Riječ je o jednoj od ključnih točaka za bicikliste jer povezuje pravac istok – zapad. A novi sustav taj prolaz čini jednostavnijim i, pritom, predstavlja kompromisno rješenje. Vozačima automobila ništa se nije oduzelo, biciklisti su dobili dio kolnika i nogostupa, dok su pješaci, kao i često do sada, prošli najlošije, kaže Janko Večerina, predsjednik Sindikata biciklista, s kojim smo testirali pametni semafor za bicikliste na križanju Ulice grada Mainza i Slovenske.
Žarko crvene trake biciklističke staze presijecaju kolnik poput tepiha razvučenog preko asfalta. Bijele oznake bicikala i strelica na obojenoj podlozi služe kao jasni orijentiri koji bicikliste usmjeravaju kroz raskrižje, dok se vozači i pješaci postupno prilagođavaju novoj prometnoj dinamici. No taj crveni trak nije samo estetski detalj, nego ključni element sustava koji mijenja način upravljanja prometom na jednom od najfrekventnijih zagrebačkih križanja. Pametni semafor, povezan sa senzorima i kamerama, prepoznaje bicikliste čim stignu na stazu te im daje prednost uključivanjem zelenog svjetla. Time se skraćuje njihovo čekanje, a istodobno održava protočnost prometa za automobile.
Središnji dio sustava, kako objašnjavaju iz gradske uprave, čini inteligentna prometna signalizacija (ITS) koja u stvarnom vremenu prati promet, prepoznaje vrste vozila i automatski prilagođava trajanje signalizacije. Kada biciklista nema, sustav produljuje zeleno svjetlo za automobile, čime se optimizira cjelokupni prometni tok. Uz to, iz Grada ističu da nova regulacija omogućuje skretanje iz sva tri traka Ulice grada Mainza prema Slovenskoj, što u kritičnim satima znatno smanjuje zastoje.
I doista, čim bi Večerina biciklom došao na stazu u blizini raskrižja, sustav bi ga odmah detektirao. U pozadini bi se tada aktivirao mehanizam pametnog semafora. Kamera i senzor očitali bi njegovu prisutnost, a prometna logika sustava dala bi mu prednost.
Pozitivnim smatra i to što je biciklistima, bez većih građevinskih radova i uz minimalan trošak, omogućen sigurniji prolazak. Sustav za sada, nakon mjesec dana, dobro funkcionira, kaže Večerina, ali upozorava da će njegova učinkovitost ovisiti i o poštivanju prometnih pravila vozača automobila, osobito onih koji u raskrižje ulaze prebrzo pokušavajući "uhvatiti" svjetlo na semaforu.
Iz Sindikata biciklista, dodaje Večerina, već su proveli istraživanja o učinkovitosti novog rješenja. Prema tim podacima, biciklistička faza traje sedam sekundi, što je, ističe, dovoljno za one koji već čekaju na semaforu. – Ne očekujem da će to uzrokovati dodatne gužve jer je uveden i novi trak za skretanje. Riječ je o budžetski skromnom rješenju koje pokušava zadovoljiti sve – zaključuje.
Ipak, Večerina napominje da zagrebačke biciklističke staze još uvijek nisu povezane i često su izvedene kompromisno. – Prave, fizički odvojene staze smanjile bi rizik i povećale broj biciklista. To pokazuju iskustva europskih gradova – naglašava.
I na društvenim mrežama uvođenje ovog raskrižja izazvalo je podijeljene reakcije. Dok ga jedni pozdravljaju i, poput Večerine, priželjkuju na drugim lokacijama u gradu, drugi smatraju da ovakva raskrižja nisu ono što Zagrebu treba. S njima se slaže i prometni stručnjak Željko Marušić, koji smatra da je riječ o "eksperimentu koji bi dugoročno mogao donijeti više štete nego koristi". – Forsiranje biciklističkog prometa, osobito u gradu bez dobro razvijene mreže biciklističkih staza, daje prednost sekundarnom prometu na štetu primarnog cestovnog prometa. To može smanjiti protočnost – objašnjava.
Prema njegovim riječima, grad bi se trebao usredotočiti na gradnju novih prometnih poveznica i rasterećenje kritičnih točaka. – Ono što je aktualna gradska vlast uvela kada je preuzela vodstvo od Milana Bandića bilo je optimalno rješenje za tadašnje okolnosti. Sada bi trebalo otvarati nove prometne pravce, a ne uvoditi promjene unutar postojećih uvjeta koje izazivaju dodatne probleme – kaže Marušić.
Upozorava i da pametni semafori u gradu s prometnicama nedovoljnoga kapaciteta mogu imati negativan učinak. – Ako se biciklistima daje prednost, automobili i pješaci dulje čekaju. To može povećati nervozu među pješacima i potaknuti ih da prelaze na crveno – zaključuje Željko Marušić.
Otvori KEKS Pay
"grad bi se trebao usredotočiti na gradnju novih prometnih poveznica i rasterećenje kritičnih točaka. – Ono što je aktualna gradska vlast uvela kada je preuzela vodstvo od Milana Bandića bilo je optimalno rješenje za tadašnje okolnosti. Sada bi trebalo otvarati nove prometne pravce, a ne uvoditi promjene unutar postojećih uvjeta koje izazivaju dodatne probleme" – kaže Marušić. Svatko je "prometni strucnjak". On zna da prenamjena prostora koju danas koriste auti u prostor kojeg koriste bicikli, autobusi itd. nema smisla, nema veze sto se to rutinski radi po cijeloj EU: on zna bolje. Sljedece sto ce reci je da s obzirom da u Donjem Gradu nema mjesta za nove pravce ni sirenje postojecih, ne treba ni biti biciklistickog prometa...ne znam zasto tog lika novine zovu, osim ako je da zabavlja citatelje, kad vec ne moze informirati i poduciti.