Perišić.
Ostalo još šest, u kojoj su fazi?
Broj škola u metropoli koje čekaju dovršetak obnove ili gradnju objekta nakon potresa sad je pak pao na šest. U tijeku su radovi na Prvoj ekonomskoj školi, koja je trebala biti dovršena prošlog ljeta, a rok je zatim pomaknut na kraj 2024. No još se obnavlja, a iz Grada poručuju da bi posao trebao biti dovršen do kraja proljeća. U procesu obnove je i objekt na Šalati koji dijele XVIII. gimnazija i Osnovna škola Ivana Gorana Kovačića, na kojemu su radovi vrijedni 8,3 milijuna eura počeli lanjskog studenog, a trebali bi trajati oko godinu dana.
Cjelovitu obnovu dobit će i Škola primijenjene umjetnosti i dizajna (ŠPUD), a ovog je tjedna u savjetovanje s potencijalnim ponuditeljima upućen natječaj za izvođača radova. Vrijednost projekta procijenjena je na 15 milijuna eura, a osim građevinske rekonstrukcije i ojačanja, posao obuhvaća i energetsku obnovu.
Posve nove objekte pak dobit će Umjetnička škola Silvije Hercigonje te Škola za klasični balet. Za prvi je ishođena građevinska dozvola te je u tijeku projektiranje zgrade, a drugi je još na "dugom štapu". Grad i škola, kažu nam u Uredu za obrazovanje, zajedno rade na odabiru buduće lokacije u širem središtu metropole te se nadaju se da će konkretnije informacije imati do kraja godine.
Otvori KEKS Pay
